Hoće li umjetna inteligencija u budućnosti izazvati masovnu nezaposlenost?

Ljudi su se prilično brzo navikli živjeti s umjetnom inteligencijom. Iako su alati umjetne inteligencije stari tek tri godine, mnogim ljudima su uvelike promijenili način rada i života. Također, umjetna inteligencija rezultirala je ozbiljnom zabrinutošću za radna mjesta. Jer ako strojevi postanu bolji od ljudi u čitanju složenih pravnih procedura ili prevođenju jezika ili predstavljanju argumenata, neće li ti „staromodni ljudski zaposlenici“ postati nebitni? Je li sve većom primjenom umjetne inteligencije na pomolu masovna nezaposlenost?

Komentar o umjetnoj inteligenciji i zaposlenosti za prestižni znanstveni portal the Conversation donosi dr. Renaud Foucart, profesor sa Sveučilišta u Lancasteru u Engleskoj.

Usprkos svim strahovima rast nezaposlenosti pojavom umjetne inteligencije zasad se nije dogodio. Naprotiv. Nezaposlenost u Europskoj uniji je u protekloj godini bila na povijesno najnižoj razini. Stopa nezaposlenosti od oko 6 posto bila je upola manja od one prije deset godina. Stopa nezaposlenosti u Ujedinjenom Kraljevstvu bila je još manja i iznosila je 5,1 posto. To je otprilike razina iz ranih 2000-ih kada je gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva bilo u svojevrsnom  zamahu.  Stopa nezaposlenosti u SAD-u iznosila je 4,4 posto.

Razlog zašto još uvijek ima tako mnogo poslova na tržištu je taj što tehnologija čini neka poduzeća zastarjelima, ali se istovremeno i stvaraju nove vrste poslova koje ljudi trebaju obaviti.

Slični procesi događali su se i ranije u povijesti. Na primjer, 1800. godine jedna trećina britanskih radnika bili su farmeri. Trenutačno je udio zaposlenih u poljoprivredi u Ujedinjenom Kraljevstvu oko 1 posto.

Automatizacija poljoprivrede omogućila je Ujedinjenom Kraljevstvu da bude predvodnik industrijske revolucije.

Ili u novije vrijeme, nakon što je Barclays 1967. godine u Londonu predstavio prvi bankomat na svijetu, postojali su strahovi kako će osoblje u poslovnicama banaka završiti na ulici.

No, pokazalo se suprotno. U SAD-u, tijekom 30-godišnjeg razdoblja rasta bankomata, broj bankovnih šaltera povećao se čak za 10 posto. Bankomati su pojeftinili otvaranje novih poslovnica, jer im je bilo potrebno manje blagajnika. Istovremeno, banke su se više mogle posvetiti dizajniranju i pružanju novih financijskih usluga klijentima.

Nametanje?

Zasigurno da će umjetna inteligencija neke poslove poslati u prošlost. Trećina Amerikanaca brine se kako će zbog umjetne inteligencije izgubiti posao.  

No, od industrijske revolucije, svijet je već prolazio brojna iskušenja protoka inovacija, održavajući eksponencijalni gospodarski rast bez presedana.

Umjetna inteligencija (AI), poput računala, interneta, željeznice ili električnih uređaja, je relativno spora revolucija. Postupno će mijenjati navike ljudi, te istovremeno otvarati prostor i prilike za pojavu novih poslova na tržištu.

I baš kao što nije došlo do promptnog procvata umjetne inteligencije kada je riječ o gospodarskom rastu, nema ni trenutačnog pomaka u zapošljavanju. 

To posljedično dovodi do jednog drugog pitanja, a to je: na koji način će umjetna inteligencija promijeniti važnost našeg posla te kako će utjecati na našu zaradu na poslu?

S tehnologijom, može ići u oba smjera.

Bankovni šalteri postali su vrjedniji dolaskom bankomata, jer umjesto da samo broje novac, mogli su klijentima ponuditi financijske savjete. 

Godine 2016. Geoff Hinton, vodeća osoba u razvoju umjetne inteligencije, preporučio je da svijet „treba prestati obučavati radiologe", jer u analizi slika roboti postaju sve bolji od ljudi.

Međutim, 10 godina kasnije, potražnja za radiolozima u SAD-u rekordno je visoka. Korištenje umjetne inteligencije za analizu slika učinilo je posao radiologa znatno važnijim. Jer primjenom umjetne inteligencije radiolozi  mogu liječiti više pacijenata nego ranije. Drugim riječima, postali su produktivniji.

Dakle, ono što želite kao radnik je pronaći posao u kojem vas strojevi čine produktivnijim, a NE posao u kojem postajete sluga strojeva.

Ima li nejednakosti?

Drugo pitanje koje se postavlja je: hoće li umjetna inteligencija (AI) smanjiti ili povećati nejednakost među radnicima?

Mnogi su u početku mislili da bi se smanjila nejednakost u zaradi ako bi se svima omogućio pristup AI pomoćniku s vještinama obrade informacija. No, najnovija istraživanja otkrila su suprotno. Najviše koristi i zarade od pristupa AI podršci imaju visokokvalificirani poduzetnici.

Jedan od razloga za to je što je prihvaćanje savjeta samo po sebi vještina. Rezultati istraživanja otkrivaju kako davanje vrhunskih savjeta šahistima - veoma malo pomaže u smanjivanju jaza između najboljih i najgorih – jer je manja vjerojatnost da će igrači s manjim sposobnostima moći slijediti visokokvalitetne savjete.

I možda je to najveći rizik koji donosi umjetna inteligencija. A to je da neki ljudi imaju znatno više koristi od umjetne inteligencije od drugih.

U toj bi situaciji mogla postojati jedna skupina koja koristi umjetnu inteligenciju za upravljanje svojim svakodnevnim životom, ali se nađe zaglavljena u poslovima relativno male produktivnosti bez izgleda za pristojnu plaću. I još jedna manja skupina privilegiranih, dobro obrazovanih radnika koji napreduju kontrolirajući strojeve i bogatstvo koje stvaraju.

Svaka tehnološka revolucija u povijesti učinila je svijet bogatijim, zdravijim i ugodnijim. Ali prijelazi su uvijek teški. Ono što je važno u narednom razdoblju jest: kako društva mogu pomoći svima da budu šefovi strojeva – a NE njihove sluge? 

Izvor: The Conversation.