Je li istina da ljudi koji govore više jezika dulje žive?

Starenje se ne događa jednakom brzinom za sve ljude. Najnovije istraživanje pokazuje kako višejezičnost očito štiti od ubrzanog starenja. Ljudi koji redovito koriste nekoliko jezika ostaju kognitivno duže u formi.

Priču o povezanosti govorenja stranih jezika i procesa starenja za ugledni njemački portal Tagesschau donose  Richard Kraft i Anja Braun.

Starenje je složen biološki proces i ne događa se kod svih ljudi istom brzinom. Dok neki ljudi ostaju psihički i fizički spremni čak i u starosti, drugi pokazuju prve znakove starenja u ranoj dobi. Istraživači tada govore o "ubrzanom starenju".  U takvim slučajevima tjelesne i kognitivne funkcije opadaju brže nego što bi se zapravo statistički očekivalo. Koji čimbenici mogu usporiti taj proces jedno je od središnjih pitanja u istraživanju starenja – od prehrane preko tjelovježbe do mentalne aktivnosti.

Neuroznanstvenici već duže vremena sumnjaju da bi višejezičnost mogla biti jedan od tih zaštitnih čimbenika. Svatko tko se redovito prebacuje s jednog jezika na drugi jezik, trenira pažnju i mehanizme kontrole koji često slabe s godinama. Međutim, još uvijek nije jasno je li učinak višejezičnosti uistinu imao mjerljiv utjecaj na biološko starenje?

Najnovije opsežno istraživanje po prvi put daje jasne dokaze da ljudi koji govore više od jednog jezika zapravo sporije stare. Kako bi potvrdili vezu između višejezičnosti i usporenog starenja, istraživački tim uključio je i druge čimbenike usporavanja starenja poput obrazovanja, tjelesne aktivnosti ili društvenih utjecaja.

Novi nalazi potvrđuju ono što se već duže vremena pretpostavljalo o starenju. Glavni tajnik Njemačkog društva za neurologiju Dr. Peter Berlit za njemačku novinsku agenciju (DPA) ističe: "Najnoviji rezultati ukazuju kako višejezičnost očito predstavlja zaštitni faktor protiv demencije."

Navedeno istraživanje je provedeno na Trinity Collegeu u Dublinu. Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Nature Aging. Istraživački tim predvođen neuroznanstvenikom Agustínom Ibañezom proveo je sveobuhvatno istraživanje na uzorku od 86.000 ljudi iz 27 europskih zemalja.

Istraživači su željeli otkriti razlikuje li se proces starenja ljudi koji govore više jezika mjerljivo od procesa starenja njihovih jednojezičnih kolega? 

Rezultati potvrđuju kako ljudi koji redovito koriste više od jednog jezika imaju značajno manju vjerojatnost da će pokazati znakove ubrzanog starenja. Dobiveni nalazi ostaju nepromijenjeni čak i kada se u obzir uzmu drugi utjecajni čimbenici poput obrazovanja, prihoda ili kvalitete zraka.

Ono što je posebno zanimljivo je da svatko tko govori dva ili više jezika stari mjerljivo sporije od ljudi koji govore samo jedan jezik, i to nije vrijedilo samo u vrijeme istraživanja, već i tijekom nekoliko godina.

Ostaje nejasno kako točno višejezičnost dovodi do toga da tijelo postaje otpornije na starenje. Međutim, istraživači sumnjaju da stalno prebacivanje između jezika predstavlja svojevrsni "trening mozga" što povećava sposobnost mozga da se zaštiti od oštećenja - primjerice u starosti.

No, i dalje ostaje otvoreno pitanje kojim intenzitetom višejezičnost utječe na starenje? Istraživački tim predvođen Agustínom Ibañezom želi detaljnije istražiti to pitanje u budućim studijama. Cilj nije samo ispitati kako višejezičnost utječe na starenje, već i kakav utjecaj ima individualna jezična razina svakog jezika na proces starenja.

Rezultati najnovijeg provedenog istraživanja mogli bi se koristiti u razvoju mjera za sprječavanje ubrzanog starenja. Na primjer, školski sustav bi se mogao  budućnosti usredotočiti na usvajanje znanja više jezika. Dosadašnji rezultati idu u prilog zemljama u kojima je uobičajeno govoriti više jezika, poput Nizozemske, Indije ili mnogih afričkih zemalja.