Kakve su posljedice rasta gradskog stanovništva na klimatske promjene i zdravlje ljudi?

Prema velikom izvješću Ujedinjenih Naroda (UN), danas više od 80 posto ljudi diljem svijeta živi u gradovima. Procjenjuje se da će se taj postotak nastaviti povećavati. Kako se ta činjenica odražava na klimatske promjene? Kakvi su učinci rasta urbanog stanovništva na zdravlje ljudi? 

Koristeći statistički model koji je uračunao čimbenike poput starenja stanovništva i migracijskih trendova, istraživački tim UN-a predvođen Sarom Hertog procijenio je da će do 2050. godine 83 posto svjetskog stanovništva živjeti u urbanim regijama.

Rezultatima najnovijih istraživanja o udjelu svjetskog stanovništva koji živi u gradovima, kao i prognozama budućih trendova, nastoji se pomoći gradovima i urbanim sredinama kako bi oni postali uključiviji, sigurniji i održiviji za život ljudi, ističe Hertog. Rezultati će također pomoći u oblikovanju politika za smanjenje globalnog zatopljenja uzrokovanog emisijom stakleničkih plinova.

Pokretači rasta gradskog stanovništva u svijetu razlikuju se od regije do regije. Rast gradskog stanovništva u istočnoj i južnoj Aziji uzrokovan je migracijama ljudi iz ruralnih u urbana područja unutar samih azijskih zemalja.  “Ljudi se sele u potrazi za obrazovanjem i poslom, ali i društvenim životom”, kaže Hertog. U Europi i Sjevernoj Americi veliku ulogu u rastu gradskog stanovništva imaju  međunarodne migracije, dok je u subsaharskoj Africi glavni pokretač rasta stanovništva u gradovima stopa nataliteta.

Sve veća urbanizacija može koristiti, ali i štetiti okolišu. Rast teritorijalnog područja gradova, bez širenja mreže javnog prijevoza, može rezultirati većom upotrebom automobila čime se pridonosi povećanju emisije ugljika i onečišćenju okoliša, ističe Hertog. S druge strane, odgovorno planiranje i izgradnja mreže javnog prijevoza, može osigurati prijevoz ljudi koji je energetski učinkovitiji od onoga koji je dostupan u ruralnim regijama.

Pojačana urbanizacija ima učinke i na zdravlje ljudi. Općenito, ljudi koji žive u gradovima su više izloženi onečišćenju zraka i ekstremnim vrućinama. Takvi uvjeti su korelirani s lošijim kardiovaskularnim zdravljem i povećanjem rizika od stanja poput Alzheimerove bolesti, kaže klinički psiholog i neuroznanstvenik Andrea Mechelli sa Sveučilišta King's u Londonu (KCL). Također, nedostatak zelenih površina u nekim urbanim područjima može biti povezan s povećanom tjeskobom i depresijom, kaže Mechelli.

No, urbanizacija istovremeno može donijeti i zdravstvene prednosti. "Zdravstvene usluge u gradovima su dostupnije u usporedbi s ruralnim područjima", ističe Mechelli. “Postoje i mnoge društvene prednosti – vjerojatnije je da ćete se povezati s nekim tko dijeli vaše interese u gradovima nego u ruralnim područjima”, kaže Mechelli.

„Nije da bismo trebali preokrenuti smjer urbanizacije ili da ljudi ne bi trebali živjeti u gradovima. Izvješće UN-a o rastu postotka svjetskog stanovništva koje živi u urbanim sredinama nam govori kako je važno učiniti gradove pogodnijima za život ljudi“ zaključuje Mechelli.