Može li način prehrane spriječiti upalne procese u našem organizmu?

Bobičasto voće, Omega-3, jogurt, mahunarke: mnoge se namirnice smatraju protuupalnim. Ali što je od toga znanstveno dokazano? Eksperti objašnjavaju koja dijeta može pomoći kod kroničnih upala – i koje su njezine granice.

Čini se kako je “protuupalna dijeta” već kontinuirano prisutni trend na društvenim mrežama. Ponekad je riječ o bobičastom voću, kurkumi i zelenom lisnatom povrću, ili se radi o izbjegavanju šećera, bijelog brašna i gotovih proizvoda. Ideja je usporiti ili spriječiti upalne procese u tijelu putem hrane.

U nutricionističkoj medicini znanstvenici već više od dva desetljeća proučavaju utjecaj prehrane na upalne procese. Dosada se je u znanosti ispitivala uloga protuupalne prehrane prvenstveno kod kroničnih bolesti poput pretilosti i reumatoidnog artritisa, ali i kod procesa starenja. No, što je zapravo protuupalna dijeta i što možemo očekivati od promjene načina prehrane?

O učincima prehrane na upalne procese u organizmu za ugledni njemački portal Tagesschau piše Doris Tromballa.

Što je zapravo upala?

“Nisu sve upale u našem tijelu loše”, kaže dr. Stefan Kabisch, istraživač metaboličke medicine i prehrane - na jednoj od najvećih i najpoznatijih sveučilišnih bolnica u Europi - Charité u Berlinu. Upalne reakcije dio su tjelesne obrane i tu su da „identificiraju i unište bakterije, gljivice i druge vrste klica te na taj način očiste tijelo“.

No, osim akutnih infekcija, postoje i upale koje traju duže vremena, i štetne su za naš organizam. Mogu se primijetiti kod pretilosti: upala se javlja u masnom tkivu i zatim se širi cijelim tijelom.

Drugi primjer su autoimune bolesti, gdje se imunološki sustav ne isključuje ispravno nakon infekcije, već nastavlja lutati tijelom tražeći strukture koje mogu napasti imunološki sustav. Tada upala opterećuje tijelo umjesto da ga brani.

Protuupalna dijeta - što je to?

Ideja je da bi protuupalna dijeta trebala usporiti upalne procese i podržati povoljne metaboličke i imunološke reakcije. Međutim: "Pojam nije definiran. To je više marketinški izraz", kritizira dr. Hans Hauner, liječnik nutricionista na klinici TUM u Münchenu.

Prave nutricionističke terapijske mjere "uvelike ovise o kontekstu", objašnjava istraživač prehrane dr. Kabisch. Tip upale u organizmu određuje što se zapravo može postići promjenom prehrane.

Znanstvenici preporučuju mediteransku prehranu

Kako u organizmu ne bi došlo do štetnih upalnih procesa, dr. Hauner preporuča prvenstveno biljnu prehranu te smanjenu konzumaciju mesa i kobasica.

Dr. Kabisch je još konkretniji: “Tradicionalna mediteranska prehrana najviše je proučavana, a ujedno je i najbolji dokazani prehrambeni obrazac u smislu učinkovitosti – jedina koja je u sveobuhvatnim istraživanjima pokazala kako njezina primjena umanjuje rizike od kroničnih bolesti poput srčanog udara, moždanog udara i dijabetesa”.

U slučaju pretilosti dijeta može imati dobar protuupalni učinak ako uspije smanjiti upalno trbušno masno tkivo, ističe dr. Kabisch. To znači: dijeta koja se ne fokusira samo na ravnotežu kalorija, već uključuje prehrambene namirnice za koje znamo da imaju pozitivan učinak na naš upalni sustav: čitav niz vlakana, nezasićenih masti te širok raspon vitamina i biljnih tvari.

Nutricionistički terapijski pristupi

Postoje i učinkoviti terapijski pristupi prehrani za reumatske bolesti, objašnjava dr. Gernot Keyßer, reumatolog u Sveučilišnoj bolnici Halle an der Saale. Pravilna prehrana može pomoći "da bolest uopće ne izbije, a to je najbolje dokazano za reumatoidni artritis. Ako se bolest utvrdi, ima smisla pridržavati se određenih prehrambenih navika jer one tada mogu imati potporni učinak na terapiju lijekovima."

Ali: "Nećete moći kontrolirati teški napad bolesti promjenom prehrane", kaže Keyßer. U području autoimunih bolesti slika je posebno složena, kaže istraživač metabolizma dr. Kabisch: Spektar bolesti - od Hashimota do multiple skleroze - toliko je velik da tu opće preporuke više ne vrijede.

U tim slučajevima preporučuju se individualni prehrambeni savjeti obučenih stručnjaka. Ali čak i ako se poboljšanja kliničke slike mogu postići posebnim hranjivim tvarima, “to neće dovesti do toga da bolest kao takva prestane postojati”.

Koja hrana i dodaci pomažu?

Mnoge web-stranice s protuupalnom prehranom imaju popise hrane koju biste trebali izbjegavati i koje biste namirnice trebali jesti u većim količinama. To često uključuje egzotično voće ili posebne, izolirane tvari.

Za dr. Keyßera nema razloga kupovati skupu egzotičnu hranu: „Imamo mnogo domaće super-hrane: naše borovnice, ribizle, luk, peršin - sve su to fantastične namirnice", kaže ovaj reumatolog.

„Postoje i namirnice koje imaju izravan protuupalni učinak”, dodaje nutricionist dr. Hauner, poput omega-3 masnih kiselina koje se mogu pronaći u morskoj ribi ili orašastim plodovima. “Voće i povrće u što manje prerađenom obliku, tj. sirovoj hrani”, dodaje reumatolog dr. Keyßer. Uz to, dobrodošla je fermentirana hrana poput jogurta ili kefira te biljna ulja poput maslinovog ulja. “Ono što biste trebali reducirati – nije zabrana, ali biste trebali ograničiti – su masni mliječni proizvodi i crveno meso”, zaključuje dr. Keyßer.

Izvor: Tagesschau.