Najsretniji ljudi na svijetu žive u Finskoj. U čemu je tajna sretnih Finaca?

Najsretniji ljudi na svijetu žive u Finskoj. Kako je moguće da zemlja u kojoj je stopa samoubojstava nešto viša nego u Njemačkoj, u kojoj su zime tako duge, hladne i mračne, a opasnost od Rusije je sveprisutna uspijeva biti osam godina zaredom na vrhu svjetske piramide sreće? 

Prema Svjetskom izvješću o sreći za 2025. godinu Finska je zauzela prvo mjesto osmi put zaredom. Predvodnica europskog gospodarstva Njemačka se pak našla na 22. mjestu. Psiholozi sreće su znanstvenici koji proučavaju ljudsku dobrobit, čimbenike koji doprinose sreći i zadovoljstvu, te kako razviti trajniju sreću. Oni nam svakako mogu objasniti zašto su primjerice Finci sretniji od Nijemaca.

Priču o finskoj sreći za ugledni njemački portal Tagesschau donosi Andreas Kegel.

Jednadžba sreće: imati, voljeti, biti

Dr. Jan Delhey, profesor sociologije iz Magdeburga u Njemačkoj, razvio je jednadžbu na kojoj se temelji individualna sreća: imati + voljeti + biti = sreća.

Pod "imati" misli se na materijalne stvari, kao što su prihod ili bogatstvo. Kategorija "ljubav" uključuje sve društvene odnose kao što su odnosi s obitelji ili prijateljima. “Biti” uključuje vidi li netko smisao svog života, oblikuje li aktivno život i kakve povratne reakcije ima od ljudi oko sebe.

Finska: društvo ravnopravnih ljudi

Usporedba između Finske i Njemačke otkriva kako Finci "nemaju" više od Nijemaca. Prosječna primanja u Finskoj manja su čak za deset posto nego u Njemačkoj. 

Međutim, finsko društvo je znatno ravnopravnije nego njemačko. To se odnosi i na primanja zaposlenih. Radnici u Finskoj zarađuju više nego radnici u Njemačkoj, dok vrhunski menadžeri u prosjeku zarađuju manje. Također menadžeri su u Finskoj više oporezovani nego u Njemačkoj. 

Odnosi u obiteljima i društvu općenito su ravnopravniji. Primjerice finski očevi u prosjeku provode s djecom jednako vremena kao i majke. Također, obitelji u Finskoj se mogu osloniti na različite mogućnosti skrbi.

Finska jednakopravnost važna je komponenta životnog zadovoljstva, ističe psiholog sreće dr. Frank Martela sa Sveučilišta Aalto u Finskoj. 

Naravno, jednakopravnost ima svoju ekonomsku cijenu. Finci plaćaju više poreze i pristojbe, i to u prosjeku četiri posto više nego Nijemci. Međutim, bitno je istaknuti kako 80 posto finskih poreznih obveznika to prihvaća.

Obrazovanje: jednake mogućnosti za svu djecu

Obrazovni sustav u Finskoj je jednakopravan. To podrazumijeva da sva djeca zajedno pohađaju osnovnu školu devet godina. Tokom školovanja učenicima je sveprisutna individualna podrška, ali i podrška multi-profesionalnih timova s edukatorima, terapeutima i socijalnim radnicima.

U Finskoj postoji znatno više osoblja koje pomaže učenicima u školskim i psihološkim problemima nego u Njemačkoj, ističe dr. Samuel Greiff, ekspert za edukaciju i obrazovanje, s Tehničkog Sveučilišta u Münchenu. To jasno pridonosi finskoj sreći, a također ima utjecaj na uspjeh u obrazovanju. Finska je već godinama daleko ispred Njemačke u rezultatima PISA testiranja (Programme for International Student Assessment).

Povjerenje i priroda

Svemu navedenom svakako valja pridodati finski mentalitet. „Sisu“ je ključni finski koncept koji označava jedinstvenu mješavinu izdržljivosti, odlučnosti, ustrajnosti i hrabrosti. To je nesalomljiva volja za djelovanjem unatoč poteškoćama te temelj finskog nacionalnog identiteta, koji se ne može prevesti jednom riječju, već opisuje sposobnost "guranja do kraja" i suočavanja s nedaćama.

I priroda ima svoje učinke na sreću. U Finskoj je ima u izobilju - nepregledna šumska prostranstva i oko 180.000 jezera. Većina Finaca ima vikendicu na selu. Teške zime moguće je preživjeti samo zajedništvom i doživljajem prirode uz zimske roštilje, ledene kupke i saune.

Ovaj klišej radosti u jednostavnim stvarima nije pogrešan, kaže psiholog sreće dr. Frank Martela i dodaje: "Glavni razlog zašto su ljudi u Finskoj tako sretni je taj što u našoj zemlji sve funkcionira. Društvo je organizirano na način da svaki čovjek ima za život. Naravno da država ne može usrećiti ljude, ali može postaviti dobre okvirne uvjete. To u Finskoj veoma dobro funkcionira."

Naravno, sami državni okvirni uvjeti nisu dovoljni za individualnu sreću. Svatko mora učiniti nešto za vlastito životno zadovoljstvo. To može biti sport, volontiranje, meditacija, smisleni rad ili razgovori s prijateljima. Svakome odgovara nešto drugo, kaže neuroznanstvenica dr. Michaela Brohm-Badry sa Sveučilišta u Trieru u Njemačkoj.

Postoje li geni sreće?

Svaka osoba je individua za sebe. Osjećaj sreće samo je djelomično naslijeđen. Oko 40 posto je u genima. Međutim, ne postoji finski ili skandinavski gen sreće, ističe dr.  Meike Bartels, istraživačica u području genetike sreće i subjektivnog zadovoljstva, sa Sveučilišta u Amsterdamu. “Genska lutrija” je vrlo individualna i proteže se preko svih nacionalnih i državnih granica. Sreća je slična drugim talentima poput brzog trčanja, ističe dr. Bartels i dodaje: nekome je lakše, a nekome teže. Osim toga, oko 60 posto osjećaja sreće neovisno je o genima i stoga se na njih itekako može utjecati.

Kada se govori o finskoj sreći, riječ je o dugoročnom životnom zadovoljstvu koji je uvelike potpomognut okvirnim uvjetima u društvu poput jednakih mogućnosti za sve, dobrog obrazovanja, kohezije, puno prirode i povjerenja u državu.