Otkazivanje planova može biti društveno prihvatljivije nego što mislimo

Mnogi od nas se osjećaju loše nakon što otkažu neki društveni događaj (kavu s prijateljima, večeru, odlazak u kino i sl.). No, istraživanja pokazuju da nema razloga tomu, budući da oni koji primaju na znanje da smo otkazali neki susret prihvaćaju to znatno bolje nego što mi mislimo.

Priču o reakcijama ljudi na otkazivanje planova za prestižni znanstveni portal NewScientist donosi Carissa Wong.

"Rezultati istraživanja sugeriraju kako ljudi ne bi trebali biti toliko pod stresom zbog otkazivanja nekog događaja ili susreta", ističe dr. Esra Aslan s Norveške škole ekonomije u Bergenu.

Prethodne studije istraživale su kako ljudi reagiraju kad netko otkaže nekakav plan druženja ili susreta. No, istraživanja koja analiziraju koliko točno predviđamo reakcije drugih ljudi kada im otkažemo susret su dosada bila vrlo oskudna.  Dr. Esra Aslan  se počela zanimati za navedena istraživačka pitanja nakon jednog događaja u kojem je ona sama odustala od planiranog susreta.

"Trebala sam se naći s prijateljicom nakon posla i javila sam joj da mi se naprosto ne ide. Njezina prvotna reakcija bila je da nije u redu otkazati te da bih se trebala držati svojih obećanja", kaže Esra Aslan.

"Ubrzo nakon toga, ispričala sam svoje iskustvo otkazivanja kolegi Raju upitavši ga za njegovo mišljene o mom postupku. Bio je jako uzbuđen i odmah mi predložio da napravimo istraživanje na tu temu", dodaje Aslan.

Istraživači su zamolili oko 400 odraslih osoba u SAD-u, u prosjeku u dobi od 42 godine, da procijene kako bi reagirali i osjećali se u scenariju u kojem su se dva najbolja prijatelja dogovorila da se nađu na večeri, ali je onda jedan od njih morao otkazati u posljednji trenutak zbog hitnog poslovnog problema, ostavljajući drugog da jede sam kod kuće.

Sudionici su se trebali staviti u kožu osobe koja otkazuje ili prima otkazivanje te ocijeniti prihvatljivost radnje na ljestvici od 1 (potpuno neprihvatljivo) do 7 (uglavnom prihvatljivo).

Oni koji su zamoljeni da zamisle otkazivanje obično su mislili da prijatelj u scenariju neće baš biti oduševljen njihovim otkazivanjem susreta. Procijenili su da bi njihov prijatelj otkazu susreta dao ocjenu prihvatljivosti od samo 4,96, u prosjeku. Ali oni koji su zamoljeni da zamisle da će primiti otkazivanje osjećali su se drugačije. Oni su otkazu dali prosječnu ocjenu prihvatljivosti čak 6,22.

Isti jaz u percepciji pojavio se u daljnjim eksperimentalnim scenarijima koji istražuju različite odnose i društvene aktivnosti.

"Nismo otkrili veliku razliku ako otkažete plan večere sa svojim susjedom ili s najboljim prijateljem ili s radnim kolegom", navodi dr. Rajarshi Majumder iz GEM Alpine Business School u Francuskoj. Također, u usporedbi sa susretom na večeri,  jaz u percepciji ostao je približno isti kao da primjerice otkažemo neki javni događaj poput koncerta.

Istraživački tim se nada da će ova nova otkrića učiniti ljude manje zabrinutima oko otkazivanja planova, događaja, susreta i sl. Ne samo to, već i nagađaju da bi to pojedince moglo učiniti društvenijima. 

“Ako imamo ovakvih briga, stresa i tjeskobe oko otkazivanja, možda nećemo praviti toliko planova za druženja” ističe Aslan.

Valja svakako uzeti u obzir činjenicu kako se nalazi mogu razlikovati ovisno o podneblju i zemlji u kojoj je provedeno istraživanje. Primjerice u nekim drugim zemljama, poput dijelova Azije, gdje je poznato da ljudi strože prosuđuju otkazivanja, očekivani rezultati istraživanja bi bili vjerojatno drukčiji. 

I dalje je važno pokazati brigu kada otkažete, kaže Aslan. “Uvijek se mogu pronaći kompromisna rješenja. Ako ljudi odgode stvari unaprijed i učine malu gestu dobre volje za neki drugi novi susret, to i dalje može održati odnose među ljudima jakima”, zaključuje dr. Esra Aslan.

Izvor: NewScientist.