Prijateljstvo: neiscrpna snaga za zdrav i dug život!

Prijateljstvo je dragocjen međuljudski odnos temeljen na uzajamnom povjerenju, podršci i zajedničkim vrijednostima. Kvalitetna prijateljstva poboljšavaju mentalno zdravlje i produljuju životni vijek ljudi.

Prijateljstvo datira od davnina, s filozofskim naukom još od Aristotela (384. – 322. pr. Kr.) drevnog grčkog filozofa i svestranog mislioca, Platonovog učenika, odgojitelja Aleksandra Velikog, utemeljitelja logike i brojnih znanstvenih disciplina. 

Zanimljivo je kako je prema Aristotelu „prijateljstvo temeljnija ljudska potreba od pravednosti, vitalna za sreću i funkcioniranje društva“. 

Prijateljstvo, naučava Aristotel, počiva na plodnoj dimenziji susreta, susreta kojim želimo dobro onome koga susrećemo. To nije moguće ostvariti ukoliko prijateljstvo ne počiva na temeljima ljubavi. Ljubav je, baš kao i prijateljstvo, odnos, i to odnos u kojem želimo samo i isključivo dobro onome drugome. 

Ostavština Aristotelove filozofije o prijateljstvu danas je zamijenjena modernim psihološkim studijama koje otkrivaju strukturu i sadržaj prijateljstva, fokusirajući se na vrijednost ljudske osobe i dobrobit ljudi. Istinsko prijateljstvo počiva na dobroti i nesebičnom željenju dobrobiti drugome.

Istovremeno, „prijateljstva“ iz koristi i užitka služe egoističnim interesima, a sve se to promatra kroz prizmu društvenih odnosa i individualnog zdravlja.

Najnovija istraživanja pokazuju kako je kvalitetno prijateljstvo znatno više od međuljudskog sklada. Osim što pozitivno djeluje na ljudsko zdravlje, prijateljstvo uvelike pridonosi ukupnoj dobrobiti čitavog društva. U prijateljskom odnosu posebnu ulogu ima ljubaznost. Recentni nalazi pokazuju kako je ljubaznost zarazna. Može se ubrzano širiti i stvarati pozitivne vibracije u međuljudskim odnosima.

Istraživački tim sa Sveučilišta u Sussexu u Velikoj Britaniji otkrio je kako ljubaznost može biti istinska supermoć u društvu. Ne samo da ona ima izravne učinke na zdravlje pojedinca, već se prenosi i na druge ljude potičući tako širenje prijateljstva i zajedničko blagostanje čitavog društva. 

Ljubaznost potiče proizvodnju hormona sreće. Ako se pomaže drugim ljudima i pokazuje suosjećanje, to dovodi do oslobađanja čitave lepeze hormona, ističe Anja Braun u pisanju za njemački portal Tagesschau. Povećava se proizvodnja hormona oksitocina, poznatog i kao hormon ljubavi.

No, oslobađaju se i serotonin, poznat kao hormon sreće, i dopamin, još jedan hormon za dobro raspoloženje. 

Osim toga, navedeni hormoni, koji se pokreću dobrim djelima, smanjuju stres i stoga mogu sniziti krvni tlak. Ljubaznost neizravno jača imunološki sustav, jer se snižavanjem hormona stresa mogu smanjiti i upalne reakcije u tijelu, naglašava  Anja Braun.

Istraživanja sa Sveučilišta Ghent u Belgiji pokazala su kako pozitivne učinke na zdravlje i psihu ima i onaj tko se bavi volonterskim radom u kojem pomaže drugim ljudima. Štoviše, rezultati pokazuju kako ljudi koji odrade dobrovoljni posao bolje ocjenjuju svoje zdravlje od ljudi koji se ne bave volonterskim poslovima. 

Prijateljski odnos i pomoć drugima ima pozitivan učinak na ljudsku psihu, jačajući osjećaj svrhe, pripadnosti i zadovoljstva vlastitim životom. Dugoročno, prijateljstvo poboljšava kvalitetu života, i produljuje životni vijek ljudi.