Senzacionalno otkriće! U stepama otkriven ogromni grad iz brončanog doba

Nepregledna prostranstva kazahstanskih stepa se već dugi niz godina percipiraju kao područja u kojemu su obitavali nomadi. Oni su bili uglavnom stočari ili lovci sakupljači  koji nisu imali stalno boravište te su se selili s mjesta na mjesto, često u potrazi za hranom, pašnjacima ili drugim resursima. Slika takvog prostora, bez većih trajnih središta i urbanih obilježja, dugo je bila neupitna. Međutim najnovije istraživanje objavljeno u časopisu Antiquity (https://doi.org/10.15184/aqy.2025.10244) pokazuje da je takva predodžba kazahstanskih stepa bila sasvim pogrešna.

Danas rijetko naseljene stepe središnje Azije u prošlosti su bile plodno tlo za revolucionarne inovacije i kulture. Tamo su stepaši (Skiti, Mongoli, kultura Yamnaya) pripitomili i uzgojili prve konje, izumili kotač i razvili indoeuropski jezik. Konjanički nomadi su u brončano doba prodrli u Europu te su dali našim precima golem poticaj u kulturnom razvoju.

Međunarodni tim arheologa sa Sveučilišta u Londonu predvođen Miljanom Radivojević je u stepama Kazahstana otkrio ostatke metropole iz brončanog doba površine 140 hektara. To je dosada najveća otkrivena metropola iz brončanog doba u cijeloj tamošnjoj regiji. Drevno naselje Semiyarka, staro oko 3600 godina, uključivalo je nizove kuća, veće zgrade i brojne radionice za izradu bronce. Razmjer i struktura novootkrivenog stepskog grada jedinstveni su za ondašnje vrijeme i područje. Posebno je zanimljivo kako osnivači ovog naselja potječu upravo od nomada.

Rezultati najnovijeg istraživanja otkrivaju kako je drevna Semiyarka bila puno veće naselje nego što se prvobitno mislilo. Smješteno na rtu iznad rijeke Irtiš, ovo naselje iz brončanog doba prostiralo se na oko 140 hektara. To ga čini najvećim otkrivenim gradom iz brončanog doba u kazahstanskim stepama. Inače, samo ime Semiyarka znači "sedam klanaca" i izvedeno je iz mreže dolina koje su gledale na naselje s njegovog strateškog položaja.

"Ovo je jedno od najznačajnijih arheoloških otkrića u ovoj regiji u posljednjih nekoliko desetljeća. Razmjeri i struktura Semiyarke su jedinstveni. To je bilo pravo urbano središte stepe", ističe Radivojević. Istraživanja pokazuju kako su gradske pravokutne kuće bile raspoređene u dva reda i na pravilnim razmacima – poput modernog terasastog stambenog naselja. 

Ono što je neobično je da su temelji stambenih zgrada ograđeni zemljanim zidovima visokim oko jedan metar. “Takvi zidovi oko pojedinačnih građevina dosad su jedinstveni”, izvješćuju arheolozi. Debeli zidovi kuća iza zemljanih nasipa bili su od glinene opeke, a iznutra je zgrada bila podijeljena na nekoliko unutarnjih prostorija. “Ova struktura ukazuje na visoku razinu arhitektonskog planiranja”, ističe tim arheologa predvođen Miljanom Radivojević.

Gotovo točno na mjestu susreta dva reda kuća stajala je veća zgrada, otprilike dvostruko veća od kuća - možda soba za sastanke, ritualno mjesto ili dom moćne obitelji. "Pravokutna imanja i potencijalno monumentalne građevine pokazuju da su zajednice iz brončanog doba ovdje razvile napredna, planirana naselja, slična svojim suvremenicima u tradicionalnijim 'urbanim' dijelovima antičkog svijeta", kaže koautor Dan Lawrence sa Sveučilišta Durham u Velikoj Britaniji.

No, Semiyarka nije bila samo stambeno naselje, već i metalurško središte brončanog doba. O tome svjedoči “industrijska zona” na jugoistočnom kraju stepskog grada. Tamo su arheolozi otkrili brojne ostatke rude, lonce, trosku, otpad od lijevanja i gotove brončane predmete. Količina i distribucija metalurških ostataka ukazuju na složene pogone za proizvodnju kositrene bronce, najvažnije brončane legure brončanog doba.

"Naša otkrića sugeriraju da je Semiyarka bila visoko organizirano središte metalurške proizvodnje", ističu arheolozi. Ovo je neočekivano otkriće za euroazijske stepe. 

"Semiyarka pobija prethodne pretpostavke da polunomadske stepske zajednice nisu imale strukturirano metalurško gospodarstvo", pišu arheolozi. Jer u kazahstanskom stepskom gradu postojao je čitav okrug posvećen proizvodnji kositrene bronce - što ukazuje na visoko organiziranu industriju ovog traženog metala. Sirovine za ovu broncu vjerojatno potječu iz nalazišta bakra i kositra u susjednim planinama - Altaj.

Stepski grad Semiyarka baca novo svjetlo na razvoj događaja u vrijeme kada su lokalne nomadske zajednice počele osnivati trajna, urbanizirana naselja. “Ovo pokazuje da su mobilne zajednice mogle uspostaviti i održati stalna, organizirana naselja – zajedno s velikim metalurškim industrijama”, zaključuje Radivojević.