„Više tjelovježbe, više voća, manje stresa“ - Sjajno! No, mogu li ja to ostvariti?

Više tjelovježbe, više voća, manje društvenih medija – novogodišnje želje i ambicije se brzo oblikuju, ali za njihovu provedbu potrebno je strpljenje. 

Nova godina se proslavila, dojmovi su se manje-više slegli. Čini se kako je sazrjelo vrijeme da se podvuče crta i analiziraju naše želje u novoj 2026. godini.

Prijelaz u novu godinu nerijetko se doživljava kao simboličan novi početak, prilika da otvorimo novu stranicu u knjizi našeg života. “Namjere su dobre, ali ispunjenje je teško”, znao bi reći čuveni njemački književnik Johann Wolfgang von Goethe.

Zašto toliko dobrih novogodišnjih planova ne uspije nakon samo nekoliko tjedana? I što bi trebali poduzeti da ipak uspijemo u ostvarenju naših novogodišnjih želja?

Priču o ostvarenjima novogodišnjih želja i planova za ugledni njemački portal Tagesschau donose Leila Boucheligua, Ralf Kölbel i Annemarie Neumann.

Najpopularnije novogodišnje želje

Prema podacima portala Statista, 52 posto ispitanih planira trošiti manje novaca. Polovica želi jesti zdravije. Na trećem i četvrtom mjestu ljestvice dobrih želja su “više vježbanja” (48 posto) i mršavljenje (37 posto).

Među popularnijim novogodišnjim željama još se tu nalaze: provođenje više vremena s obitelji i prijateljima, održiviji život, manje konzumacije alkohola i rjeđe korištenje društvenih mreža.

No, stvarnost je često puta drugačija: nakon samo nekoliko tjedana mnogi ljudi odbace svoje želje. Istraživanje sa Sveučilišta Scranton u SAD-u pokazuje da se samo oko 8 posto ljudi dugoročno drži svojih novogodišnjih planova. Istovremeno, neka druga istraživanja pokazuju  kako se više od četvrtine svih novogodišnjih želja napusti u prvih nekoliko tjedana u novoj godini.

Zašto ne uspijevamo u svojim novogodišnjim planovima?

Razlozi neuspjeha su različiti. Često nedostaje motivacije, vremena ili volje. Međutim, središnji faktor leži dublje – u našem mozgu. Pritom presudnu ulogu igraju navike i sustav nagrađivanja.

Neuroznanstvenica dr. Lieneke Janssen s Instituta Max Planck u Münchenu objašnjava da naš mozak posebno snažno reagira na nagrade.

Primjerice, ako pojedemo bombon, oslobađa se neuroprijenosnik dopamin koji stvara pozitivan osjećaj. Mozak uči: Ova radnja se isplati! Takvi obrasci podražaj-odgovor pohranjuju se nesvjesno i teško ih je razbiti.

Nova rješenja, s druge strane, zahtijevaju svjesne odluke i aktivnu kontrolu. To košta energije i izdržljivosti - osobito u stresnim fazama svakodnevnog života. Nejasni ili preambiciozni ciljevi brzo gube smisao i bivaju zaboravljeni.

Znanstvena otkrića: Što stvarno pomaže u realizaciji planova?

Psihološka istraživanja pokazuju da je manje vjerojatno da će dobre namjere propasti ako su formulirane realno, konkretno i relevantno za svakodnevni život. Nije bitna samo volja, već i vrsta planiranja.

Konkretni i realni planovi

Psiholog prof. dr. Jan Rummel sa Sveučilišta u Heidelbergu naglašava da odluke treba formulirati što konkretnije i podijeliti ih na male, izvedive korake. Umjesto "Želim više vježbati", od puno veće koristi je jasan plan, poput: "Idem na plivanje svaki petak navečer u trajanju od jednog sata."

Također je važno postaviti realne ciljeve i dopustiti si određenu količinu manevarskog prostora. Nitko ne provodi svoje planove savršeno. Stoga, može biti korisno ne postavljati cilj na 100 posto, nego ga, na primjer, ispuniti u 80 posto tjedana.

Započeti odmah i formulirati planove pozitivno

Svatko tko je donio nekakav plan za novu godinu trebao bi ga početi provoditi što je prije moguće. Što se dulje čeka, to je veći rizik da će nas druge obveze ispriječiti ili da će motivacija oslabjeti.

Oblikovanje odluka u ljudskom mozgu također igra veliku ulogu. Pozitivni ciljevi više nas motiviraju nego oni negativni kao što su kojekakve zabrane. Umjesto: "Želim jesti manje slatkiša" - odluka može biti: "Želim integrirati više voća i povrća u svoj svakodnevni život." 

Nove navike zahtijevaju strpljenje

Nove je odluke lakše implementirati ako su čvrsto integrirane u postojeće procese. Rješenja su dugoročno uspješna osobito kada postanu rutina. 

Navike nam pomažu da se nosimo sa svakodnevnim životom bez stalnog donošenja odluka. Bilo da se radi o pranju zubi ili jutarnjem pregledavanju mobitela – mnoge se radnje događaju automatski.

Istraživački tim sa Sveučilišta iz Južne Australije je na uzorku od 2600 ispitanika došao do zaključka da je kod većine potrebno između dva i pet mjeseci da se nova aktivnost koju smo si uveli u svakodnevni život pretoči u automatsku reakciju i naviku. 

Naravno, ovisi i o kakvoj se navici radi. Što se tiče prehrane, primjerice, promjena može potrajati dulje, i do jedanaest mjeseci.

Za australski istraživački tim nije bilo iznenađujuće da uspjeh promjene ponašanja ovisi o tome koliko često ili u koje doba dana se provodi nova aktivnost. Također,  presudna je činjenica jesu li ljudi sami donijeli odluku i jesu li uživali u promjeni svakodnevne rutine.

Dobrodošli su nagrade i vanjska podrška

Kada nam nedostaje motivacije, uvijek je dobrodošla vanjska podrška. Susreti s prijateljima i dijeljenje vlastitih ciljeva s njima mogu nam ojačati motivaciju.

Uspjehe također valja svjesno prepoznati i nagraditi. Male nagrade – poput opuštajuće večeri nakon uspješnog radnog tjedna – mogu povećati motivaciju. Važno je da su u skladu s određenim ciljem.

Kada nam planovi čine više štete nego koristi

Prema Janu Rummelu, ponekad ima smisla svjesno odustati od novogodišnjih želja – pogotovo ako su više karakterizirane vanjskim očekivanjima nego unutarnjim potrebama. 

Ključno je zapitati se zašto smo odlučili nešto učiniti? Ciljevi koji realno odgovaraju našoj životnoj situaciji i proizlaze iz odluka koje su važne za naš život imaju najveće šanse za uspjeh. 

Na kraju, oni koji svoje odluke formuliraju konkretno i pozitivno, planiraju moguće prepreke, traže podršku i sami sebi priznaju pogreške, značajno povećavaju svoje šanse za realizaciju novogodišnjih planova. A ako i dalje ne uspiju, to nije neuspjeh, već realan dio suočavanja s životnom promjenom.