Čini li nas umjetna inteligencija pametnijim ljudima? Što nam donosi budućnost?

Izreka "Umjetna inteligencija nas čini pametnijim, ali ne i mudrijim" odnosi se na jedno od važnih znanstvenih otkrića o odnosu čovjeka i umjetne inteligencije.

Rezultati najnovijih istraživanja pokazuju kako čovjek može uz pomoć umjetne inteligencije poboljšati izvedbu zadatka. Međutim, istovremeno se pokazuje kako umjetna inteligencija stvara iluziju kompetentnosti i lažan osjećaj samopouzdanja.

Međunarodni tim znanstvenika iz Finske, Njemačke i Kanade (Daniela Fernandes, Steeven Villa, Salla Nicholls, Otso Haavisto, Daniel Buschek, Albrecht Schmidt, Thomas Kosch, Chenxinran Shen, Robin Welsch)  je proveo istraživanje na uzorku od 500 ispitanika koji su rješavali zadatke logičkog zaključivanja s prijemnog ispita za pravni fakultet. Pritom je polovici ispitanika bilo dopušteno korištenje alata umjetne inteligencije (AI chatbot). Rezultati istraživanja su pokazali kako su ispitanici koji su koristili umjetnu inteligenciju za rješavanje problema logičkog zaključivanja postigli bolje rezultate od onih bez pomoći umjetne inteligencije. Istovremeno, pokazuje se kako su ispitanici previše vjerovali kvaliteti odgovora koju osigurava umjetna inteligencija. Zanimljivo je kako su to najviše činili upravo najiskusniji korisnici umjetne inteligencije. Korisnici umjetne inteligencije su obično bili zadovoljni svojim odgovorom nakon samo jednog pitanja ili upita, prihvaćajući odgovor umjetne inteligencije bez daljnje provjere ili preispitivanja u pouzdanost odgovora. Korištenje umjetne inteligencije je pridonijelo manjoj uključenosti u vlastito rasuđivanje, dobro poznato u literaturi kao "metakognitivno praćenje". Smanjenje metakognitivnog praćenja podrazumijeva da ispitanik prilikom rješavanja logičkih zadataka uz pomoć umjetne inteligencije znatno manje provjerava razumije li sadržaj logičkog zadatka, znatno manje si postavlja pitanja poput „razumijem li što radim?“ ili „trebam li promijeniti pristup u rješavanju zadataka?“ i na koncu znatno manje preispituje uspješnost riješenog zadatka.

Što se više oslanjamo na rezultate bez da ih preispitujemo, to se više izvedba korisnika umjetne inteligencije poboljšava, ali opada samoprocjena toga koliko dobro obavljamo zadatke. Bez razmišljanja o rezultatima, provjere pogrešaka ili dubljeg razmišljanja, riskiramo da zaglupimo svoju sposobnost pouzdanog izvora informacija zaključuju znanstvenici u njihovom najnovijem istraživanju o posljedicama interakcije čovjeka i umjetne inteligencije u rješavanju logičkih zadataka.

Implikacije rezultata ovog najnovijeg istraživanja se ogledaju u dobivanju novih znanstvenih i praktičnih spoznaja kojima se ukazuje da će se širenjem primjene umjetne inteligencije nastavit proces precjenjivanja svojih umnih sposobnosti dok koristimo umjetnu inteligenciju. Pojedinci među nama koji su pismeniji o umjetnoj inteligenciji to će činiti čak i više — što može dovesti do povećane klime pogrešnog donošenja odluka i erozije ljudskih vještina.

Podaci o radu:

Autori: Daniela Fernandes, Steeven Villa, Salla Nicholls, Otso Haavisto, Daniel Buschek, Albrecht Schmidt, Thomas Kosch, Chenxinran Shen, Robin Welsch

Izvorni naslov: AI makes you smarter but none the wiser: The disconnect between performance and metacognition

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Computers in Human Behavior

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2024): IF=8.9

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1016/j.chb.2025.108779