Životinje također imaju teške porode

Do sada se ljudsko rođenje smatralo znatno težim u usporedbi s drugim sisavcima. No, najnovija studija pokazuje kako to ne mora nužno biti točno. I životinje imaju značajnih problema kod poroda.

Ljudski porod smatra se posebno teškim u usporedbi s drugim sisavcima. Liječnici to pravdaju takozvanom opstetričkom dilemom, odnosno uspravnim hodom i velikim mozgom, a time i velikom glavom kod čovjeka. Omjer veličine djeteta i majčine zdjelice je prilično nepovoljan.

Opstetrička dilema je poznati pojam u evolucijskoj biologiji i antropologiji koji opisuje evolucijski kompromis između uspravnog hoda (bipedalizma) kod ljudi i rađanja djece s velikim mozgom.

Predstavlja sukob dviju suprotstavljenih evolucijskih potreba:

• Učinkovito kretanje: Za dvonožan hod potrebna je uža zdjelica.
• Preživljavanje poroda: Za rađanje potomaka s velikim mozgom (glavom) potreban je širi porođajni kanal.

Kako bi se riješila ova nesrazmjera, priroda je pronašla evolucijsko rješenje – ljudi se rađaju "prerano". Za razliku od drugih primata čiji su mladunci odmah sposobni za samostalan život, ljudske bebe rađaju se neurološki i fizički nezrele i bespomoćne, a njihov se mozak ubrzano nastavlja razvijati izvan maternice.

Dok su kod ljudi obilježja i komplikacije pri porodu zasada relativno dobro istraženi, kod životinja to nije slučaj. 

O najnovijem istraživanju komplikacija pri porodu životinja za ugledni njemački portal Tagesschau piše Sylvaine von Liebe:

Evaluacija preko 150 studija

Komplikacije pri porodu javljaju se ne samo kod ljudi, već i kod drugih sisavaca. To pokazuje sveobuhvatna analiza dokumentiranih porođajnih komplikacija kod sisavaca koju je provela Nicole Grunstra s Odsjeka za evolucijsku biologiju na Sveučilištu u Beču.

Ocjenjujući 150 studija iz humane medicine, zdravstva, veterine, uzgoja životinja te biologije zooloških vrtova i divljih životinja, Grunstra je otkrila dokumentirane podatke o komplikacijama poroda kod više od 100 životinjskih vrsta. To uključuje podatke o kućnim ljubimcima, domaćim životinjama i divljim životinjama koje žive u zoološkim vrtovima i divljini.

Komplikacije kod poroda divljih životinja

"Ono što me stvarno iznenadilo tijekom istraživanja je koliko je izvještaja o fatalnim porođajnim komplikacijama kod sisavaca u divljini, uključujući slučajeve nesrazmjera između veličine fetusa i majčinog porođajnog kanala u koštanoj zdjelici", kaže istraživačica dr. Nicole Grunstra.

Dodaje, kako porod nije isključivo ljudski problem ili samo komplikacija kod domaćih životinja. Nepovoljan omjer veličine mlade životinje i porođajnog kanala majke također igra presudnu ulogu kod majmuna, papkara i slonova, otkrila je znanstvenica u njezinoj novoj studiji o porodu.

Problemi s porodom česti su kod životinja s velikim potomstvom. Kao i kod ljudi, komplikacije poroda najčešće se javljaju kod životinja poput morskih lavova, jelena i drugih papkara. Čak i kod kitova i dupina.

Kao i kod ljudi, jedan od uzroka može biti to što bebe narastu prevelike i preteške. Javlja se „sukob ciljeva“, kaže Grunstra. "S jedne strane, veće i razvijenije mlade životinje imaju bolje izglede za preživljavanje. S druge strane, nastaje veći rizik kod poroda koji može završiti s kobnim posljedicama za majku i potomstvo", objašnjava ova evolucijska biologinja.

Potrebna su dodatna istraživanja i nove studije 

Dr. Thomas Hildebrandt s Leibniz Instituta za istraživanje divljih životinja u Berlinu smatra kako nije dovoljno pripisati komplikacije poroda kod sisavaca samo evolucijskim aspektima. 

Daljnja istraživanja trebala bi razmotriti i druge čimbenike koji dovode do teških poroda kod životinja. Na primjer, uništavanje okoliša kroz mikroplastiku. 

Mikroplastika su čestice manje od 5 mm. Nastaje raspadanjem većeg plastičnog otpada ili njegovim direktnim ispuštanjem. Zagađuje tlo, vodu i zrak te predstavlja globalnu prijetnju. Kroz hranidbeni lanac i direktan unos (hrana, voda, zrak), ove čestice ulaze u žive organizme i ljude, uzrokujući dugotrajne ekološke i zdravstvene rizike.

Sve bi to moglo utjecati na pojavu porođajnih komplikacija kod drugih sisavaca.

Dr. Hildebrandt bi stoga želio da se istraživanja o komplikacijama poroda promatraju kroz dulje vremensko razdoblje. 

U konačnici, radi se o razumijevanju kako smrtnost ženki pri rođenju nije proizvod evolucije. Jer ako su majke ugrožene pri rođenju kao što do sada objavljeni podaci sugeriraju, "onda to dovodi do ekstremnog ispadanja iz kolosijeka u rodnoj distribuciji u populaciji", odnosno prenaseljenosti muških životinja, objašnjava Hildebrandt, i zaključuje: "A to zapravo ne vidimo u mnogim populacijama".

Podaci o radu: 

Autori: 

Nicole D. S. Grunstra

Izvorni naslov: 

Humans are not unique: difficult birth is common in placental mammals

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Biological Reviews

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=11.7

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1002/brv.70174

Izvori: Biological Reviews; Tagesschau.