Pate li žene više od ekstremnih vrućina nego muškarci?

Nedavno izvješće Instituta Robert Koch pokazuje da toplinski valovi, poput onoga krajem lipnja, uzrokuju tisuće dodatnih smrtnih slučajeva. Ipak, vrućina ne pogađa sve jednako. Jesu li žene više pogođene ekstremnim vrućinama nego muškarci?

Nakon što su krajem lipnja u Njemačkoj srušeni temperaturni rekordi, na pomolu je novi toplinski val. Ekstremne vrućine predstavljaju rizik za zdravlje ljudi. Na to ukazuje i najnovije tjedno izvješće Instituta Robert Koch o smrtnosti povezanoj s vrućinom – odnosno o broju smrtnih slučajeva uzrokovanih visokim temperaturama.

Prema procjenama tog instituta, toplinski val koji je potrajao do kraja lipnja oduzeo je 5120 ljudskih života u Njemačkoj. Samo u tjednu s posebno vrućim danima od 22. do 28. lipnja bilo je 4310 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.

Sve je više znanstvenih dokaza kojima se potvrđuje različit utjecaj visokih temperatura obzirom na spol.

O različitim učincima ekstremnih vrućina na muškarce i žene za ugledni njemački portal Tagesschau piše Laura Gerstner:

Žene u prosjeku žive dulje od muškaraca

Čini se da su žene češće pogođene smrtnošću povezanom s ekstremnim vrućinama nego muškarci. Jedan od vjerojatnih razloga proizlazi iz duljeg životnog vijek žena, zbog čega one čine veći udio u starijim dobnim skupinama u odnosu na muškarce. 

Starije su osobe posebno izložene riziku tijekom toplinskih valova – i to ne samo zbog već postojećih zdravstvenih tegoba.

Rizik mogu predstavljati i lijekovi koje starije osobe često uzimaju, navodi dr. Hanns-Christian Gunga, viši profesor fiziologije u berlinskoj bolnici Charité.

Jedan od primjera su lijekovi za kardiovaskularne tegobe. Prema navodima dr. Gunga, u nekim bi slučajevima bilo potrebno prilagoditi dozu ako pacijenti ne unose dovoljno tekućine.

Ipak, postoje naznake da visoka životna dob nije jedini razlog zbog kojeg žene češće imaju poteškoća s visokim temperaturama: u istraživanju njemačkog zdravstvenog osiguranja AOK, objavljenom u lipnju 2026., žene su izvijestile da vrućina na njih češće utječe nego na muškarce.

Fiziološki različiti uvjeti

Fiziološke razlike između muškaraca i žena mogle bi djelomično biti odgovorne za veću izloženost žena posljedicama ekstremnih vrućina od muškaraca. 

Dr. Alina Herrmann, liječnica i epidemiologinja na sveučilišnim klinikama u Kölnu i Heidelbergu, kao primjer navodi trudnice: vrućina može predstavljati rizik kako za njih, tako i za njihovu nerođenu djecu.

Prema riječima dr. Hannsa-Christiana Gunga, hormonalne promjene tijekom menopauze također mogu pojačati opterećenje uzrokovano vrućinom: „Na hormone povezane s regulacijom temperature ne utječe samo razina progesterona; pad razine estrogena također mijenja način na koji hipotalamus – tjelesni regulacijski centar – percipira vrućinu.”

Opće fiziološke razlike također mogu pridonijeti različitim mogućnostima podnošenja ekstremnih vrućina, objašnjava dr. Gunga.

Žene mogu teže podnositi vrućinu jer se u prosjeku manje znoje, imaju veći udio tjelesne masti i sklonije su niskom krvnom tlaku, navodi ovaj profesor fiziologije. 

Iako se „prosječan muškarac” i „prosječna žena” razlikuju u tim pogledima, Gunga i Herrmann ističu kako je fizička kondicija pojedinca znatno važnija od spola. 

Osobe koje više vježbaju obično se počinju ranije znojiti i imaju bolje pripremljen kardiovaskularni sustav, što može olakšati podnošenje visokih temperatura.

Muškarci i žene različito su izloženi ekstremnim vrućinama

Istraživanja pokazuju kako su muškarci i žene u prosjeku različito izloženi ekstremnim vrućinama – te se posljedično muškarci i žene razlikuju u svojoj sposobnosti nošenja s vrućinama.

Prema podacima Saveznog ureda za statistiku u Njemačkoj, kod žena postoji nešto veći rizik od siromaštva. Budući da kućanstva s niskim primanjima često žive u slabo izoliranim zgradama i gusto izgrađenim urbanim područjima, ona su manje zaštićena od toplinskih valova.

Dr. Gunga također ističe da višestruki teret posla uključujući brigu o djeci i kućanske poslove – koji i dalje često padaju na žene – također može uzrokovati specifičnu vrstu toplinskog stresa kod žena.

Međutim, i muškarci se suočavaju s izazovima povezanima s vrućinom. 

Dr. Alina Herrmann ističe: „Osobe s manje razvijenim društvenim interakcijama izloženije su riziku od smrti tijekom toplinskih valova. A općenito govoreći: žene u prosjeku imaju šire društvene mreže nego muškarci.”

Valja pridodati kako muškarci češće obavljaju fizički zahtjevne poslove. Prema riječima Hannsa-Christiana Gunge, iako to može ojačati kardiovaskularni sustav, takav rad može biti osobito naporan i iscrpljujući u uvjetima ekstremnih vrućina.

Važna je zaštita osjetljivih skupina 

Dakle, postoje razlike u utjecaju vrućina ovisno o spolu, pri čemu su žene ponekad u nepovoljnijem položaju. 

Ipak, dr. Alina Herrmann naglašava da čimbenici poput siromaštva ili društvenog okruženja imaju veći utjecaj na rizik od zdravstvenih problema uzrokovanih vrućinom nego sam spol.

Izvori: Institut Robert Koch; Tagesschau.