Ljudi koji dožive 100 godina imaju jednu zajedničku osobinu, evo o čemu se radi

Kada je riječ o kvalitetnom starenju, obično se najviše pažnje pridaje prehrani, tjelovježbi i društvenim interakcijama. No, sve je više znanstvenih dokaza da priča tu ne završava.

Plava zona obuhvaća šest planinskih sela u regiji Ogliastra na istoku talijanskog otoka Sardinije. Taj dio svijeta je dom najveće koncentracije stogodišnjaka na svijetu, s naglaskom na iznimnu dugovječnost muškaraca.

Istraživanje provedeno na stanovnicima Sardinije u Italiji, u Plavoj zoni, gdje je relativno velika vjerojatnost doživljavanja 100 godina – pokazalo je da bi jedan naizgled zanemaren životni čimbenik mogao biti iznimno važan za dugovječnost.

Karika koja nedostaje u dosadašnjim znanstvenim istraživanjima čimbenika dugovječnosti krije se u našoj osobnosti.

O rezultatima najnovijeg istraživanja dugovječnosti za ugledni znanstveni portal ScienceAlert piše Michelle Starr:

Osobnost utječe na način na koji reagiramo na izazove i na naš odnos prema svijetu oko sebe. Ona nam može pomoći u oblikovanju navika i ponašanja koji nas održavaju aktivnima tijekom starenja, navodi tim znanstvenika predvođen psihologinjom dr. Marijom Chiarom Fastame sa Sveučilišta u Cagliariju u Italiji.

„Dobiveni nalazi upućuju na to da kombinacija prilagodljivih osobina ličnosti i resursa za suočavanje s izazovima potiče aktivniji način života”, pišu istraživači u radu objavljenom u časopisu International Journal of Applied Positive Psychology. 

Rezultati istraživanja otvaraju nove horizonte o mehanizmu uspješnog starenja i dugovječnosti.

Nije lako razjasniti ulogu osobnosti. Na zdravo starenje utječu brojni čimbenici – od naših gena do okoline. Zbog toga je teško izolirati utjecaj bilo kojeg pojedinačnog čimbenika.

To je samo jedan od razloga relativno velikog zanimanja istraživača za način života u Plavoj zoni na Sardiniji - dijelu svijeta u kojem ljudi uvjerljivo nadžive globalni prosjek.

Prethodne studije, uključujući one koje je vodila dr. Fastame, otkrile su da ljudi koji žive u Plavoj zoni imaju iznad prosječne ocjene na osobinama poput otpornosti, psihološkog blagostanja i optimizma. 

Prillikom novog istraživanja znanstvenici su predvidjeli da će prilagodljivije osobine ličnosti biti povezane s boljom kvalitetom života.

Također su očekivali da će osobe s tim osobinama imati veću razinu psihološke dobrobiti i provoditi više vremena baveći se hobijima u usporedbi s osobama koje ne žive u tom dijelu svijeta.

Istraživanje su proveli na 125 odraslih osoba u dobi od 71 do 101 godine. Pritom je 55 osoba živjelo u Plavoj zoni, a njih 70 u obližnjoj zajednici izvan tog područja.

Te su zajednice odabrane jer su im socioekonomske i kulturne značajke vrlo slične te imaju pristup istoj besplatnoj zdravstvenoj skrbi koju osigurava talijanska vlada.

Svaki je sudionik istraživanja prošao niz testova, ispunio upitnike i sudjelovao u intervjuima kako bi se procijenilo njegovo mentalno i tjelesno zdravlje, način života (uključujući slobodno vrijeme i hobije) te crte ličnosti iz modela „velikih pet” (Big Five): otvorenost, savjesnost, ekstraverzija, ugodnost i neuroticizam.

Jedan rezultat je bio upečatljiv: stanovnici Plave zone nisu postigli znatno bolje rezultate kad je u pitanju kvaliteta života povezana sa zdravljem.

No, ono što su imali bila je puno veća razina otvorenosti, koja se ubraja među pet velikih osobina ličnosti. To znači da su pokazali veću razinu znatiželje i interesa za učenje, kao i spremnost na intelektualno bavljenje novim idejama i isprobavanje novih stvari.

Stanovnici Plave zone također su imali bolje vještine suočavanja, veću emocionalnu kompetenciju i provodili su više vremena baveći se mentalno ili fizički stimulirajućim aktivnostima u slobodno vrijeme.

Promatrajući sudionike istraživanja kao cjelinu, umjesto da ih se dijeli na skupine iz Plave zone i one koje nisu iz Plave zone, pojavili su se neki zanimljivi obrasci.

Ljudi s većom otvorenošću obično su imali bolje psihičko blagostanje i više su vremena provodili baveći se hobijima.

Ljudi s većom savjesnošću obično su prijavljivali veće zadovoljstvo životom i bolje vještine suočavanja.

Ljudi s većim neuroticizmom, s druge strane, obično su prijavljivali nižu kvalitetu života povezanu sa zdravljem. 

Neuroticizam je jedna od pet osnovnih dimenzija ličnosti (model Big Five) koja opisuje emocionalnu nestabilnost. Osobe s povišenom razinom ove osobine sklonije su tjeskobi, promjenjivom raspoloženju, sumnjičavosti i intenzivnijem doživljavanju negativnih emocija poput straha i ljutnje.

Istraživači ne smatraju da osobnost izravno utječe na dugovječnost. 

No, ona bi mogla utjecati na način života ljudi.

Primjerice, osoba koja je znatiželjna i intelektualno angažirana u odnosu na svijet oko sebe vjerojatnije će težiti novim iskustvima, održavati društvene veze, baviti se hobijima, ostati aktivna i nastaviti učiti.

Neovisno o prehrani ili vježbanju, osobnost može pomoći u oblikovanju ponašanja koja pridonose zdravijem starenju.

Ograničenje istraživanja: studija je bila relativno mala i opservacijska, i kao takva ne može u potpunosti dokazati da osobnost uzrokuje zdravo starenje. Stoga će biti potrebna daljnja sveobuhvatnija istraživanja kako bi se potvrdila navedena korelacija između osobnosti i dugovječnosti.

Jedno od najvećih dosadašnjih istraživanja stogodišnjaka, na primjer, otkrilo je kako međugeneracijsko roditeljstvo ili čimbenici osobnosti, uključujući snažan osjećaj svrhe, mogu biti čimbenik dugovječnosti.

Istovremeno, to pridonosi sve većem broju znanstvenih dokaza kako psihološke osobine, uz prehranu, vježbanje i društvene interakcije, mogu igrati veliku ulogu u zdravom starenju i dugovječnosti.

Podaci o radu:

Autori: 

Maria Chiara Fastame, Benedetta Brandas, Corinne Martis, Sofia Alessia Valenzuela Pusceddu 

Izvorni naslov:

Health Related Quality of Life and Personality Characteristics for Aging Well: Evidence from the Sardinian Blue Zone

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: International Journal of Applied Positive Psychology

Bibliografska baza: SCOPUS

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=0.769

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1007/s41042-026-00313-w

Izvor: International Journal of Applied Positive Psychology; ScienceAlert.