Senzacionalno otkriće! Pčele imaju emocije?

Niz eksperimenata pokazuje da pčele različito reagiraju na okuse ovisno o svom unutarnjem stanju, što upućuje na to da posjeduju nešto nalik ljudskim emocijama.

Čini se da pčele pokazuju kada su zadovoljne i kada im se nešto sviđa – a ne samo kada im je nešto potrebno. 

Posljednjih je desetljeća postalo jasno da su pčele sposobne za složenije oblike ponašanja nego što smo prethodno mislili, poput brojanja i pokazivanja osjećaja za ritam. 

No, znatno teže je utvrditi imaju li pčele unutarnja stanja nalik ljudskim emocijama. Jedan od razloga je taj što kukci nemaju tako fleksibilnu mišićnu strukturu lica kojom se mogu izraziti osjećaji kao što to imaju ljudi.

O rezultatima najnovijeg istraživanja unutarnjeg stanja pčela za prestižni znanstveni portal NewScientist piše James Woodford:

„Kako možemo dobiti bilo kakve naznake unutarnjeg stanja ovih insekata s tvrdim tijelom i maskom lica", pita se dr. Andrew Barron sa Sveučilišta Macquarie u Sydneyu u Australiji. “Imaju li pčele ikakvo unutarnje stanje?”

Kako bi riješili taj misterij, dr. Barron i njegov istraživački tim izveli su niz eksperimenata koji su uključivali bumbare (Bombus terrestris).

Prvo su ponudili pčelama kapljice vode koje su sadržavale šećer, a nakon toga kapljice koje su sadržavale sol i kinin. Istraživači su čitavo vrijeme  snimali pčele video kamerom visoke rezolucije.

Nakon što su kušale slatku tekućinu, pčele su opetovano izbacivale glosu.

Glosa je kod pčela stručni naziv za njihov jezik. To je specijalizirani, dugi i cjevasti usni organ koji pčela koristi za sakupljanje tekućina, prvenstveno nektara iz cvjetova, ali i vode. 

Nakon kušanja slanih i gorkih uzoraka, pčele su brisale usta i tresle glavama.

Međutim, obje reakcije mogle su biti tek odgovor na različite kemijske tvari, a ne znak užitka ili negodovanja, kaže dr. Barron.

Zatim su istraživači smanjili koncentraciju šećera i pomiješali ga s malom količinom soli. To je dovelo do znatnog smanjenja učestalosti izbacivanja glose. Nakon toga izložili su pčele temperaturi od 40 °C kako bi ih dehidrirali. Potom su im ponudili slane kapljice. Pčele su opetovano izbacivale glosu.

„Kad bih vam sada dao napitak s elektrolitima, vjerojatno biste pomislili: 'Pa, to zapravo ima prilično loš okus'”, kaže Barron. „No, da ste se upravo vratili s dugog trčanja i da vam tada dadem takav napitak, pomislili biste: 'To je fantastično'. To je zato što se promijenilo vaše unutarnje stanje, a to unutarnje stanje mijenja vašu procjenu stvari – upravo to, vjerujemo, uočavamo i kod pčela.”

U završnom dijelu eksperimenta istraživači su željeli utvrditi što će se dogoditi ako interveniraju u kemijske procese koji kod sisavaca određuju apetit i užitak u hrani?

Kada su bumbarima davali dopamin – tvar koja kod sisavaca utječe na motivaciju za potragom za hranom – učestalost izbacivanja jezika (glose) nije se povećala. To sugerira da se, unatoč pojačanoj želji, pokazatelj užitka nije promijenio.

Međutim, kada su pčele tretirali endokanabinoidima – tvarima koje kod sisavaca pojačavaju osjećaj ugode pri konzumaciji hrane – došlo je do povećanja učestalosti izbacivanja jezika.

„To nam pokazuje da čak i životinja poput pčele ima svojevrsni unutarnji život”, ističe dr. Barron. „Nešto se u njoj zbiva. Ona procjenjuje svijet oko sebe. Doživljava taj svijet i nije tek robotsko biće koje funkcionira prema unaprijed zadanom programu.”

Dr. Ralph Adolphs s Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech) navodi da je riječ o „iznimno važnom i inovativnom istraživanju ”. „Dokazi izneseni u radu pokazuju da pčele na fleksibilan način ispoljavaju okusne podražaje”, kaže ovaj znanstvenik. Ipak, nije jasno prikazuju li ti eksperimenti užitak kakvog poznajemo mi ljudi.

„Ideja da su izrazi lica doslovno sastavni dio emocija očito nije točna. Glumci ih mogu odglumiti, a ljudi s paralizom lica i dalje osjećaju emocije”, ističe dr. Adolphs. „Smatram da bismo mogli zaključiti kako pčele imaju pčelinje emocije, a ne emocije svojstvene sisavcima.”

Dr. Jonathan Birch s Londonske škole ekonomije (LSE) ističe kako je ovo prvi put da vidi razdvajanje pojmova „želje” (wanting) i „sviđanja” (liking) kod pčela.

„Insekte se donedavno uvelike podcjenjivalo”, kaže dr. Birch. „To dovodi do zlatnog doba novih, vrlo zanimljivih istraživanja o pčelama u kojima znanstvenici koriste suvremene tehnike – ponekad samo video-prikupljanje visoke razlučivosti i velike brzine snimanja, kao u ovom slučaju – kako bi otkrili ponašanja ovih kukaca koja ljudi dosada nisu zamjećivali.”

Izvor: NewScientist.