Polarni medvjedi opskrbljuju Arktik hranom. Evo kako oni obavljaju taj posao!

Dr. Nicholas Pilfold, znanstvenik iz San Diego Zoo Wildlife Alliance radio je 15 godina na Arktiku istražujući aktivnosti „čišćenja“ hrane koju ostavljaju za sobom polarni medvjedi. Nicholas Pilfold i njegov istraživački tim su pomno istraživali kalorije koje daju tuljani te koliko polarni medvjedi pojedu tuljana svake godine?

Polarni medvjed na Arktiku svakih tri do pet dana ulovi jednog tuljana za hranidbu. Najčešće se radi o prstenastim tuljanima. Pojede u prosjeku oko 1.000 kilograma hrane godišnje. Pri tome najčešće jede salo svog plijena, a ostatak ostavlja.

Procjenjuje se da oko 30 posto ulova polarni medvjedi ostavljaju iza sebe. Uzimajući u obzir da na Arktiku obitava oko 26.000 polarnih medvjeda, svi ti ostaci čine milijune kilograma hrane za strvinare, uključujući arktičke lisice, galebove, gavrane i druge polarne medvjede. Povremeno će se čak i snježne sove, vukovi i grizliji gostiti ostacima hrane. Sve te vrste ne bi mogle pristupiti ovoj hrani da je polarni medvjedi nisu ostavili za sobom, kaže znanstvenica Holly Gamblin sa Sveučilišta Manitoba u Kanadi.

Dr. Nicholas Pilfold je iz prve ruke vidio neke od interakcija prilikom grabeži za ostatkom plijena. "Lisice će slijediti tragove gdje su otišli polarni medvjedi", čekajući da medvjedi napuste strvinu. Ptice bi također letjele iznad nas i čekale svoj red za plijen, kaže Pilfold. "Postoji kakofonija zvukova galebova koji se svi vrte okolo i svatko se od njih pokušava dočepati svog dijela plijena."

Jon Aars, stručnjak za polarne medvjede na Norveškom polarnom institutu u Tromsø-u, tvrdi da otkrića nisu iznenađenje. „Ostaci su važan izvor hrane za druge vrste, osobito u doba godine kada nije tako lako doći do alternativne hrane".

Sve veći problem izazivaju klimatske promjene koje rezultiraju zagrijavanjem Arktika. To utječe na populacije polarnih medvjeda, a time i na njihove ostatke. "Ako se počne smanjivati broj polarnih medvjeda, to će rezultirati smanjenjem ostataka hrane za druge vrste", kaže Dr. Nicholas Pilfold.

Procjenjuje se kako je oko 323.000 kilograma ostataka hrane godišnje izgubljeno u dvije arktičke regije u kojima je populacija polarnih medvjeda u opadanju. Topljenje leda također bi moglo otežati nekim strvinarima da se dokopaju hrane.

Sve u svemu, zasad je teško predvidjeti učinak smanjenja broja polarnih medvjeda na hranidbu drugih vrsta, tvrdi Dr. Jon Aars. Ali, svakako "imat će utjecaj ovisno o vrsti strvinara i dijelu Arktika kojeg se promatra".