18. svibnja 2026.
Autor: dr. sc. Goran Buturac
Pčele su simbol iznimne radne etike, organizacije i požrtvovnosti, a izraz "vrijedan kao pčela" proizlazi iz njihove kontinuirane aktivnosti od samoga rođenja. Njihova društvena struktura nalaže podjelu rada, brigu o zajednici i prilagodljivost okolišu, što služi kao uzor efikasnosti i održivosti. Pčele su neizmjerno važne za ekosustav i poljoprivrednu proizvodnju. Priroda nam kroz njih pruža primjer kako organizirati rad na zadovoljstvo zajednice. Fasciniranost znanstvenika pčelama potvrđuje se u sve većem broju recentnih istraživanja objavljenim u prestižnim znanstvenim časopisima. Danas je Kina - donedavno najmnogoljudnija zemlja na svijetu - najveći proizvođač jednog od vodećih pčelinjih proizvoda - meda. Istovremeno, Novi Zeland, zemlja s 5,3 milijuna stanovnika je najveći izvoznik meda na svijetu. To je potvrda kako tržište nagrađuje uspješne, bez obzira na veličinu zemlje. Usprkos svim izazovima i nedaćama s kojima se suočavaju, domaći pčelari uspijevaju održati proizvodnju meda stabilnom, a potencijala za budući progres pčelarstva u Hrvatskoj ne nedostaje.
Svjetski dan pčela obilježava se svake godine 20. svibnja. Ovaj datum su Ujedinjeni narodi proglasili Svjetskim danom pčela 2017. godine na inicijativu Slovenije, kako bi se podigla svijest o važnosti pčela i ostalih oprašivača za ekosustav i proizvodnju hrane. Datum 20. svibnja odabran je u spomen na rođenje Antona Janše (1734. – 1773.), pionira modernog pčelarstva.
Znanstvenici su sve više fascinirani pčelama, evo zašto
Čini se kako svako novo otkriće, prethodno nepoznatih fenomena o pčelama, dodatno inspirira znanstvenike o dubljem zaranjanju u svijet pčela. Zanimljivo je kako to ne uključuje samo znanstvenike iz područja entomologije, biologije, agronomije ili ekologije već i one koji se bave svemirom, elektronikom, inovacijama i neuroznanošću.
Znanstvenici su već desetljećima zaintrigirani pitanjem broja vrsta pčela koje obitavaju na našoj planeti. Zašto je to pitanje toliko važno? Zato što su pčele najvažniji oprašivači na našem planetu. Odgovorne su za oprašivanje velikog dijela svjetskih usjeva, a zbog svoje visoke aktivnosti i brojnosti igraju ključnu ulogu u proizvodnji hrane i održavanju bioraznolikosti. Najnovije istraživanje međunarodnog tima znanstvenika iz Australije, Njemačke i Singapura objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications, donosi prvu statistički izvedenu procjenu broja vrsta pčela diljem svijeta. Donedavne procjene su govorile kako u svijetu ima 21.000 vrsta pčela. Međutim, najnovije istraživanje potvrđuje kako na našoj planeti obitava između 24.705 i 26.164 vrsta pčela. To je povećanje od 18-25 posto u odnosu na prethodne procjene.
Recentno istraživanje objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Leonardo pokazuje kako pčele mogu razumjeti jezik matematike. Mogu razumjeti i koristiti binarni sustav, 0 i 1. Zašto je to važno za znanost? Ljudi su oduvijek bili fascinirani svemirom. Nerijetko se pitamo jesmo li sami u svemiru? Ako nismo, kako izgleda život onih drugih (izvanzemaljaca) te kako oni komuniciraju, i kako bi se moglo s njima sporazumijevati? Pretpostavka je preko jezika matematike, koji bi mogao biti univerzalni jezik. Ideja matematike kao univerzalnog jezika nije nova. Pišući u 17. stoljeću, Galileo Galilei opisao je svemir kao veliku knjigu "napisanu jezikom matematike".
Ako dvije vrste bića koje jedna drugu smatraju stranima – ljudi i pčele – mogu izvoditi matematiku, onda bi možda matematika mogla biti temelj univerzalnog jezika i s bićima koja nastanjuju izvanzemaljske prostore.
Istovremeno, znanstvenici u području tehnologije i inovacija, konkretno u području mikročipova fascinirani su pčelama tj. njihovim sposobnostima orijentacije u prostoru - da napuste stanište i vrate se ponovno "kući". Trenutno se radi na inovacijama mikročipova - malih robota koji bi po "uzoru na pčele" – napustili odredište, u roju letjeli i primjerice navodnjavali zemljište, te na koncu se vratili natrag na početno odredište.
Istraživački tim neuroznastvenika sa Sveučilišta Macquarie u Sydneyju predvođen dr. Andrew Barronom nedavno je došao do senzacionalnog otkrića: vrsta pčela poznata kako bumbari pokazuje osjećaj za ritam. Istraživanje je objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Science. Zašto je to otkriće važno? Iz razloga što se dosada smatralo kako apstraktno ritmičko prepoznavanje zahtijeva veliki mozak. Razumijevanje kako pčele to rade sa sićušnim mozgovima moglo bi revolucionirati način na koji mali, minijaturni mozgovi tumače svijet.
Najvažnija uloga pčela, naravno i nekih drugih insekata poput leptira, je u oprašivanju - koje donosi nove urode i prinose. Pčele su najvažniji globalni oprašivači, ključni za bioraznolikost, i proizvodnju hrane. Međutim, najnovije istraživanje objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Global Change Biology potvrđuje kako je sve veći problem s nektarom kod biljaka koji sadrži sve manje hranjivih tvari - zbog klimatskih promjena - što u konačnici ugrožava svijet pčela i drugih oprašivača, i istovremeno utječe na pad prinosa kultura.
Pčelinji proizvodi: riznica zdravlja
Glavni pčelinji proizvodi uključuju med, cvjetni prah (pelud), propolis, matičnu mliječ, pčelinji vosak i pčelinji otrov. Svaki od njih ima specifičan sastav i blagotvoran utjecaj na zdravlje. Propolis je dobro poznat je po svojim snažnim antibakterijskim, antivirusnim i protuupalnim svojstvima.
Istovremeno pčelinji vosak je izuzetno cijenjen zbog svog prirodnog antibakterijskog, protuupalnog i hidratantnog djelovanja. Idealan je za njegu kože. Koristi se kao glavni sastojak u melemima, balzamima i prirodnim kremama. Svijeće od pčelinjeg voska pročišćavaju zrak i smanjuju simptome alergija i astme pri sagorijevanju.
Matična mliječ je iznimno cijenjena superhrana koja djeluje kao prirodni stimulator imuniteta i energije. Obiluje proteinima, vitaminima B-skupine (posebno B5 i B6) te mineralima koji jačaju obrambenu snagu organizma. Sadrži acetilkolin, neurotransmiter koji potiče rad mozga, pamćenje i prijenos živčanih impulsa. Pomaže u regulaciji razine kolesterola i krvnog tlaka, čime smanjuje stres na kardiovaskularni sustav. Potiče stvaranje crvenih i bijelih krvnih zrnaca pa se koristi i kao prirodna pomoć kod anemije.
Med je tradicionalno najpoznatiji, najkorišteniji i u tom smislu je vodeći pčelinji proizvod. Med je izuzetno zdrav jer djeluje kao prirodni antioksidans, antibakterijsko sredstvo i izvor energije, bogat vitaminima i mineralima koji jačaju imunitet. Pomaže u smirivanju upala grla, poboljšava probavu, te je hranjiva zamjena za rafinirani šećer.
Tko su svjetski lideri u proizvodnji meda?
Prema posljednjim dostupnim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) za 2024. godinu, globalna proizvodnja meda dosegnula je vrijednost od 2 milijuna tona. Istovremeno, najveći proizvođač meda na svijetu je Kina. Na tu zemlju otpada čak 22,8 posto ukupne svjetske proizvodnje (slika 1). Slijede ju Indija s udjelom od 7,3 posto, Turska s udjelom od 4,8 posto, Etiopija s udjelom od 4,3 posto i Iran s udjelom od 4 posto. Kina je najveći svjetski proizvođač meda zbog ogromne populacije pčela, iznimno povoljnih klimatskih uvjeta te velikih poljoprivrednih površina pod medonosnim biljem.
Valja istaknuti kako na globalnom tržištu postoje kontroverze i sumnje u kvalitetu meda, a koje izaziva patvoreni med. Radi se o negativnom patvorenju kod kojeg se dodavanjem drugih, jeftinijih sastojaka medu poput saharoze, glukozno fruktoznog sirupa, melase, škrobnog sirupa i sličnog nastoji povećati volumen i profit. To dovodi do narušavanja kvalitete meda, gubitka povjerenja potrošača, nelojalne konkurencije na tržištu i nerijetko opravdanog nezadovoljstva lokalnih proizvođača meda.
Slika 1. Najveći proizvođači meda u svijetu mjereno udjelom u svjetskoj proizvodnji u 2024. godini
Izvor: Obrada autora prema podacima iz baze podataka Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Prema istraživanju Europske komisije (OLAF) i Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), čak 46 posto uvezenog meda na europskom tržištu je patvoreno ili sumnjiva podrijetla.
Globalni izvoz meda se smanjuje
Globalni izvoz meda u posljednjih 10 godina, uz blaže oscilacije, opada. Pritom se on u razdoblju 2016.-2025. u prosjeku godišnje smanjivao za 0,14 posto. Znakovito je kako se negativan trend pogoršava. Svjetski izvoz meda se u 2025. godini smanjio za 6,4 posto na godišnjoj razini. Postoje nekoliko ključnih čimbenika koji uvjetuju takve trendove. Prije svega to su klimatske promjene. Zbog globalnog zatopljenja priroda više nije usklađena s prirodnim ciklusima pčela.
Klimatske promjene neizravno utječu na oprašivače - degradiraju im ključne izvore hrane. Kao rezultat toga, pčele, leptiri i drugi kukci oprašivači imaju dvostruki problem: s jedne strane, uslijed ekstremnih vrućina smanjuje se sadržaj hranjivih tvari u nektaru. S druge strane, vegetacijske sezone se pomiču na mnogim mjestima, što znači da oprašivači sve češće dolaze prerano ili prekasno da bi uhvatili puni cvat. Sve zajedno može pridonijeti ugrožavanju opstanka i razmnožavanja oprašivača poput pčela što u konačnici ima posljedice na pad proizvodnje i izvoza pčelinjih proizvoda poput meda.
Uz klimatske promjene negativnim trendovima smanjenja izvoza meda svakako pridonose uvođenje trgovinskih barijera poput carina, ali i gubitak povjerenja potrošača zbog pojave patvorenog meda na tržištu.
Najveći izvoznik meda na svijetu je zemlja s 5,3 milijuna stanovnika
Globalni izvoz meda je u 2025. godini iznosio 1,98 milijardi eura. Pritom je 12,5 posto izvoza realizirao Novi Zeland, 11,6 posto Kina, 10,2 posto Indija i 8,3 posto Argentina (slika 2).
Novi Zeland, zemlja s 5,3 milijuna stanovnika, je relativno najveći izvoznik meda na svijetu. Za razliku od nepovoljnih globalnih trendova, Novi Zeland iz godine u godinu povećava plasmane meda na svjetska tržišta. Ta je zemlja u razdoblju 2016.-2025. godine povećala izvoz meda s 186,3 milijuna eura na 248,7 milijuna eura (ili za 33,5 posto). Novi Zeland je svjetski lider u proizvodnji i izvozu meda, posebno vrhunskog, skupocjenog Manuka meda, zahvaljujući kombinaciji jedinstvene flore, stroge kontrole kvalitete i uspješnog marketinga.
Slika 2. Najveći izvoznici meda u svijetu u 2025. godini mjereno udjelom u svjetskom izvozu meda
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Kako bi spriječio patvorenje, Novi Zeland je uveo UMF certifikat. To je oznaka koja garantira da je med originalan, čist, nepatvoren i da potječe iz Novog Zelanda. Istovremeno, Novozelandska vlada i pčelari ulažu velika sredstva u inovativna istraživanja i znanost kako bi dokazali ljekovita svojstva i zaštitili brend od lažnih proizvoda. Uz, netaknutu prirodu, ulaganja u standarde, kvalitetu, marketing i inovativna proizvodna rješenja, Novi Zeland posvećuje veliku pažnju logistici. Pritom se pčelinjaci često helikopterima prevoze na nepristupačne, zabačene terene kako bi se osigurao čist Manuka nektar.
Gdje Novi Zeland najviše izvozi med? Novi Zeland najviše izvozi med u SAD, i to 29,3 posto od ukupne vrijednosti izvoza meda. Slijedi izvoz u Veliku Britaniju – 13,7 posto, u Kinu – 12 posto, u Japan 10 posto i u Njemačku - 9,3 posto.
Istovremeno, drugi najveći izvoznik meda na svijetu - Kina najviše izvozi meda u Japan – 22,2 posto, Veliku Britaniju – 20,1 posto, Belgiju – 13,5 posto, Poljsku – 7,7 posto i u Saudijsku Arabiju – 4,6 posto.
Najmnogoljudnija zemlja svijeta - Indija treći je najveći globalni izvoznik meda. Valja napomenuti kako ta zemlja ima najveći apsolutni i relativni rast izvoza meda u svijetu.
Indija je u razdoblju 2016.-2025. povećala izvoz meda čak 3,2 puta. Pritom 77,7 posto meda Indija izvozi u SAD, 8,1 posto u Ujedinjene Arapske Emirate i 2,5 posto u Saudijsku Arabiju.
Najveći uvoznici meda
Od ukupne vrijednosti realiziranog globalnog uvoza meda u 2025. godini, najveći udio zauzima SAD, i to u iznosu od 29,4 posto (slika 3). Slijede ga Njemačka s udjelom od 10 posto i Japan s udjelom od 6,4 posto.
Slika 3. Najveći uvoznici meda u svijetu u 2025. godini mjereno udjelom u svjetskom uvozu meda
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
SAD uvozi 26 posto meda iz Indije, 20,1 posto iz Argentine, 15,1 posto iz Brazila, 11,5 posto iz Novog Zelanda, 4,7 posto iz Vijetnama i 4 posto iz Meksika.
Usprkos svim nedaćama domaći pčelari uspijevaju povećavati proizvodnju
Posebno zanimljivim čini se analizirati konkurentsku poziciju hrvatskih proizvođača meda na domaćem i izvoznim tržištima. Hrvatski pčelari većinu proizvodnje plasiraju na domaćem tržištu, dok je izvoz u usporedbi s ukupnom proizvodnjom relativno malen. Ipak, najnoviji trendovi otkrivaju kako se postepeno povećava udio izvoza u ukupnoj proizvodnji meda. Pitom je taj udio u razdoblju 2020.-2024. povećan s 6,3 posto na 8 posto.
Iako je hrvatski med visoke kvalitete, sektor pčelarstava suočava se s velikim izazovima u plasmanu. Oni su prije svega uvjetovani velikim uvozom po znatno nižoj cijeni u odnosu na cijenu koju mogu realizirati domaći proizvođači. No, znatno veći je problem što se nerijetko radi o patvorenom medu koji je lošije kvalitete u odnosu na domaći med.
Hrvatski pčelarski savez u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, pokrenuo je projekt Nacionalne staklenke za med kao jedan od oblika promocije domaćeg meda. Osim čitanja deklaracije, Nacionalna staklenka za med svojom prepoznatljivošću lako i na prvi pogled upućuje na domaće podrijetlo meda. U Nacionalnoj staklenci za med nalazi se isključivo med s hrvatskih pčelinjaka, označen naljepnicom Med hrvatskih pčelinjaka i jedinstvenim serijskim brojem, putem kojeg svatko može provjeriti koji je pčelar, gdje i kada proizveo taj med.
Uz nelojalnu konkurenciju jeftinijeg uvoznog meda, domaće pčelarstvo obilježava mahom usitnjena proizvodnja što također otežava plasman domaćeg meda preko velikih trgovačkih lanaca. Stoga je većina domaćih pčelara usmjerena na online prodaju, prodaju na „kućnom pragu“ ili na tržnicama.
Usprkos svim nedaćama i izazovima domaće pčelarstvo u posljednjih nekoliko godina uspijeva povećavati proizvodnju i izvoz meda (slika 4).
Slika 4. Realna proizvodnja i izvoz meda Republike Hrvatske u razdoblju 2016.-2025.
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Hrvatski izvoz meda je u razdoblju 2021.-2025. porastao sa 570 tona na 740 tona (ili relativno za 30 posto). Također, u razdoblju 2021.-2024. realna proizvodnja domaćeg meda je povećana sa 5.215 tona na 8.456 tona (ili relativno za 62 posto).
Negativna vanjskotrgovinska bilanca
Hrvatska je u posljednjih 10 godina, točnije u razdoblju 2016.-2025. povećala realni izvoz meda za 254 tone, a uvoz za 1334 tone (slika 5).
Usprkos znatno većem rastu uvoza meda od izvoza, najnoviji trendovi potvrđuju kako uvoz meda kopni. Pritom Hrvatska uspijeva stabilizirati bilancu u trgovini medom. Realni izvoz meda je u razdoblju 2022.-2025. godine povećan za 8,7 posto, dok se uvoz smanjio za 3,9 posto. Vanjskotrgovinska bilanca se poboljšala pri čemu se deficit u trgovini medom smanjio za 7,5 posto
Slika 5. Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinska bilanca Hrvatske u trgovini medom u razdoblju 2016.-2025.
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Hrvatski izvoz meda u nominalnim terminima je u 2025. godini iznosio 3,2 milijuna eura, a uvoz 6,2 milijuna eura. Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52 posto.
Europske pčele manje meda daju?
Europa znatno više troši meda nego što ga proizvodi. Taj je jaz u korist potrošnje u 2025. godini iznosio 188,9 milijuna eura.
Mnogo je razloga poradi kojih Europa ne proizvodi više meda, a među najvažnijima su neravnopravna tržišna utakmica s jeftinim i patvorenim uvozom, visoki troškovi proizvodnje te klimatske promjene koje ostavljanju traga na pad produktivnosti pčelinjih zajednica. Iako je Europska unija drugi najveći proizvođač meda na svijetu, domaća proizvodnja pokriva tek 60 posto njezinih potreba, dok se ostatak uvozi.
U uvozu meda prednjače najveće ekonomske strukture u Europi - Njemačka, Francuska i Italija. Nominalna vrijednost uvoza meda zemalja EU-a u 2025. godini iznosila je 855,7 milijuna eura. Pritom 24 posto uvoza meda otpada na Njemačku, 11,6 posto na Francusku i 9,3 posto na Italiju.
Njemačka uvozi 12,2 posto meda iz Argentine, 12 posto iz Novog Zelanda, 10,7 posto iz Ukrajine i 7,6 posto iz Meksika.
Valja napomenuti kako su većina europskih pčelara zapravo hobisti ili amateri s relativno malim brojem košnica. Industrijsko pčelarstvo s tisućama košnica, kakvo postoji u Aziji, u Europi je znatno rjeđe. Kako bi zaštitila domaće proizvođače, Europska unija i pojedine članice poput Njemačke uvode stroža pravila u označavanju podrijetla meda. Cilj je potaknuti trgovce da točno navedu zemlju podrijetla, kako bi potrošači lakše prepoznali i odabrali domaći med.
Slika 6. Izvoz meda zemalja EU-a u 2025. godini mjereno udjelom u ukupnom izvozu meda Europske unije
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Kumulativno, zemlje EU-a su u 2025. godini izvezle meda u vrijednosti od 666,8 milijuna eura. Na vrhu ljestvice europskih izvoznika meda su Njemačka i Belgija. Pritom Njemačka sudjeluje u ukupnom izvozu meda Europske unije s udjelom od 15,5 posto, a Belgija s udjelom od 14,6 posto (slika 6). Od ukupno 27 članica EU-a, Hrvatska je mjereno veličinom izvoza meda, pozicionirana na 21. mjestu. Udio Hrvatske u ukupnom izvozu meda Europske unije je 0,51 posto.
Kakva je budućnost pčelarstva u Hrvatskoj?
Usprkos svim poteškoćama domaći pčelari zahvaljujući bogatoj tradiciji, iskustvu, entuzijazmu, znanju, i ljubavi prema pčelarstvu pokazuju otpornost na sve tržišne anomalije. Prije svega, kvalitetom domaćeg meda relativno uspješno odolijevaju izazovima s kojima se suočavaju na tržištu: od nedovoljno kontroliranog uvoza meda sumnjive kakvoće, preko visoke cijene proizvodnje, nelojalne konkurencije pa do negativnih posljedica izazvanih klimatskim promjenama.
Pčelarstvo u Hrvatskoj je znatno više od samog profita i zarade. Razvoj te djelatnosti važan je za prinose poljoprivrednih kultura, održavanje bioraznolikosti, proizvodnju ljekovitih pripravaka (propolis, vosak, matična mliječ, med), i u konačnici za zdravlje svekolikog stanovništva. Pčelarstvo je vrijedna poljoprivredna grana koja nudi dodatan izvor prihoda i mogućnost razvoja obiteljskih obrta te se često pretvara u unosan hobi. Širenje baze malih proizvođača od iznimnog je značaja ne samo za poljoprivredu već i za ruralni razvoj, očuvanje okoliša, i zadržavanje ljudi u ruralnim prostorima.
Pčelarstvo ima vrlo dugu tradiciju u Hrvatskoj. Zahvaljujući raznolikoj klimi, netaknutoj prirodi i bogatoj flori, naša zemlja nudi izvrsne uvjete za proizvodnju različitih vrsta meda. Posebno su cijenjeni bagremov, kaduljin, lipov i kestenov med. Mediteranski dio zemlje poznat je po aromatičnim medovima s otoka i priobalja, dok kontinentalni dio Hrvatske daje velike količine blagih i svijetlih vrsta medova.
Zbog iznimnih multipliktaivnih učinaka pčelarstva interes čitavog društva je razvijanje svijesti o dobrobiti pčela i pčelarstva za ukupnu zajednicu. Primjer Novog Zelanda dobar je putokaz Hrvatskoj kako se neovisno o veličini zemlje sustavnim ulaganjima u istraživanja, znanost, standarde kakvoće, marketing, logistiku, zaštitu od nelojalne konkurencije i nova tehnološka rješenja mogu postići izvanredni rezultati sve do globalnog liderstva u izvozu meda.
Literatura:
Andrew D. Greentree, Stuart J. McFarlane, Adrian G. Dyer, Jair E. Garcia, Aurore Avarguès-Weber i Scarlett R. Howard (2026). Could Mathematics Be the Language of the Universe?: An Insight from Our Distant Relatives. Leonardo, 59 (1): 80–85. https://doi.org/10.1162/LEON.a.2591
James B. Dorey, Amy-Marie Gilpin, Nikolas P. Johnston, Damien Esquerré, Alice C. Hughes, John S. Ascher, Michael C. Orr (2026). Estimating global bee species richness and taxonomic gaps. Nature Communications, 17, 1762. https://doi.org/10.1038/s41467-026-69029-4
Katherine Peel, Greg W. Mitchell, Christopher G. Guglielmo, Heather M. Kharouba (2026). Warming-Mediated Decreases in Nectar Quality Translate Into Lower Energy Reserves of the Monarch Butterfly (Danaus plexippus). Global Change Biology, 1(1): e70001. https://doi.org/10.1002/gcb4.70001.
Zijie Zeng, Andrew B. Barron, Fei Peng, Cwyn Solvi (2026). Flexible, abstract rhythm perception in bumble bees. Science, 392 (6793): 93-95. DOI: 10.1126/science.adz2894