Bolje pamćenje kod žena može otežati dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti

Verbalna sjećanja su sposobnost mozga da pohranjuje, prepoznaje i reproducira informacije izražene riječima - poput pamćenja priča, imena, činjenica ili razgovora. Ona su ključni dio našeg svjesnog pamćenja i igraju glavnu ulogu u učenju i svakodnevnoj komunikaciji. Žene obično imaju snažnija verbalna sjećanja od muškaraca, što može prikriti znakove rane Alzheimerove bolesti. 

Prema novoj studiji, to znači da uobičajeni testovi pamćenja možda neće otkriti pojavu Alzheimerove bolesti kod žena. Ne samo što se time odgađa dijagnoza bolesti već i liječenje.

„Počinjemo uviđati da su spolne razlike kod Alzheimerove bolesti veliki problem“, kaže dr. Ralph Martins sa Sveučilišta Edith Cowan iz Pertha u Australiji.

U novoj studiji dr. Sasha Novozhilova sa Sveučilišta McGill u Montrealu i njezin istraživački tim analizirali su podatke iz dvaju velikih, dugoročnih istraživanja koja su provodila redovito kognitivno testiranje i snimanje mozga starijih osoba u SAD-u i Kanadi. Neke od tih osoba razvile su Alzheimerovu bolest.

Kognicija sudionika procijenjena je na način da su naučili popis od 15 riječi koje su im pročitane. Nakon što su im istraživači odvratili pažnju različitim drugim riječima, sudionici su zamoljeni da se prisjete i pokušaju izgovoriti riječi s popisa od 15 riječi. 

Inače takva vrsta verbalnog testa pamćenja obično se koristi u klinikama kao dio istraživanja Alzheimerove bolesti.

Istraživači su otkrili da su mnoge sudionice još uvijek prošle ovaj test čak i nakon što se značajna Alzheimerova patologija nakupila u njihovim mozgovima. Alzheimerovu patologiju karakterizira nakupina krivo presavijenih amiloidnih proteina.

Žene s Alzheimerovom patologijom su u prosjeku održavale "normalne" rezultate testa 2,7 godina dulje od muških sudionika s istom patologijom.

Razlog ovog fenomena proizlazi iz činjenice što žene u prosjeku imaju bolje osnovno verbalno pamćenje od muškaraca, kaže dr. Novozhilova.

Kao rezultat toga, one imaju veću "kognitivnu rezervu" na koju se mogu osloniti kada im stanje počne utjecati na mozak, kaže ona. "Čini se da žene imaju bolju povezanost unutar svojih mozgova, pa bi moglo biti da ako jedan dio počne propadati, postoji mnogo veza oko njega koje mogu pomoći u održavanju normalne kognicije."

Problem je u tome što kada ta rezerva na kraju istekne, spoznaja može brzo krenuti nizbrdo i moglo bi biti prekasno ponuditi tretmane, kaže član tima dr. Louis Collins, također sa Sveučilišta McGill. 

Utvrđeno je kako novi lijekovi poput lekanemaba i donanemaba slabo usporavaju napredovanje Alzheimerove bolesti koja je u poodmakloj fazi. 

Međutim, ako ih se otpočne uzimati u ranoj fazi razvoja bolesti – ti lijekovi imaju znatno snažnije djelovanje na ublažavanje bolesti. 

To nam može objasniti zašto žene nisu tako dobro reagirale na lijekove u kliničkim ispitivanjima - jer su ih primale u kasnijoj fazi, kaže dr. Louis Collins.

Kako bismo ranije otkrili Alzheimerovu bolest kod žena, možda ćemo morati drugačije tumačiti njihove rezultate na testovima verbalnog pamćenja i imati različite pragove za razmatranje temeljne patologije, kaže dr. Novozhilova.

Ostaje nejasno zašto žene u prosjeku imaju bolje osnovno verbalno pamćenje. Istovremeno, muškarci pokazuju u prosjeku bolje pamćenje prostornih informacija. 

Moguće je kako evolucijski razlozi daju stanoviti doprinos navedenim obilježjima i razlikama. U prošlosti su žene možda morale usavršiti verbalne vještine kako bi učinkovito komunicirale sa svojom zajednicom i prenosile znanja njihovoj djeci, dok su muškarci odlazili u lov, kaže Novozhilova. U moderno doba, veći udio žena također radi na poslovima poput pisanja, uređivanja, njege, podučavanja i uredske administracije, što može dodatno ojačati verbalnu memoriju, zaključuje dr. Novozhilova.

Izvor: NewScientist.