Sve učestalija stradanja ptica u sudarima s vjetroturbinama, kako ih zaštiti

Energija vjetra je najvažniji izvor električne energije u Njemačkoj. No, širenje vjetroelektrana  ugrožava zaštićene vrste. Svjedoci smo učestalih smrtnih stradanja ptica grabljivica poput riđe lunje nastalih kao posljedica sudara s vjetroturbinama. Može li se tomu stati na kraj?

Riđa lunja (lat. Milvus milvus) srednje je velika ptica grabljivica iz porodice jastrebova, koja se u literaturi često naziva i crvena lunja. Poznata je po izrazito elegantnom letu i dugom, duboko račvastom repu crvenkaste boje. Ta ptica veličine otprilike mišara smatra se "vrstom od posebne nacionalne odgovornosti" u Njemačkoj. Zašto?

"Više od polovice svjetske populacije riđe lunje gnijezdi se u Njemačkoj - značajan dio njih u području Hessea", kaže dr. Simon Thorn, voditelj Državnog opservatorija za ptice u Hessenu sa sjedištem u Giessenu.

Iako se populacija te vrste još uvijek smatra relativno stabilnom, biolozi je vide kao naročito ranjivu. Populacija riđe lunje jako je koncentrirana u srednjoj Europi. Intenzivna poljoprivreda u tom području primorava ju na čestu  promjenu staništa. Postoje i opasnosti po nju poput električnih stupova ili vjetroturbina.

Opasnost od vjetroturbina

Međutim, rasprave o tome koliko vjetroturbine konkretno ugrožavaju postojanje riđe lunje su kotroverzne. Dok organizacije za zaštitu prirode upozoravaju na značajne rizike za pojedine populacije, drugi istraživači ukazuju na rizike koji proizlaze iz ponašanja samih životinja.

Za riđe lunje sudar s lopaticom rotora vjetroturbine je fatalan. "Riđa lunja je vrsta ptice grabljivice koja leti relativno nisko kada traži plijen. Ptice uvijek gledaju u tlo - i to ih čini ranjivima na udare snage vjetra. One jednostavno u letu prema plijenu ne primijete da su u neposrednoj blizini vjetroturbine", objašnjava Thorn. 

Revolucija u promatranju prirode

Kako bi bolje predvidjeli moguće udarce ptica o vjetroturbine, istraživači koriste male GPS odašiljače. Poput mini ruksaka, mogu se pričvrstiti na pticu i pružiti podatke o tome gdje su životinje i kako se kreću. Ove informacije pohranjene su u bazi podataka MoveBank.

„GPS odašiljači bilježe gdje su ptice, što rade, kako se kreću i, u najboljem slučaju, kako se ponašaju“, kaže ekolog dr. Thomas Müller iz Senckenberg Centra za istraživanje bioraznolikosti i klime u Frankfurtu na Majni.

Prema njegovim riječima, MoveBank je najveća svjetska baza podataka o kretanju životinja. Trenutačno sadrži više od deset milijardi lokacijskih točaka za 1600 životinjskih vrsta. 

Istraživači koriste podatke iz te baze, na primjer, za proučavanje migracija životinja, za zaštitu nosoroga od krivolova ili za bolje razumijevanje kako leteće lisice šire sjeme s drveća u prašumi.

Širenje bolesti kao što je ptičja gripa ili promjene cijelih ekosustava, uslijed klimatskih promjena, također se mogu detaljnije ispitati pomoću podataka o kretanju sadržanih u bazi Movebank.

"Prednosti baze MoveBank su neprocjenjive", kaže dr. Martin Wikelski s Instituta Max Planck za biheviorističku biologiju u Konstanzu i Radolfzellu. 

Budućnost riđe lunje

Područje Hessea u Njemačkoj danas se smatra važnim mjestom istraživanja riđe lunje. Dvanaest životinja opremljeno je GPS odašiljačima za istraživanje diljem zemlje. To je rezultiralo s više od 5,3 milijuna lokacijskih točaka koje trenutačno mogu pomoći u smanjenju sudara s vjetroturbinama. Odašiljači na pticama pokazuju gdje životinje radije love, koje rute leta koriste - ili na kojim područjima bi vjetroturbine mogle biti posebno problematične. 

„Kroz informacije o kretanju dobivamo podatke o životu riđe lunje", kaže ekolog dr. Thorn. "To znači da možemo relativno lako identificirati potencijalne ugroze." 

Time se može pridonijeti boljem lokacijskom planiranju izgradnje budućih vjetroelektrana što bi smanjilo sudare riđe lunje s  vjetroturbinama i pridonijelo očuvanju te ugrožene vrste ptica. 

Izvor: Tagesschau.