Šetnja nam podiže raspoloženje - a dobro raspoloženje čini nas aktivnijima

Ljudi koji se više kreću u svakodnevnom životu često se odmah osjećaju bolje. I obrnuto. Emocionalno poboljšanje potiče ljude na aktivnost.

Čak i kratke vježbe rezultiraju boljim raspoloženjem i donose više energije. Isto tako, vjerojatnije je da će se ljudi više aktivirati nakon trenutaka dobrog raspoloženja. Rezultati su to najnovijeg istraživanja objavljenog u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Human Behavior.

Za potrebe studije, istraživači pod vodstvom psihologa dr. Markusa Reicherta sa Sveučilišta Paris-Lodron u Salzburgu procijenili su 67 skupova podataka iz 14 zemalja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 8223 osobe. Uz to, podaci obuhvaćaju milijun sati tjelesne aktivnosti izmjerene pomoću akcelerometra te više od 321.000 informacija o emocionalnom blagostanju prikupljenih putem pametnog telefona.

Sudionici istraživanja su nekoliko puta dnevno odgovarali na pitanja o tome koliko se osjećaju sretno, energično ili smireno. 

Pritom se kontinuirano bilježila njihova tjelesna aktivnost – ne samo tijekom bavljenja sportom, već i za vrijeme tjelesne aktivnosti poput šetnje. Istraživači su potom ispitali kako vježbanje utječe na kasnije raspoloženje. I obrnuto kako raspoloženje utječe na aktivnost.

Rezultat: ljudi su se obično osjećali budnijima i boljeg raspoloženja nakon razdoblja veće tjelesne aktivnosti. Istovremeno, osjećaj smirenosti i spokoja lagano se smanjio - vjerojatno zato što tjelovježba kratkoročno aktivira organizam.

Učinci su bili prilično relevantni u svakodnevnom životu. Prema istraživačima, veličina učinka šetnje na emocionalno blagostanje je otprilike ista kao i kod drugih ugodnih aktivnosti poput slušanja glazbe ili vođenja poticajnog razgovora.

U slučaju određenih bolesti, pretjerano intenzivne sportske aktivnosti mogu pogoršati emocionalno blagostanje. 

Sve u svemu, studija sugerira kako vježbanje i emocionalna dobrobit potiču jedno drugo u svakodnevnom životu – barem kod ljudi koji za to imaju fizičke preduvjete.

Podaci o radu:

Autori:

Johanna Rehder, Irina Timm, Gesa Berretz, Iris Reinhard, Andreas B. Neubauer, Onur Güntürkün, Keisuke Takano, Walter Bierbauer, Miriam Cabrita, Matthew Bourke, Joshua Smyth, Jinhyuk Kim, Johannes Michalak, Joshua Curtiss, Björn Pannicke, Jacob B. Gallagher, Ana M. Abrantes, Toru Nakamura, Yoshiharu Yamamoto, Paul Cook, Lena M. Wieland, Birte von Haaren-Mack, Bryan McCormick, Justin Hachenberger, Tomas Vetrovsky, Benajmin Henwood, Louise Poppe, Gorden Sudeck, Laura Hollands, Andrea B. Goldschmidt, Lynn Martire, Martina Kanning, Jaclyn P. Maher, Yu-Mei Li, Ulrich Reininghaus, Corina Berli, Caroline Seiferth, Derek J. Hevel, Kate Leger, Amanda E. Staiano, Almut Zeeck, Stefano Calza, Yue Liao, Geralyn R. Ruissen, CoCA Consortium, Andreas R. Schwerdtfeger, Matthias Haucke, Loree T. Pham, Siwei Liu, Mark C. Thomas, Andreas Meyer-Lindenberg, Genevieve F. Dunton, Steriani Elavsky, Ulrich W. Ebner-Priemer, Marco Giurgiu, Julian Packheiser,  Markus Reichert

Izvorni naslov: 

An individual participant data meta-analysis of how physical activity relates to affective well-being in daily life

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Nature Human Behaviour

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=15.9

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1038/s41562-026-02427-2

Izvori: Nature Human Behaviour; Spektrum.