Zlatni šakal osvaja europski prostor

Zlatni šakali sve se više šire Europom: u budućnosti bi mogli živjeti na čak 75 posto kopnene europske površine. Ove divlje životinje često traže blizinu ljudi – i to zbog njihovog bliskog rođaka.

Zlatni šakali su u bliskom srodstvu s vukom. Osvajaju šume Europe: manji od vukova, veći od lisica - i znatno hrabriji od svoje "velike braće" kada je u pitanju bliskost s ljudima.

Zlatni šakal (Canis aureus) je srednje velika vrsta iz porodice Canidae koja nastanjuje sjevernu i sjeverno-istočnu Afriku, jugoistočnu i centralnu Evropu, Malu Aziju i Bliski Istok, te jugoistočnu Aziju.

Na listi ugroženih životinja svrstan je među skupinu male ugroženosti, zbog velikog područja na kojem živi, a koje sadrži dijelove s optimalnim uvjetima zaklona i hrane. Vrlo je prilagodljiva vrsta koja se hrani raznom vrstom hrane, a i živi u različitim klimatskim uvjetima, od afričkih savana, preko planina Kavkaza do šuma Indije.

Zlatni šakali sve su češći stanovnici Europe. Još uvijek ima mnogo neodgovorenih pitanja: Kako će se zlatni šakali uklopiti u njihov novi europski dom? I hoće li njihova prisutnost donijeti i nove izazove?

Nova studija procijenila je širenje zlatnog šakala u 13 europskih zemalja.

Klimatske promjene potiču širenje zlatnog šakala

Zlatni šakali zapravo žive u Aziji i jugoistočnoj Europi, ali bi u budućnosti mogli osvojiti oko 75 posto kopnene Europe kao stanište - zaključak je to nove studije objavljene u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Ecology & Evolution. 

Tim znanstvenika predvođen dr. Nathanom Ranceom sa Sveučilišta u Toulouseu iz Francuske procijenio je podatke s 8991 lokacije na kojima žive zlatni šakali. Referentno razdoblje istraživanja bilo je od 2001. do 2017. godine.

Od 2012. zlatni šakali su se isprva značajno proširili u jugoistočnoj Europi - postupno se seleći sjevernije. Postoje prvi dokazi kako su nastanili i Norvešku. Još nije jasno u kojem prostornom opsegu će biti njihovo širenje. Međutim, nova studija govori o potencijalu širenja: zlatni šakali mogli bi proširiti svoje stanište u Europi i do šest puta.

Jedan od razloga širenja: zlatni šakali se osjećaju ugodnije kada zimi ima samo nekoliko dana snježnog pokrivača. Klimatske promjene poboljšavaju životne uvjete za šakale.

Gdje žive vukovi, zlatni šakali idu ljudima

Koliko će se šakali raširiti, bitno ovisi i o vuku. Zlatni šakali izbjegavaju vukove. Jer vuk je iznad zlatnog šakala u hranidbenom lancu. Prije svega, oduzima mu plijen, ali može i izravno napasti i ubiti šakala. To znači da zlatni šakali moraju pronaći svoju nišu pored vukova.

Prema rezultatima studije, šakali su uspjeli pronaći svoju nišu, i to u blizini ljudi. Zapravo „stidljivi“ šakali dolaze sve bliže selima i gradovima kako bi što više izbjegli vukove. 

Razvili su neku vrstu izbjegavajuće strategije: "To također vidimo u istočnoj Europi, gdje je zlatni šakal već široko rasprostranjen. Ključna riječ je prilagodljivost", objašnjava dr. Paul Klinke iz Instituta za divlje životinje u Freiburgu. U slučaju da nema opasnosti od vuka, šakali izbjegavaju ljude. No, također se primjećuje da postaju sve fleksibilniji.

Kako ljudi reagiraju na zlatne šakale?

Šakali su zaštićeni i ne mogu se loviti. Za razliku od vukova, oni obično jedu manji plijen poput ptica, glodavaca, insekata, strvine i biljaka. Ali, mogu biti napadnute i ovce.

Još uvijek nije jasno kako zlatni šakali utječu na naš lokalni ekosustav, objašnjava Paul Klinke. Istraživački tim koji stoji iza nove studije poziva na proaktivno upravljanje divljim životinjama i učinkovitu zaštitu stada. Jedno je jasno: sa zlatnim šakalima, pojavio se još jedan lovac u europskim šumama koji se do sada malo specijalizirao za određenu hranu.

Autori studije naglašavaju da se zlatni šakali najudobnije osjećaju u područjima sa srednjom gustoćom drveća i obližnjim vodenim površinama. U Europi živi puno više šakala nego što se dosad pretpostavljalo. Broj neprijavljenih slučajeva je velik. 

Sve u svemu, rođaci vukova - zlatni šakali, uglavnom neprimjetno osvajaju novo stanište – europski kontinent.

Podaci o radu:

Autori:

Nathan Ranc, Christopher C. Wilmers, Luigi Maiorano, David I. Warton, Francisco Álvares, Francesca Cagnacci, Jennifer Hatlauf, Ilya Acosta-Pankov, Ovidiu Banea, Tomaž Berce, Jaroslav Červinka, Duško Ćirović, Nada Ćosić, László Gál, Giorgos Giannatos, Nuno F. Guimarães, Miklós Heltai, Gjorge Ivanov, József Lanszki, Luca Lapini, Peep Männil, Dime Melovski, Despina Migli, Marco Pavanello, Aleksandra Penezić, Anelia Petrova, Martin Šálek, Alexandra Sallay-Mosoi, Ivana Selanec, Aldin Selimovic, Tobia Sforna, Aleksandar Stojanov, László Szabó, Jasna Tarman, Igor Trbojević, Tijana Trbojević, Peter Urban, Miha Krofel

Izvorni naslov: 

Human shielding from wolves facilitates jackal expansion across Europe

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Nature Ecology & Evolution

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=14.5

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1038/s41559-026-03060-y

Izvori: Nature Ecology & Evolution; Tagesschau.