29. siječnja 2026.
Autor: dr. sc. Goran Buturac
Trgovinski sporazum između Indije i Europske unije je najveći sporazum koji je Indija dosad dogovorila s nekim trgovinskim partnerom. Sporazum bi trebao osigurati europskim tvrtkama privilegiran pristup najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu s 1,45 milijardi ljudi i najbrže rastućim velikim gospodarstvom na svijetu.
- Za koliko će se, prema projekcijama, povećati robna i uslužna razmjena između Indije i Europske unije? U kojem roku bi ti učinci mogli postati vidljivi?
Ukupna robna razmjena između Indije i Europske unije u 2024. godini dosegnula vrijednost od 123,9 milijardi eura.
Europska unija je za Indiju najvažniji trgovinski partner. Pritom Europska unija čini 12,0 posto ukupne robne razmjene Indije s ostatkom svijeta. Istovremeno, Indija je za Europsku uniju deveti najvažniji trgovinski partner, s udjelom u ukupnoj vanjskoj trgovini Europske unije u iznosu od 1,0 posto.
Trgovinski tokovi između Europske unije i Indije su dinamični. Pritom se međusobna trgovinska razmjena u posljednjih 20 godina povećala gotovo četiri puta. U tom se razdoblju izvoz Europske unije u Indiju povećao za 31,0 milijardu eura, dok se uvoz Europske unije iz Indije povećao za 60,0 milijardi eura.
Trgovinska bilanca Europske unije s Indijom u posljednjih 20 godina se kontinuirano pogoršavala. Pritom je Europska unija u razdoblju 2005. - 2010. uspijevala održavati pozitivan saldo. Međutim, nakon 2010. godine Europska unija ulazi u područje deficita u trgovini s Indijom, uz tendenciju njegova rasta. Negativni trgovinski saldo naročito se pogoršao od 2018. do 2024. godine (slika 1). U tom je razdoblju trgovinski deficit Europske unije s Indijom povećan čak 10 puta. Svoj vrhunac dosegnuo je u 2024. godini, kada je iznosio 28,1 milijardu eura.
Prema projekcijama Europske komisije očekuje se da će se ovim sporazumom do 2032. godine udvostručiti izvoz robe iz Europske unije u Indiju.
Sporazumom se predviđa ukidanje ili smanjenje carina na 96,6 posto izvoza robe iz EU-a u Indiju. Smanjenje carina donijet će uštede od oko četiri milijarde eura godišnje na carine na europske proizvode.
Dogovoreni nacrt sporazuma najprije treba proći pravnu reviziju i potom se prevesti na sve službene jezike Europske unije. Nakon toga Europska komisija će Europskom vijeću podnijeti svoj prijedlog za potpisivanje i sklapanje sporazuma. Nakon što Vijeće usvoji sporazum, Europska unija i Indija mogu ga potpisati. Na koncu, slijedi ratifikacija sporazuma u Europskom parlamentu.
Slika 1. Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinska bilanca Europske unije s Indijom u razdoblju 2005. - 2024.
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Koliko je ovaj sporazum zapravo transformativan za strukturu trgovine Europske unije? Koji će sektori biti najveći dobitnici?
Usporedno s tehnološkim razvojem indijskog gospodarstva mijenjala se i izvozna struktura Indije na europskom tržištu. Pritom je u posljednjih 20 godina došlo do značajnog rasta udjela visokotehnoloških proizvoda u strukturi izvoza te zemlje na tržište Europske unije, i to sa 7 posto na 21 posto. Istovremeno je i Europska unija povećala zastupljenost svojih visokotehnoloških proizvoda u izvozu na indijsko tržište, i to s 20 posto na 32 posto (slika 2).
Među vodećim proizvodima koje je Europska unija u 2024. godini plasirala u Indiju su ostale letjelice (na primjer, helikopteri, zrakoplovi); svemirske letjelice (uključujući satelite), koji čine 13,0 posto od ukupnog izvoza europskih proizvoda u Indiju. Slijede ih dijamanti, neovisno jesu li obrađeni ili ne, ali nemontirani niti umetnuti, s udjelom od 3,7 posto, i dijelovi i pribor motornih vozila, s udjelom od 2,0 posto.
Razvidno je kako je izvoz zemalja EU-a na indijsko tržište relativno dobro diversificiran, pri čemu dominiraju visokotehnološki i srednje-tehnološki proizvodi koji kumulativno čine 70,7 posto ukupnog robnog izvoza Europske unije u Indiju.
Najveće koristi po Europu od ovoga trgovinskog sporazuma će biti za sektore tehnologije, farmacije, automobilske industrije, elektrotehničke opreme, i električnih uređaja.
Od zemalja Europske unije najveće koristi će imati gospodarski vodeće zemlje Europske unije: Njemačka, Francuska i Italija. Osim što ima relativno veliki suficit u trgovini s Indijom, Njemačka je istovremeno i vodeći europski izvoznik na indijsko tržište. Pritom je udio Njemačke u ukupnom izvozu zemalja EU-a u Indiju 35,3 posto. Slijede je Francuska s udjelom od 15,8 posto i Italija s udjelom od 10,9 posto.
Analizirajući uvoz Europske unije iz Indije može se primijetiti da u njemu dominiraju telefonski aparati, uključujući telefone za mobilne radiotelefonske mreže ili druge bežične mreže.
Zanimljivo je kako je indijski izvoz te skupine visokotehnoloških proizvoda na europsko tržište u 2005. godini bio gotovo neznatan. Pritom je njegova apsolutna vrijednost iznosila tek 11,4 milijuna eura, da bi 2024. godine dosegnuo vrijednost od pomalo nevjerojatnih 8,0 milijardi eura.
Taj podatak dovoljno govori o tehnološkom rastu indijskog gospodarstva u posljednjih 20 godina.
Slika 2. Tehnološki sastav trgovine Europske unije s Indijom u 2005. i 2024. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Trgovinski sporazum između Europske unije i Indije predviđa smanjenje carina za europske proizvode koje nijedan od indijskih trgovinskih partnera nije dobio. Tako će se carine na automobile postupno smanjivati sa 110 posto na samo 10 posto, dok će se za automobilske dijelove u potpunosti ukinuti nakon pet do deset godina. Carine koje se kreću do 44 posto na strojeve, 22 posto na kemikalije i 11 posto na farmaceutske proizvode također će biti uglavnom ukinute.
Sporazum također predviđa ukidanje ili smanjenje visokih carina na izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a, otvarajući ogromno tržište europskim poljoprivrednicima. Sadašnja carinska stopa na te proizvode u prosjeku je 36 posto.
• Koji sektori bi bili najveći potencijalni dobitnici što se Hrvatske tiče?
Hrvatske tvrtke, predvođene sektorima željezničke opreme, električnih transformatora i farmaceutike, aktivno posluju na indijskom tržištu, a njihov izvozni potencijal raste ukidanjem carina. To se prije svega odnosi na izvoz opreme za željezničku infrastrukturu; električnih transformatora i druge elektrotehničke opreme; izvoz lijekova i farmaceutskih proizvoda.
Bit će zasigurno prostora za hrvatsku prehrambenu industriju i turizam. Generalno gledajući sporazum između Europske unije i Indije ne samo da će pospješiti suradnju između ta dva velika tržišta već će potaknuti i poboljšati poslovnu suradnju unutar same Europske unije budući da je Indija ogromno tržište i njihovi kupci preferiraju nabavku velikih serija proizvoda. Time će se otvoriti potreba zajedničkih nastupa brojnih europskih poduzeća na indijskom tržištu poglavito onih male i srednje veličine.
Konkretno za Hrvatsku: indijske carine na vina smanjit će se sa 150 posto na 75 posto, po stupanju sporazuma na snagu, a kasnije bi mogle pasti na 20 posto. Carine na maslinovo ulje postupno će se smanjivati s 45 posto i za pet godina doći na nulu. U tim branšama Hrvatska ima šanse. No, javit će se potreba za ujedinjavanjem i zajedničkim nastupima na ogromnom tržištu Indije.
Koliko je Hrvatska konkurentna na indijskom tržištu u odnosu na druge članice Europske unije?
Hrvatska se s ostvarenim robnim izvozom u Indiju od 28,3 milijuna eura svrstala pri dnu ljestvice europskih zemalja mjereno izvozim na indijsko tržište. To čini tek 0,1 posto ukupnog robnog izvoza Europske unije u Indiju. Na ljestvici EU zemlja ispod Hrvatske nalazi se jedino Malta koja je znatno manja zemlja i primarno je orijentirana na izvoz usluga kroz turističku aktivnost. Istovremeno uvoz Hrvatske iz Indije je 194, 8 milijuna eura. Deficit je oko 166,5 milijuna eura.
Hrvatska na indijsko tržište najviše izvozi:
Električnu opremu za signalizaciju, sigurnost ili upravljanje i nadzor prometa na željezničkim i tramvajskim prugama u iznosu od 6,5 milijuna eura (23 posto ukupnog izvoza u Indiju);
Električne transformatore u iznosu od 3,8 milijuna eura (13 posto ukupnog izvoza u Indiju);
Strojeve za printanje, kopiranje telefaksne uređaje u iznosu od 1,3 milijuna eura (4,5 posto ukupnog izvoza u Indiju).
Kako će Hrvatska iskoristiti ovaj sporazum o slobodnoj trgovini ovisi o tome koliko će Hrvatska ulagati u znanje, obrazovanje, znanost, inovacije, nove tehnologije i domaću proizvodnju. Vidimo iz pozitivnih primjera na mikro priči da prostora za izvoz i pozicioniranje na indijskom tržištu ima. Međutim, pozitivnih primjera je malo i nedovoljno da bi se to snažnije odrazilo na ukupna gospodarska kretanja.
No, bez obzira kada bi imali i najgori scenarij da Hrvatska ne iskoristi sve blagodati ovoga trgovinskog sporazuma, sasvim sigurno će ga iskoristiti razvijene zemlje Europske unije. Posljedično se to može samo pozitivno preliti na Hrvatsku obzirom da smo visoko integrirani na europsko tržište.
- Vidi li se prostor da se Hrvatska, kroz ovaj sporazum, profilira kao logističko i proizvodno čvorište za ulazak indijskih kompanija na tržište srednje i jugoistočne Europe?
Svakako, i to kroz inicijativu izgradnje koridora Indija-Bliski Istok-Europa. Inicijativa za izgradnju ekonomskog koridora Indija - Bliski istok - Europa pokrenuta je na samitu čelnika zemalja G20 održanom u New Delhiju 9. rujna 2023., i to u sklopu potpisanog Memoranduma o razumijevanju od strane Indije, SAD-a, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Francuske, Njemačke, Italije i Europske unije.
Cilj je toga koridora stvoriti modernu transportnu rutu koja povezuje Indiju s Europom preko Bliskog istoka. Izgradnja koridora uključuje ulaganja u luke, željezničke mreže, autoceste i digitalnu infrastrukturu.
Koridor bi uključivao multimodalnu prometnu mrežu s pomorskim, željezničkim i cestovnim rutama. Transport od Indije prema Europi najprije bi se kretao pomorskim pravcem Mumbai - Hormuški tjesnac - Dubai. Nakon toga bi se nastavio željeznicom do čvorišta Al Ghuwaifat te bi se preko saudijskih gradova Haradha i Riyadha transportirao u logističko čvorište Al Haditha na granici s Jordanom. U izraelskoj luci Haifa teret bi se ponovo ukrcavao na brodove koji bi potom uplovljavali u jednu od najvećih luka u Europi - grčki Pirej. Dio robe dalje bi se distribuirao na europski kontinent cestovnim pravcima, a preostali dio morskim rutama.
Za prihvat tereta predviđene su vodeće luke u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. Nije isključeno da se na popisu prihvatnih središta nađe i hrvatska luka Rijeka.
Iako se na prvi pogled transport predviđenim koridorom čini složenim, s obzirom na to da bi roba trebala barem tri puta mijenjati prijevozno sredstvo, značajnijim ulaganjima u prometnu infrastrukturu i logističke centre moguće je osigurati relativno brz i efikasan transport. Dodatna jamstva učinkovitosti koridora proizlaze iz potpisanog memoranduma u kojem je pored ostaloga navedeno kako će se Arapski poluotok osim željezničkom prugom povezati i vodikovim cjevovodom te optičkom internetskom mrežom.
Usprkos privremenoj odgodi uspostave i izgradnje ekonomskog koridora Indija - Bliski istok - Europa zbog rata u Gazi, on svakako ima svoju budućnost. Njegova izgradnja dodatno će pospješiti učinkovitost trgovinskih tokova, poboljšati lance opskrbe, smanjiti troškove logistike, transporta i distribucije te pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta.
Izgradnja tog koridora i nastavak dinamične gospodarske suradnje Indije i Europe uslijed novopotpisanog sporazuma o slobodnoj trgovini ne samo da će pospješiti obostrani gospodarski rast, već će imati pozitivne multiplikativne učinke na globalna gospodarska kretanja.