Kad prijatelji postanu neprijatelji

Istraživači su po prvi put dokumentirali kako se divlja skupina čimpanzi podijelila u neprijateljske tabore. Najnoviji rezultati istraživanja o neprijateljskim odnosima između čimpanzi pokazatelj su koliko su društveni odnosi važni za miran suživot u prirodi.

Ngogo čimpanze u Nacionalnom parku Kibale u Ugandi poznate su po svojim nasilnim sukobima s drugim skupinama čimpanzi. Istraživači su promatrali njihove aktivnosti više od tri desetljeća - i svjedočili su iznimno rijetkom događaju: nekoć ujedinjena skupina podijelila se u dvije neprijateljske skupine. U roku nekoliko godina, ovaj sukob je eskalirao u smrtonosno nasilje. Međunarodni tim znanstvenika objavio je najnovije istraživanje o sukobima čimpanzi u prestižnom časopisu Science.

Prvo podjela, pa napadi

Prvi znakovi podjele u skupini čimpanzi pojavili su se u ljeto 2015. godine. Autor studije dr. Aaron Sandel se prisjeća razvoja događaja među skupinama čimpanzi: „Umjesto da se ujedine s ostatkom grupe kao inače, zapadne čimpanze su pobjegle, a centralne čimpanze su ih protjerale. Nakon toga, izbjegavale su jedna drugu šest tjedana. Nikada nismo vidjeli tako nešto u posljednjih 20 godina."

Uslijedile su tri godine u kojima su se dvije podskupine sve više udaljavale. Sve dok nije došlo do kobnih okršaja - kao što je to uobičajeno kod čimpanzi iz neprijateljskih skupina.

Ponašanje kao u građanskom ratu

U najnovijem istraživanju znanstvenici govore čak i o građanskom ratu među čimpanzama. Ovaj izraz zapravo najbolje opisuje karakter sukoba. Prema dr. Jamesu Brooksu iz Njemačkog centra za primate (DPZ) u Göttingenu: „To je građanski rat u smislu da su se članovi nekoć zatvorene grupe okrenuli jedni protiv drugih i sada su u sukobu jedni s drugima.“

Prvi dobro dokumentirani slučaj

Genetske studije pokazuju kako se trajno razdvajanje unutar skupine čimpanzi događa samo jednom u 500 godina. Poznata istraživačica majmuna Jane Goodall uočila je takav raskol u Tanzaniji prije otprilike 50 godina. Međutim, najnoviji objavljeni slučaj iz Ugande je prvi u kojem je ljudski utjecaj bio minimalan i znanstveno dobro dokumentiran.

Nekoliko je čimbenika doprinijelo sukobu

Opsežni podaci promatranja pružaju uvid o nastajanju sukoba unutar grupe. Nekoliko je uzročnika vjerojatno bilo ključno:

• S jedne strane, bila je to naročito velika skupina čimpanzi od oko 200 životinja. Obzirom na tako veliki broj, činilo se vjerojatnim podjela na dvije manje skupine.

• Došlo je i do promjene vođe grupe neposredno prije prvog razlaza.

• Istraživački tim smatra prijašnje promjene u društvenoj strukturi majmuna posebno zanimljivima.

Društveni odnosi držali su grupe zajedno

Kako istraživački tim piše u studiji, neki stariji mužjaci umrli su godinu dana prije nego što se zapadna skupina čimpanzi odvojila. Prema riječima voditelja studije dr. Aarona Sandela, stariji mužjaci za njihova života su bili društveno dobro povezani i činili su svojevrsni most između dviju podskupina. Osim toga, zbog izbijanja bolesti nekoliko čimpanzi je umrlo, i to godinu dana prije prvog smrtonosnog sukoba. Jedan od preminulih bio je među posljednjim mužjacima koji je još održavao društvene odnose s pripadnicima druge skupine.

Socijalni odnosi su bitni i za ljude

Primjer Ngogo čimpanzi pokazuje kako čak i male promjene u društvenoj strukturi mogu imati veliki utjecaj na odnose među čimpanzama. No, to se odnosi i na nas ljude. Prema biheviorističkom znanstveniku Jamesu Brooksu: "Grupna kohezija nije sama po sebi zadata ni za čimpanze ni za ljude i zahtijeva aktivnu brigu." U Njemačkom centru za primate (DPZ) u Göttingenu znanstvenici istražuju kako se grupno ponašanje različitih životinjskih vrsta razlikuje jedno od drugog?

Dr. Aaron Sandel sa Sveučilišta u Teksasu u SAD-u također vidi ponašanje čimpanzi kao pokazatelj da je važnost međuljudskih odnosa za mir u društvu možda podcijenjena: „To mi daje nadu, jer ako veliki sukobi, pa čak i smrtonosno nasilje zapravo mogu nastati isključivo zbog socijalnih odnosa, onda ti isti odnosi ujedno imaju i priliku suprotstaviti se tome i možda stvoriti mir."

Potrebno više istraživanja

Međutim, jedno je jasno: nikakvi opći zaključci ne mogu se izvući iz jedne studije. Bihevioristički znanstvenik James Brooks stoga naglašava važnost dugoročnih promatranja, istraživanja i studija kako bismo mogli naučiti više od naših najbližih srodnika iz životinjskog carstva. Osim čimpanzi, tu spadaju i bonoboi. Opservacijske studije do sada su pokazale da se skupina može razdvojiti čak i bez eskalacije nasilja.

Podaci o radu:

Autori: 

Aaron A. Sandel, Yixuan He, Junpeng Ren, Yik Lun Kei, Kevin C. Lee, Isabelle R. Clark, Rachna B. Reddy, Jacob D. Negrey, Charles Birungi, Blessing A. Apamaku, Diana Kanweri, Davis Kalunga, Christopher Aliganyira, Sebastián Ramírez-Amaya, Phionah Nakayima, Raymond Katumba, Brian Kamugyisha, Daniela Acosta-Florez, Bas van Boekholt, Godfrey Mbabazi, Erone Akamumpa, Sharifah Namaganda, Alfred Tumusiime, Samuel Angedakin, Gesine Reinert, Oscar Madrid-Padilla, Mihai Cucuringu, David Wipf, Kevin E. Langergraber, David P. Watts, John C. Mitani

Izvorni naslov: 

Lethal conflict after group fission in wild chimpanzees

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Science

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=45.8

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://www.science.org/doi/10.1126/science.adz4944

Izvori: Science; Tagesschau.