Kreativniji od djece, a nesigurniji nego ikad: Kako smo izgubili vjeru u vlastitu maštu

Često se smatra da su odrasli manje kreativni od djece. Kako godine idu dječje bojice i slikanje zamjenjujemo prezentacijama, a pješčanike proračunskim tablicama. Prema rezultatima nove studije djeca su na testovima kreativnosti zapravo postigla lošije rezultate od odraslih. No, taj su nedostatak nadoknadila samopouzdanjem.

Autorica  Carissa Wong*, ugledna znanstvena novinarka, u svom tekstu pod nazivom Adults may be more creative than children – but less confident about it objavljenom na znanstvenom portalu NewScientist predstavlja nam rezultate novog istraživanja o kreativnosti djece i odraslih:

„Otkrili smo da su odrasli zapravo kreativniji”, kaže dr. Mathias Benedek sa Sveučilišta u Grazu u Austriji. „Međutim, djeca više uživaju u kreativnosti i mnogo se manje brinu o tome što drugi misle o njihovim idejama.”

Postoji uvriježeno mišljenje da su djeca kreativnija od odraslih, kaže dr. Benedek, što bi moglo proizaći iz činjenice da djeca imaju više vremena i prilika za bavljenje kreativnim aktivnostima.

Ipak, dosadašnja istraživanja upućuju na to da se kreativnost zapravo povećava s dobi.

Dosadašnja su se istraživanja često zasnivala na samo jednom zadatku, poput osmišljavanja alternativnih načina upotrebe svakodnevnih predmeta, kaže Benedek. 

Primijenivši širi pristup, on i njegov istraživački tim okupili su 92 djece (u dobi od 4 do 7 godina) i 70 odraslih (prosječne dobi od 25 godina) kako bi proveli tri kreativna zadatka.

Najprije su u roku od 3 minute morali osmisliti što više alternativnih načina upotrebe limenke.

Zatim su 8 minuta slobodno crtali, a u posljednjem su zadatku imali 8 minuta za crtanje životinje koja ne postoji.

Pet osoba, koje nisu sudjelovale u samom istraživanju, obučeno je za objektivno procjenjivanje kreativnosti na temelju originalnosti te je li konačni rezultat zadovoljio zahtjeve zadatka?

U prvom zadatku odrasli su u prosjeku ostvarili 3,9 bodova od mogućih 5, dok su djeca ostvarila 2,9 bodova. Jedna odrasla osoba zamislila je da bi se limenka mogla koristiti kao „kutija za slatkiše za Noć vještica ”, dok su neka djeca zamislila da bi mogla poslužiti kao zvečka.

U drugom i trećem zadatku odrasli su ostvarili rezultate koji su bili za 0,6, odnosno 1,9 bodova viši od rezultata djece.

Ovi nalazi naglašavaju kako se kreativnost temelji na kombiniranju ideja iz prethodnog iskustva, kaže Wendy Ross s koledža King’s College London. Primjerice, odrasli vjerojatno znaju za više životinja nego djeca, pa na raspolaganju imaju širi spektar bića iz kojeg mogu crpiti ideje pri osmišljavanju fantastične životinje.

Nakon završetka zadataka, sudionicima su postavljena pitanja poput: „Koliko dobro mislite da ste obavili zadatak?”, „U kojoj ste mjeri bili zabrinuti ili tjeskobni zbog mogućeg neuspjeha u zadatku?” te „Koliko vam je zadatak bio zabavan?”.

Istraživači su utvrdili da su djeca bila znatno sigurnija u ono što su stvorila; svoj su učinak ocijenila s 4,8 bodova u zadatku slobodnog crtanja i 4,6 bodova u zadatku sa životinjama, dok su odrasli svoje uratke ocijenili s 2,8, odnosno 3,3 boda.

Djeca su također izvijestila o nižoj razini tjeskobe u usporedbi s odraslima. 

„Ako je svrha kreativnosti uživanje, igra i slobodno izražavanje ljudske prirode, onda su djeca u tome uspješnija”, kaže Ross.

Bez obzira na kvalitetu konačnog rezultata, ljudi bi trebali nastojati biti kreativniji radi vlastite dobrobiti, ističe Ross. 

Bavljenje umjetnošću povezuje se sa smanjenjem poteškoća u području mentalnog zdravlja i razvojem boljih socijalnih vještina. 

„Kreativnost – osobito kada se prakticira u društvu drugih ljudi – iznimno je korisna za mentalnu dobrobit, a pritom ne morate nužno postići najvišu ocjenu na ljestvici uspješnosti”, zaključuje Wendy Ross.

Izvor:  NewScientist.

Podaci o radu:

Autori: 

Janika Saretzki, Ines Fratzl,Baptiste Barbot, Mathias Benedek 

Izvorni naslov:

Are children really more creative than adults? A mixed-methods examination of creative performance and experience

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: PLOS One

Bibliografska baza: SCOPUS

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=0.726

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1371/journal.pone.0346553

Izvori: PLOS One; NewScientist.

* Carissa Wong je znanstvena novinarka specijalizirana za zdravstvene teme, a izvještava o širokom rasponu područja – od zaraznih bolesti preko raka do mentalnog zdravlja. Prethodno je radila kao stalna novinarka časopisa Nature, a surađivala je i s publikacijama kao što su Live Science i The Scientist. Doktorirala je na području istraživanja raka i imunološkog sustava na Sveučilištu u Cardiffu, u suradnji sa Sveučilištem u Bristolu.