23. listopada 2026.
Kako prenosi ugledni njemački portal Tagesschau.de Europa nikada, otkako postoje službeni podaci, nije zabilježila toliko smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom kao u ljeto 2026. godine.
Ekstremne ljetne vrućine u Europi odnijele su više od 50.000 ljudskih života u gradskim sredinama, što ovo ljeto čini najsmrtonosnijim otkad postoje mjerenja.
Nova znanstvena studija objavljena u uglednom časopisu Nature Health procjenjuje da je točan broj žrtava 50.391, od kojih se oko dvije trećine (32.619) izravno pripisuje klimatskim promjenama uzrokovanim izgaranjem fosilnih goriva.
Ova zastrašujuća brojka znatno nadmašuje dosadašnje crne rekorde iz ljetnih mjeseci 2022. godine (oko 29.000 umrlih) i zloglasnog toplinskog vala iz 2003. godine (oko 28.000 umrlih).
Studija je obuhvatila podatke iz više od 850 urbanih središta diljem Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švicarske.
Lipanj je bio posebno smrtonosan
Prema znanstvenicima s Imperial College London i London School of Hygiene & Tropical Medicine, lipanj 2026. imao je posebno teške posljedice.
Gotovo trećina svih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnom vrućinom zabilježena je u razdoblju od 17. lipnja do 1. srpnja 2026. U tom su razdoblju temperature bile u prosjeku pet Celzijevih stupnjeva više od prosjeka razdoblja 1991. - 2020.
„Možemo s velikom sigurnošću tvrditi da je ljeto 2026. bilo najgore dosad zabilježeno s obzirom na smrtnost povezanu s vrućinom u velikim dijelovima Europe”, izjavila je Clair Barnes, istraživačica na Imperial Collegeu specijalizirana za ekstremne vremenske uvjete i klimatske promjene. „Iza ovih statistika stoje stvarni ljudi koji su izgubili živote te obitelji koje tuguju za njima.”
„Ključno je da intenziviramo napore na prilagodbi”
Prema riječima znanstvenika, od posljedica vrućina nisu stradali samo stariji ljudi.
Među 50.000 smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama, njih oko 6.000 odnosi se na osobe mlađe od 65 godina.
„Postaje sve jasnije da su naši gradovi slabo prilagođeni rastućim temperaturama te je ključno da intenziviramo napore na prilagodbi”, naglasio je epidemiolog Pierre Masselot s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. „To podrazumijeva hlađenje gradova povećanjem zelenih površina i smanjenjem onečišćenja, te osiguravanje odgovarajuće medicinske skrbi za stanovništvo.”
Izvor: Tagesschau.de.