Utjecaj umjetne inteligencije na psihu: Zašto AI alati nesvjesno ruše našu motivaciju?

Nova studija otkriva: Ljudi koji se oslanjaju na umjetnu inteligenciju za rješavanje jednostavnih problema lošije rješavaju slične zadatke i vjerojatnije će odustati od njih kada se ta pomoć ukloni, u usporedbi s ljudima koji ne koriste umjetnu inteligenciju.

Studija, koja je predstavljena u listopadu 2026. na Konferenciji o modeliranju jezika u San Franciscu, istraživala je utjecaje prebacivanja mentalnog rada na AI chatbot u zadacima aritmetike i razumijevanja pročitanog. 

Sve veći broj istraživanja sugerira da ovaj proces kognitivnog rasterećenja šteti dugoročnom učenju i sposobnostima kritičkog mišljenja.

Autorica Sascha Pare*, znanstvena novinarka, u svom tekstu pod nazivom 10 minutes is all it takes for AI assistance to erode your motivation, study shows objavljenom na uglednom znanstvenom portalu Live Science donosi nam rezultate nove studije o utjecaju upotrebe alata umjetne inteligencije na motivaciju:

"Zabrinutost se odnosi na ono što kognitivni znanstvenici nazivaju 'poželjnim poteškoćama' - produktivnom borbom koja s vremenom gradi vještinu", navodi prva autorica studije Grace Liu, doktorandica strojnog učenja na Sveučilištu Carnegie Mellon u SAD-u. 

Liu ističe kako umjetna inteligencija, ukidajući tu borbu, donosi trenutačno točan odgovor korisniku, ali slabiju samostalnost dugoročno.

Liu i njezini kolege regrutirali su 1222 sudionika za studiju, koja je objavljena kao preprint ranije ove godine i sada je podvrgnuta recenziji. 

U nastavku Sascha Pare* opisuje kako je izgledalo istraživanje:

Istraživači su proveli tri eksperimenta

Dva eksperimenta bila su s matematičkim problemima s razlomcima, a jedan eksperiment o razumijevanju pročitanog. Sudionici su bili podijeljeni u tri skupine, tako da nije bilo preklapanja između eksperimenata. 

Svaki eksperiment trajao je između 13 i 15 minuta.

U prvom eksperimentu 354 sudionika istraživanja nasumično su podijeljena na one s pristupom AI chatbotu i one bez njega. Svi su rješavali istih 12 razlomaka, pri čemu je prvoj grupi omogućeno tražiti odgovore ili tragove pomoću umjetne inteligencije (AI chatbot). 

Za posljednja tri zadatka, koje su dobili svi, pomoć umjetne inteligencije je ukinuta bez najave.

Pošto za pogrešne odgovore nije bilo kazne, preskakanje pitanja je, kako ističu autori, bila svjesna odluka pojedinog sudionika istraživanja. 

Svi sudionici dobivali su točne odgovore u slučaju pogrešnog odgovora, kako bi mogli učiti iz njih.

Dok je AI grupa uz chatbot bolje rješavala i manje odustajala, nakon ukidanja pomoći umjetne inteligencije njezin se učinak pogoršao — više preskakanja i pogrešnih odgovora. Autori to tumače dokazom da korištenje umjetne inteligencije (AI) slabi samostalnu izvedbu, upornost i motivaciju.

Drugi eksperiment proveden je s prvih 667 sudionika i sitnim izmjenama dizajna, među kojima i pred-testom kojim su izostavljeni sudionici  koji nisu bili u stanju riješiti najosnovnije zadatke. Rezultati su bili slični onima iz prvog eksperimenta: oslanjanje na AI, posebno radi direktnih rješenja, narušava upornost u samostalnom radu.

U trećem eksperimentu, s 201 sudionikom u AI i kontrolnoj grupi, ispitivano je razumijevanje teksta: nakon pet pitanja uz AI chatbot, slijedila su još tri pitanja, ali bez njega. 

I ovdje su se potvrdili nalazi iz prethodna dva eksperimenta, što upućuje na zaključak da pad upornosti nije vezan uz matematiku, već predstavlja opću posljedicu prebacivanja na AI chatbot – korištenje umjetne inteligencije, naglašava Sascha Pare*.

AI slabi upornost i motivaciju

„Najznačajniji nalaz je da osobe koje više prebacuju na AI imaju veći pad upornosti, odnosno veću stopu preskakanja — a to je važna vještina koja se proteže na sve domene“, ističe Liu.

Kao moguće objašnjenje, istraživači navode navikavanje na neposrednost odgovora, zbog čega sporije metode djeluju neefikasno. 

Budući da je upornost u poteškoćama, prema ranijim studijama, ključna za stjecanje vještina, autori izražavaju zabrinutost zbog dugoročnih posljedica, ističe Pare*.

Još se ne zna kako pojedinačni slučajevi prebacivanja utječu na trajnu kompetentnost — za to bi, kaže Liu, bilo potrebno dugotrajno praćenje istih osoba i mjerenje ishodâ učenja na raznovrsnim zadacima.

Raditi na jačanju ljudskih sposobnosti, a NE na njihovoj zamjeni

Navodeći ranija istraživanja o štetnosti pretjeranog oslanjanja na AI po kognitivnu spremnost i ovladavanje gradivom, autori preporučuju da se AI modeli i chatbotovi dizajniraju kao tutori — da daju uputstva i smjernice prema rješenju, a ne samo gotova rješenja.

"Moramo raditi na budućnosti u kojoj će se ljudske sposobnosti, koliko god je to moguće, povećavati, a ne zamjenjivati", zaključuje koautor studije Brian Christian, računalni znanstvenik i istraživač u Centru za umjetnu inteligenciju kompatibilnu s ljudima na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyu.

Izvor: Live Science. 

* Sascha Pare je znanstvena novinarka i stalna autorica za popularno-znanstveni portal Live Science. Specijalizirana je za teme iz biologije, ekologije, klimatskih promjena te prirodnih znanosti. Završila je preddiplomski studij biologije na Sveučilištu u Southamptonu te magistrirala znanstvenu komunikaciju na prestižnom Imperial Collegeu u Londonu. Prije nego što je postala stalna članica redakcije na portalu Live Science, radila je za zdravstvenu platformu Zoe, a njezini tekstovi i prilozi objavljivani su i u medijima kao što su The Guardian i Scientific American.