Sjaj u očima, pustoš na zemlji: Mračna strana potrage za zlatom

Iskopavanje zlata ima izrazito negativan utjecaj na okoliš jer uzrokuje dugotrajno uništenje ekosustava, zagađenje vode i zraka te trajno mijenja reljef. Iako je zlato plemeniti metal, procesi kojima se dolazi do njega iznimno su agresivni za prirodu. U Gani se zlato vadi u ekstremnim uvjetima. Usporedno s traganjem i iskopom zlata uklanjaju se plantaže kakaovca. Posljedice su pogubne: ostaju uništeni krajolici te zagađene i kontaminirane rijeke.

Autori, Judith Hartmann* i Jakob Sax**, multimedijski novinari i urednici, u svom prilogu pod nazivom Wie die Goldsuche Natur und Lebensgrundlagen zerstört objavljenom na uglednom njemačkom portalu Tagesschau.de donose nam rezultate istraživanja platforme Y-Kollektiv u suradnji s klimatskom redakcijom ARD-a o pogubnim učincima iskapanja zlata po klimu, poljoprivredu i okoliš:

Usred kišne šume*** ogromne rupe zjape u tlu. U njima ljudi stoje do koljena u blatu i kopaju. U Gani se zlato iskapanjem vadi u ekstremnim uvjetima. Taj proces istovremeno dovodi do uništavanja plantaža kakaovca. 

Prema istraživanju platforme Y-Kollektiv u suradnji s klimatskom redakcijom televizije ARD: krče se tropske kišne šume, uključujući i zaštićena šumska područja.

U Gani zlato vade velike, licencirane tvrtke, ali rade se i ilegalna iskapanja. Potaknuti nadom u brzu zaradu, mnogi kreću u potragu za zlatom – pothvat koji nosi goleme rizike. Mnogi od ljudi koji danas tragaju za zlatom prethodno su se bavili uzgojem kakaovca. Nude im se veliki novčani iznosi za njihovu zemlju i poljoprivredna zemljišta kako bi se ona mogla iskoristiti za potragu za zlatom, navode Hartmann* i  Sax**.

U nastavku autori*,** navode slučaj mladog poljoprivrednika iz Gane koji se zajedno sa svojom obitelji bavi uzgojem kakaovca:

„Ilegalno rudarenje zlata uništava uzgoj kakaovca. Tragači za zlatom dolaze na naša imanja i krče stabla kakaovca kako bi ispod njih tražili zlato”, kaže uzgajivač kakaovca Edwin Ntaah.

Kada se plantaža kakaovca pretvori u rudnik zlata, ekosustav biva uništen, a poljoprivrednici gube izvor egzistencije. Također nestaju i ključni ponori ugljika. Kao i sva stabla, kakaovci provode fotosintezu: apsorbiraju CO2 iz atmosfere i pohranjuju ugljik u svoju biomasu, dok u atmosferu otpuštaju kisik.

Kako bi se oslobodio prostor za rudarenje zlata, krče se mnoge plantaže kakaovca – pa čak i dijelovi tropskih kišnih šuma – što znači da se veže manje CO2, ističu Hartmann* i  Sax**. 

Ipak, čak i na mjestima gdje plantaže i poljoprivredna zemljišta još uvijek postoje, posljedice nezakonitog rudarenja zlata ostaju jasno vidljive.

Obitelj Edwina Ntaaha živi od uzgoja kakaovca – baš kao i mnoge druge obitelji. Gana je drugi najveći svjetski proizvođač kakaovca. 

Ntaah ima 22 godine. U razgovoru za Y-Kollektiv objašnjava da su njegovoj obitelji pojedinci, koji su na tom zemljištu željeli nezakonito kopati zlato, ponudili velik novčani iznos za njihov nasad kakaovca. Umjesto stabala kakaovca, usred kišne šume ostala bi zjapeća golema rupa – ilegalni rudnik zlata. Ipak, Ntaahova obitelj odlučila je zadržati svoje imanje.

Činjenica da se susjedna zemljišta krče i uništavaju kod ovog mladog uzgajivača kakaovca izaziva veliku zabrinutost. „Brinem se za budućnost Gane”, kaže Ntaah. „Zbog ilegalnog rudarenja zlata gubimo sve više zemlje. Ne zna se kada će tome napokon doći kraj.”

Pokraj imanja obitelji Ntaah protječe rijeka. Nekada su se koristili njezinom vodom za navodnjavanje stabala kakaovca, no sada vodu moraju dovoziti na imanje. „To znači mnogo dodatnog posla”, objašnjava Ntaah, „ali druge opcije nema – rijeka je puna prljavštine i kemikalija.”

Iskopavanje zlata zahtijeva velike količine vode, upozoravaju Hartmann* i Sax**:

Voda se iz rijeka crpi u rudnike putem crijeva i cijevi. Snažan mlaz vode koristi se za ispiranje zemlje. To često dovodi do urušavanja rudnika – o čemu se učestalo izvještava u ganskim medijima, koji često prenose vijesti o smrtnim slučajevima koji su posljedica takvih događaja.

Nastali mulj usmjerava se niz svojevrsni žlijeb obložen prostirkama koje zadržavaju sitnije čestice, među kojima se nalazi i mala količina zlata. Voda se zatim ispušta natrag u rijeku, znatno onečišćenija nego prije sadržavajući sitne lebdeće čestice i talog.

Ganski znanstvenik dr. Evans Manu provodi istraživanje za Tehničko sveučilište u Darmstadtu na temu opskrbe vodom u Gani. Tijekom proteklog desetljeća primijetio je kako je sve više rijeka onečišćeno zbog nezakonitog rudarenja zlata. U razgovoru za klimatsku redakciju medijske kuće ARD objašnjava: „Sljedeća vodna kriza u Gani odvijat će se pod zemljom: sve veće količine onečišćene vode s površine prodiru u podzemne vode.”

Glavni uzrok tog teškog onečišćenja jest uporaba žive u nezakonitom rudarenju zlata. Taj teški metal djeluje poput magneta – privlači zlatnu prašinu i odvaja je od zemlje i ostalog materijala. Nakon toga, amalgam žive i zlata se zagrijava. Preostaje čisto zlato, dok se živa – potpuno nefiltrirana – ispušta u okoliš.

Na koncu Judith Hartmann* i Jakob Sax** zaključuju tekst naglašavajući kako klimatske promjene dodatno pogoršavaju onečišćenje voda:

Dodatan problem za rijeke jest taj što globalno zagrijavanje uzrokuje porast temperature vode, što zauzvrat dovodi do smanjenja razine kisika. Dugoročno gledano, to bi moglo uzrokovati čak i poteškoće u opskrbi pitkom vodom. Državno poduzeće za vodoopskrbu u Gani navelo je da će ta zemlja u nadolazećim godinama možda morati uvoziti pitku vodu.

Uzgajivač kakaovca Ntaah zabrinut je zbog „zlatne groznice”. Želi nastaviti uzgajati kakaovac i s vremenom preuzeti farmu svojih roditelja – ne želi da ona postane još jedna blatnjava jama za iskopavanje zlata.

Izvor: Tagesschau.de.

* Judith Hartmann je multimedijska urednica i novinarka koja radi za njemački javni servis SWR (Südwestrundfunk), članicu mreže ARD. Također, piše istraživačke i reportažne članke za glavnu njemačku informativnu platformu Tagesschau.de.

** Jakob Sax je multimedijalni novinar i autor koji radi za njemački javni servis SWR (Südwestrundfunk). Njegovi prilozi i istraživački članci redovito se objavljuju na glavnom njemačkom informativnom portalu Tagesschau.de. Primarno je fokusiran na teme vezane uz okoliš, klimatske promjene i gospodarstvo.

*** Kišne šume su gusti, visoki šumski ekosustavi koje karakterizira izrazito velika količina oborina tijekom cijele godine (obično više od 2000–2500 mm po četvornom metru) i nevjerojatna biološka raznolikost. Iako pokrivaju tek oko 6 posto Zemljine površine, one su dom za više od polovice svih biljnih i životinjskih vrsta na našem planetu.