Mlađi istraživači su inovativniji?

Čini se da dob utječe na vjerojatnost produkcije revolucionarnih inovacija. Pokazuje to istraživanje provedeno na uzorku od 12,5 milijuna istraživača. Referentno razdoblje istraživanja bilo je od 1960. do 2020. godine. Rezultati potvrđuju veće inovativne iskorake kod mlađih istraživača.

Dva oblika kreativnosti u znanosti

Najnovija studija pokazuje dva različita oblika kreativnosti u znanosti: s godinama i više iskustva, istraživači postaju sve bolji u rekombiniranju postojećih ideja - tj. prijenosu već poznatog znanja u druga područja na iznenađujuće dobre načine. To se zove "kombinatorna kreativnost".

Istovremeno, s povećanjem radnog staža, smanjuje se vjerojatnost da će istraživači objaviti radove koji značajnije mijenjaju ustaljene načine razmišljanja. Autori studije pripisuju to svojevrsnom faktoru nostalgije. Naime, stariji istraživači nerijetko se okreću ka znanstvenoj literaturi koja je oblikovala početke njihovih karijera. To stabilizira njihovo znanje, ali ih čini manje otvorenima za potpuno drugačije i nove pristupe.

Disruptivni pristupi obično dolaze od mlađih istraživača

Za dobro funkcioniranje znanstvenog sustava potrebne su nove kombinacije postojećih ideja kao i radikalno propitivanje uvriježenih metoda i otvaranje sasvim novih polja primjene, odnosno svojevrsna disruptivna kreativnost. Disruptivni pristupi obično dolaze od mlađih znanstvenika na početku njihovih karijera.

Primjer disruptivnog istraživanja je predviđanje savijanja proteina pomoću umjetne inteligencije, poznato kao Alphafold.

AlphaFold je revolucionarni sustav umjetne inteligencije kojeg je razvio Google DeepMind u suradnji s tvrtkom Isomorphic Labs. Služi za predviđanje trodimenzionalne (3D) strukture proteina iz njihove aminokiselinske sekvence, a njegovo otkriće riješilo je jedan od najvećih izazova u biologiji star pola stoljeća. 

Naime, biologija je 50 godina pokušavala predvidjeti kako se proteini savijaju. Mladi kemičar John Jumper, star 30 godina, razvio je model umjetne inteligencije  koji je riješio problem u veoma kratkom vremenu. Godine 2024. zajedno s kolegom Demisom Hassabisom dobio je Nobelovu nagradu za kemiju.

Znanstveni sustav daje prednost utvrđenim pristupima

Naš znanstveni sustav, pod utjecajem Zapada, prvenstveno se oslanja na iskustvo. Istraživačke timove obično vode stariji i iskusni znanstvenici.

Čak i oni koji ocjenjuju istraživačke projekte i odlučuju o financijskoj potpori obično su već dugo u sustavu znanosti. Etablirane škole mišljenja i ideja znatno se lakše afirmiraju u znanstvenom sustavu. Osim toga, vrijeme obrazovanja i praktične izobrazbe postaje sve duže. Sve to dovodi do koncentracije resursa i moći među starijim znanstvenicima.

Istraživanje pokazuje da zemlje s mlađim znanstvenim istraživačkim zajednicama, poput Kine i Indije, proizvode znatno više revolucionarnih istraživanja. Autori studije zaključuju kako je dobro da istraživački sustavi podržavaju nove ideje i kreativnost umjesto da se oslanjaju samo na iskustvo.

Podaci o radu:

Autori: Haochuan Cui, Yiling Lin, Lingfei Wu, James A. Evans

Izvorni naslov: Aging and the narrowing of scientific innovation

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Science

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=56.9

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

DOI: 10.1126/science.ady8732

Izvori: Science; Tagesschau.