Najnoviji trendovi: Europa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava. Pokazuje to aktualno klimatsko izvješće Svjetske meteorološke organizacije i EU klimatskog servisa Copernicus.

Niti jedan kontinent se ne zagrijava tako brzo kao Europa – a posljedice klimatskih promjena jasno su vidljive. Zaključak je to europskog klimatskog izvješća. Kako je istaknula Celeste Saulo, glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije, toplinski valovi su sve češći i žešći. 

Godine 2025. bili su dugotrajni toplinski valovi od Sredozemlja do Arktičkog kruga.

Europski kontinent proteže se do Arktika. Taj dio Europe se zagrijava znatno brže od ostatka svijeta, kaže Samantha Burgess, zamjenica direktora programa EU Copernicus. „Područja sjeverne i istočne Europe doživjela su najtopliju godinu u povijesti mjerenja temperatura, uključujući zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Islanda." Visoke temperature u prošloj godini pogodovale su neobično ranim požarima. Izgorjelo je više od milijardu hektara šumskih površina i raslinja.

Emisije CO2 u 2025. rekordno visoke zbog šumskih požara 

Tijekom prošlogodišnjeg ljeta najveći šumski požari dogodili su se u Španjolskoj i Portugalu. Rezultat: emisije CO2 porasle su na najviše razine ikada zabilježene u Europi. Emisije stakleničkih plinova poput CO2 uvelike su odgovorne za klimatske promjene koje uzrokuje čovjek. Kako bi se postigao međunarodno dogovoreni cilj ograničavanja globalnog zatopljenja na samo 1,5 stupnja Celzijusa, neophodno je smanjiti potrošnju fosilnih goriva ugljena, nafte i plina u najskorijem vremenu.

Klimatsko izvješće za 2025. godinu pokazuje kako su europska mora pretopla. Njihova površinska temperatura viša je nego ikad. Morski toplinski valovi negativno utječu na podvodne biljke i životinje. Klimatske promjene utječu i na rijeke. Pritom je 70 posto rijeka u Europi imalo manje vode nego inače.

Nastavlja se otapanje ledenjaka

Hladnija europska područja također su pogođena globalnim zagrijavanjem. Pritom se ta područja mijenjaju. Ledenjaci u svim europskim regijama doživjeli su neto gubitak mase, a najviše su pogođeni ledenjaci na Islandu. Osim toga, ispodprosječna količina oborina rezultira značajnim smanjenjem snježnog i ledenog pokrivača. 

Opskrba obnovljivom energijom raste

Svi ti događaji dovode do kontinuiranog gubitka bioraznolikosti u moru i na kopnu. Priroda je sve više izložena stresu zbog smanjivanja i pomicanja staništa, viših temperatura i promjena količine padalina. 

Pozitivni iskoraci se ogledaju u povećanju ponude obnovljivih izvora energije. U Europi je prošle godine gotovo polovica električne energije potjecala iz obnovljivih izvora energije.

Sve u svemu, europski kontinent mora izgraditi otpornost na klimatske promjene, kako bi se što bolje nosio s posljedicama ekstremnih vremenskih uvjeta, navodi se u zaključku aktualnog klimatskog izvješća Svjetske meteorološke organizacije.

Izvor: Tagesschau.