Mitovi i istine o kavi: „Nije samo kofein ono što nam podiže raspoloženje“

Kava je omiljeni napitak kojeg se neki ljudi ne mogu zasititi. To je vjerojatno zbog drugih sastojaka koji uz kofein djeluju na ljudski organizam.

Postoje mitovi i istine o kavi: mnoge ljude čini budnijima, a kada se pije u određenim dozama, očito može zaštititi ljude od određenih vrsta raka. Nemali broj ljudi također konzumira ovaj napitak, jer im podiže raspoloženje i poboljšava koncentraciju. 

Dr. Serena Boscaini sa Sveučilišta u Corku u Irskoj i njezin znanstveni tim istražili su mogu li osim kofeina neki drugi sastojci kave utjecati na ljudski organizam uključujući brojne polifenole. Uz protuupalna svojstva, čini se da polifenoli poboljšavaju raspoloženje i kapacitet mozga kavopija.

O najnovijim rezultatima istraživanja učinaka konzumiranja kave na ljudski organizam za prestižni znanstveni portal Spektrum piše Daniel Lingenhöhl.

Kod provedbe istraživanja, istraživački tim predvođen dr. Boscaini pozvao je 62 osobe da saznaju što konzumacija kave ili život bez nje čini njihovom mikrobiomu i kakve to posljedice ima za sudionike istraživanja. Mikrobiom je skup svih mikroorganizama - bakterija, virusa, gljivica - i njihovog genetskog materijala koji žive u i na ljudskom tijelu, naročito u crijevima i na koži.

Istraživači su prije samih testiranja najprije ispitali od čega se sastoji crijevna flora sudionika. Kavopije su se odrekle njihovog omiljenog napitka na 14 dana. 

Nakon te faze uslijedila su tri tjedna u kojima su sudionici bili nasumično podijeljeni u grupe koje su ili pile običnu kavu ili kavu bez kofeina ili nisu pile kavu. Istovremeno, znanstvenici su prikupili uzorke krvi, sline, urina i stolice kako bi ispitali tragove fizioloških reakcija na sastojke kave - poput promjene razine hormona. Također su proveli ispitivanje sudionika o njihovom raspoloženju, sposobnosti razmišljanja, razini stresa, spavanja i obrascima ponašanja.

Rezultati istraživanja pokazuju jasan trend: oni koji su pili kavu imali su manje osjećaja tjeskobe i bili su pažljiviji prema drugima u usporedbi sa skupinom sudionika istraživanja koja nije pila kavu. Kava bez kofeina poboljšala je san i u prosjeku je dovela do boljih rezultata na testovima pamćenja. No, potonje se odnosilo i na apstinente od kave. 

Obje vrste kave, također, smanjile su broj markera povezanih sa stresom i depresijom. Međutim, kavopije su istovremeno bile impulzivnije i emocionalno aktivnije.

Mikrobiom je brzo reagirao na promjene u konzumaciji kave: nakon pauze, koncentracija bakterija u mikrobiomu, koje su povezane s korisnim svojstvima, brzo je ponovno porasla i u kavi s kofeinom i u kavi bez kofeina. 

Istraživači stoga sumnjaju da su pozitivne promjene u ljudskom organizmu uslijed konzumacije kave uzrokovane raznolikim polifenolima u tom napitku, jer ih ima u obje vrste kave. 

Dobivene nalaze potvrđuje količina produkata razgradnje polifenola, koji su otkriveni u urinu. Što su koncentracije bile veće, to su pozitivne posljedice konzumacije kave u prosjeku bile jače.

Istraživački tim želi u budućim istraživanjima istražiti učinke različitih načina proizvodnje i pripreme prerađene kave na ljudski organizam. 

Ograničenje koje valja uzeti u obzir kod tumačenja rezultata proizlazi iz relativno malog uzorka sudionika istraživanja. Stoga bi buduća istraživanja trebalo provoditi na većem uzorku što povećava znanstvenu opravdanost, pouzdanost, teorijske i praktične implikacije dobivenih rezultata. 

Izvor: Spektrum.