Hoće li bob postati super-hrana?

Bob se smatra lokalnom alternativom soji. Jak je izvor proteina. Međutim, dugo vremena slovio je za biljku koja nije otporna. Sve do sada.

Dobro poznati sastojci kruha su brašno, sol, kiselo tijesto, katkad i razne sjemenke. A tu je i bob. Betina Louis oduševljena je njezinim kruhom, koji ne sadrži samo laneno sjeme, već i fino samljevene mahunarke boba. Za Betinu Louis, majstora za izradu kruha u srednjoj pekarnici Gilgen’s u Hennefu, ovo nije nekakva egzotična rijetkost, već logičan razvoj proizvodnog procesa.

„U našoj smo pekari izbacili soju, jer nije dio lokalnog uzgoja. Mahunarka poput boba, koja je bogata proteinima, a ima malo masti, savršeno se uklapa s pšenicom i raži koje dobivamo od lokalnih uzgajivača. Također, bob je iznimno zdrava namirnica.“

Za Louisa je kruh s bobom zdravija alternativa u odnosu na proteinski kruh iz supermarketa.

Bob je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki. Ima niz uobičajenih naziva poput poljski grah, faba grah, stočni grah i bob. Ono što nazivi te biljke ne otkrivaju jest činjenica da je ta biljka dobitna kombinacija za poljoprivredu i ekosustave.

Ljudi, poljoprivreda i ekosustavi imaju koristi

Bob raste i uspijeva bez gnojidbe dušikom. Također rahli tlo. To je zauzvrat korisno za skladištenje vode. Žetveni ostaci boba mogu se lako unijeti u tlo i podržati stvaranje humusa, što je dobro za organizme koji žive u zemlji. 

„Ovo je elektrana u tlu. Ono što ostaje od korijena u tlu ponovno je dostupno sljedećem usjevu u slučaju kad na tim površinama u idućoj godini uzgajamo pšenicu ili krumpir“, objašnjava uzgajivač boba iz rajnskog polja Karl-Adolf-Krämer, koji isporučuje bob za kruh Betini Louis. „No, to mogu samo mahunarke – bob, grašak, soja i lupina.“

Biljke boba ne samo da dobro uspijevaju u plodoredu, već i u drugim usjevima. Druge biljke također imaju koristi od dušika kojeg za njih skladišti bob. Na taj se način na poljima može stvoriti mali ekosustav u kojem jedna kultura podržava drugu i obrnuto - jer bob zauzvrat ima koristi od činjenice da pšenica može obuzdati rast korova. 

No, bob ne pridonosi samo biološkoj raznolikosti, već i bogatstvu jelovnika. „Jeo sam već namaz s proteinima boba. Ima veoma dobar okus", izvještava dr. Martin Mascher, biolog sa Leibniz Instituta za biljnu genetiku i istraživanje usjeva (IPK) u Gaterslebenu.

Zimski bob 

Sorte boba koje se mogu sijati zimi imaju još veću super-moć, objašnjava dr. Mascher. „Bolje iskorištavaju zimsku vlagu, ranije počinju rasti i stoga često daju veće i stabilnije prinose.“ Njegov istraživački tim otkrio je kako se zimske i ljetne sorte boba razlikuju u genetičkom sastavu. Pritom se došlo do prilično zapanjujućeg otkrića: je li biljka otporna ili ne može se odrediti samo po jednom alelu, odnosno varijanti gena.

"Ovaj alel pomaže biljki da se na vrijeme pripremi za mraz." Otpornost na zimu može se uključiti poput prekidača za svjetlo. Činjenica da su takve kultivirane sorte boba atraktivne za uzgoj može se vidjeti i na drugi način: daju stabilnije prinose, kaže dr. Mascher. "Stabilan prinos ne znači samo dobre prinose u idealnoj godini, već i pouzdane prinose kada su uvjeti teški, na primjer zbog stresa od suše ili topline." S obzirom na klimatske promjene, suše i razdoblja ekstremnih vremenskih prilika, to je karakteristika koja nije nevažna za sigurnost hrane.

Hoće li uskoro biti znatno više zimski otpornih sorti boba? 

"Što se tiče genetike i uzgoja, sada moramo obaviti pripremne radnje kako bismo uzgojili zimski otporne sorte boba koje imaju stabilne prinose i otporne su na bolesti", navodi dr. Martin Mascher. Istovremeno, ovaj biolog ublažava očekivanja o tome da će mnoge nove otporne sorte boba uskoro osvojiti sjemensko tržište. „Ne trebamo samo otpornost na zimu kao izoliranu karakteristiku, već moramo stvoriti cjelokupni paket koji je također privlačan poljoprivrednicima." Ipak, može se pretpostaviti da će u narednom razdoblju znatno  više sorti boba niknuti početkom godine. A rano niknuti znači i rano cvjetati. Bumbari su, na primjer, sretni zbog rane dostupnosti peludi i nektara. U konačnici i majstori kruha se vesele ranijoj žetvi.

Izvor: Tagesschau.