Tuna ponovno pliva u Baltičkom moru

Do prije samo nekoliko godina većina vrsta tuna u svijetu bila je ugrožena. Zahvaljujući zaštitnim mjerama, u međuvremenu se broj tuna povećao. Sa dobrim vijestima oporavka naročito prednjači Öresund - morski tjesnac koji razdvaja Dansku i Švedsku te spaja Baltičko more sa Sjevernim morem.

Prije više od 50 godina atlantska tuna je gotovo nestala iz Öresunda. Desetljećima je velika populacija tuna u tom dansko-švedskom tjesnacu bila na rubu propasti. I ne samo u njemu već i u područjima Atlantika i Sredozemlja. 

U međuvremenu stupile su na snagu međunarodne zaštitne mjere i kontrole. Zahvaljujući ulovnim kvotama i dosljednim zabranama ribolova koje traju više od deset godina, brojčano stanje tuna se uspjelo stabilizirati.

Priču o oporavku tuna u Baltičkom moru za ugledni njemački portal Tagesschau donosi Prisca Straub.

Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) nedavno je uklonila atlantsku tunu s popisa ugroženih vrsta. Povratak atlantske tune smatra se uspješnom pričom u globalnoj borbi protiv prekomjernog izlova.

Komercijalni ribolov tune u dansko-švedskom tjesnacu Öresundu je zabranjen. To se ne odnosi samo na tunu već i na njezinu omiljenu hranu. Zaštitne mjere i dosljedna zabrana sezone ribolova primjenjuju se na haringe, skuše i morske ribe u Baltičkom moru. 

Trenutačno u Öresundu postoji čak i "safari s tunom" - za svakoga tko želi izbliza promatrati tu moćnu ribu.

Od kasnog ljeta pa nadalje, atlantska tuna prolazi kroz plitki tjesnac. Tada je prigoda promatrati jedinstveni prirodni spektakl: tunu kako skače. 

Ovo je prilično neobično ponašanje za ribu koja teži oko 300 kilograma. 

Jens Peder Jeppesen, voditelj akvarija u Öresundu, organizira za posjetitelje u Helsingøru u Danskoj "Promatranje tune“. „Pri brzini od preko 50 kilometara na sat, ove tri metra dugačke životinje su toliko brze da više ne mogu usporiti kada hvataju plijen i probijaju se kroz površinu vode. Svake godine postaje sve luđe", kaže ovaj morski biolog.

Činjenica da se životinje viđaju kako skaču češće u Öresundu nego u drugim regijama također ima veze s posebnom geologijom tjesnaca: morsko dno je ravno i ima oblik lijevka. Zbog toga je Öresund usko grlo. 

Atlantske tune, koje se inače lako nose s dubinama od nekoliko stotina metara, u tom plitkom i prometnom tjesnacu imaju dubinu vode između 20 i 40 metara. Kao jedna od najbržih riba na svijetu, brzo dosežu granice svog podvodnog staništa.

Na najužem mjestu – između danskog Helsingøra i švedskog Helsingborga – tjesnac je širok samo četiri kilometra. Ima dana kada se na tim područjima mogu vidjeti jata od nekoliko stotina tuna kako skaču.

Iako se atlantska tuna uspjela oporaviti, to još nije slučaj s drugim vrstama tune.

Stoga udruge za zaštitu okoliša na "Svjetski dan tune", koji se svake godine obilježava 2. svibnja, promiču održivi izlov tune. Danas su tune naročito izložene prekomjernom izlovu u pacifičkoj regiji. Nije ni čudo, jer su tune među najtraženijim i najskupljim ribama u svijetu.

Izvor: Tagesschau.