Nova sveobuhvatna studija o blizancima otkriva iznenađujuće rezultate o narcizmu

Sasvim je normalno i zdravo s vremena na vrijeme biti malo samostalan. Ali za neke pojedince, preokupacija samim sobom može postati pretjerana. Iako su narcisoidni poremećaji osobnosti rijetki, njihove osobine već dugo vremena fasciniraju znanstvenike. Unatoč desetljećima istraživanja, ostaje nejasno što uzrokuje grandiozan pogled na sebe i snažan osjećaj prava, bilo da je to obiteljska povijest, iskustva iz ranog djetinjstva ili oboje.

Istraživanja blizanaca ključna su za razumijevanje narcizma, jer omogućuju znanstvenicima da precizno razdvoje utjecaj genetike (nasljednosti) od utjecaja okoline (odgoja i društva). Usporedbom jednojajčanih blizanaca (koji dijele 100 posto gena) i dvojajčanih blizanaca (koji dijele oko 50 posto gena), znanstvenici mogu odrediti u kojoj je mjeri narcizam urođena osobina, a u kojoj rezultat životnih okolnosti.

O rezultatima najnovije studije koja se bavi uzrocima narcizma za prestižni znanstveni portal ScienceAlert piše Carly Cassella. 

Najnovije istraživanje na uzorku blizanaca u Njemačkoj sugerira kako genetika utječe znatno više na narcizam u odnosu na zajedničko obiteljsko okruženje.

Nalazi dovode u pitanje postojeća psihoanalitička objašnjenja, koja tvrde da 'hladno', kritično roditeljstvo ili pohvale koje postavljaju nerealna očekivanja u djetinjstvu igraju snažnu ulogu u pokretanju razvoja narcisoidnih crta ličnosti.

„Narcizam je prisutan u obiteljima“, zaključuju istraživači, „ali uglavnom zbog genetike.“

Njihova studija razmatrala je životna iskustva, crte ličnosti i genetiku više od 1300 parova blizanaca, plus njihove roditelje, partnere i svu braću i sestre koji nisu blizanci u njihovim obiteljima.

"Dodatni genetski učinci čine jednojajčane blizance sličnijima jedni drugima od dvojajčanih blizanaca", objašnjavaju autori.

Svaki se sudionik istraživanja podvrgao testu osobnosti, gdje su bili upitani koliko se slažu ili ne slažu s nizom izjava.

Odrasli su sudionici zamoljeni da rangiraju, na ljestvici od 1 do 9, koliko se slažu s izjavama poput "Sklon sam željeti da mi se drugi dive"; "Sklon sam željeti da drugi obrate pozornost na mene"; i "Sklon sam tražiti prestiž i status."

Mlađi sudionici istraživanja su ocijenili na ljestvici od 1 do 5 koliko se slažu s izjavama poput "Ja sam stvarno posebna osoba" i "Dobar sam u primoravanju ljudi da rade stvari onako kako ja mislim da je najbolje."

U konačnici, roditelji i djeca bili su slični u svojim rezultatima narcisoidnosti. Pritom autori studije tvrde kako je ta povezanost bila "u potpunosti genetski uvjetovana".

Zajednički čimbenici okoline, kao što su stilovi roditeljstva ili socioekonomski status, igrali su samo "manju ulogu" u rezultatima narcisoidnosti.

Postoje različite vrste narcizma. No, zajedničko obilježje su osobine koje uključuju ekstreman osjećaj vlastite važnosti, potrebu za divljenjem i pažnjom te nemogućnost potpunog povezivanja i suosjećanja s drugima.

Psiholozi često objašnjavaju takve crte ličnosti tvrdnjom kako one prikrivaju osjećaj nesigurnosti ili nisko samopoštovanje, razvijeno tijekom djetinjstva. Liječenje često uključuje 'terapiju razgovorom', odnosno psihoterapiju. 

No, rezultati najnovijeg istraživanja sugeriraju kako te osobine imaju znatno manje veze s naučenim ponašanjem nego što se dosada pretpostavljalo.

Potreban je "temeljni pomak u potrazi za izvorima narcisoidnosti – s obzirom na genetiku, relevantne čimbenike okoline i međuigru gena i okoline", piše istraživački tim kojeg je predvodio psiholog dr. Mitja Back sa Sveučilišta u Münsteru.

Znanstvenici, u ovoj najnovijoj studiji, nisu pronašli dokaze da su zajednička iskustva okoline, poput kućnog okruženja, povezana s narcizmom. To bi moglo značiti da stilovi roditeljstva možda ipak nisu snažan pokretački čimbenik narcizma – sve dok se prema njihovoj djeci ponašaju na isti način.

Daljnja istraživanja moraju razdvojiti ove različite nijanse.

"Detaljnije poznavanje genetskih čimbenika i čimbenika okoline te njihova međudjelovanja koji pokreću individualne razlike u narcizmu dodatno će transformirati naše razumijevanje narcizma", zaključuju autori.

"To je bitno za razvoj učinkovitijih sredstava za suočavanje s narcisoidnim pojedincima u psihoterapiji, na radnom mjestu i u svakodnevnom životu."

Podaci o radu:

Autori: Mitja D. Back, Jana Instinske, Christian Kandler 

Izvorni naslov: 

Narcissism Runs in Families Due to Genetics: An Extended Twin Family Analysis

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Social Psychological and Personality Science

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=3.3

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1177/19485506261429556

Izvori: Social Psychological and Personality Science; ScienceAlert.