Inventivni golubovi. Ne mare previše za rutinu

Golubovi su rasprostranjena skupina ptica zdepastog tijela, kratkog vrata i tankog kljuna, poznata po izuzetnoj prilagodljivosti životu u blizini ljudi. Ljudi vole golubove zbog njihove bogate simbolike mira i vjernosti, dugog suživota s čovjekom te njihove mirne i društvene prirode.

Posebnu pažnju znanstvenika privlače istraživanja o nagrađivanju ovih ptica od strane čovjeka. U psihologiji je nagrađivanje golubova dalo temelje za razumijevanje načina na koji uče ne samo ove ptice već i ostala bića.

Nagrađivanje životinja ključna je metoda u njihovom odgoju i učenju koja se temelji na pozitivnom potkrepljivanju. Ono se, u nastavku, zasniva na pravilu da će životinje češće ponavljati ponašanja koja im donose ugodu ili željeni resurs. 

No, je li to baš uvijek tako?

Rezultati najnovijih istraživačkih eksperimenata pokazuju kako golubovi rade suprotno: usprkos nagradama te ptice ne samo da učestalo mijenjaju svoje ponašanje već su pritom i veoma inventivne.

Autorica Kate Rebecca Callaway*, znanstvena novinarka, u svom tekstu pod nazivom Tauben pfeifen auf Routine objavljenom na uglednom znanstvenom portalu Spektrum predstavlja nam rezultate najnovijeg eksperimentalnog istraživanja o učincima nagrađivanja golubova na njihovo ponašanje:

Svi ih poznaju: golubove koji se šetaju, šepure, i lepršaju gradski trgovima, parkovima i ulicama. Uspješno su se prilagodili okruženju koje je u stalnoj mijeni. Ipak, i same ptice pokazuju iznenađujuću sklonost promjenama: ponekad se ponašaju na potpuno nepredvidive načine dok usvajaju nova ponašanja. Otkrio je to istraživački tim predvođen eksperimentalnim psihologom dr. Edwardom A. Wassermanom sa Sveučilišta u Iowi u SAD-u.

Kada ljudi ili životinje bivaju nagrađeni za određena ponašanja, oni ih u pravilu ponavljaju. Taj je princip učenja prvi formulirao američki psiholog Edward Thorndike 1898. godine, a u psihologiji se ustalio pod nazivom „zakon učinka”. 

Nadalje, taj princip sugerira da nagrada učvršćuje ponašanje tako što s vremenom dovodi do smanjenja varijacija u njegovu izvođenju. Posljedično, ponašanje s vremenom postaje vrlo predvidljivo i ujednačeno – odnosno lišeno spontanih varijacija.

Iako su stručnjaci često istraživali u kojoj mjeri nagrade povećavaju učestalost određenih oblika ponašanja, znatno je manje istraživanja provedeno o tome kako nagrade utječu na varijabilnost ponašanja. 

Stoga se istraživački tim predvođen dr. Edwardom A. Wassermanom usredotočilo na istraživanje učinaka nagrada na varijacije u ponašanju.

U svrhu provedbe istraživanja, golubovima je ponuđen niz od pet obojenih gumbova koje su mogli kljucati. 

Bez obzira na to koje su gumbove odabrali ili koji redoslijed gumbova, golubovi bi dobili nagradu čim bi neki gumb kljucnuli pet puta. 

Na temelju utvrđenih teorija učenja moglo se očekivati da će ptice s vremenom razviti ustaljenu rutinu – poput opetovanog korištenja obrazaca koji su se prethodno pokazali uspješnima ili jednostavnog kljucanja najbližeg gumba pet puta. 

Međutim, nasuprot dosadašnjim teorijskim nalazima i postavljenim istraživačkim tezama, golubovi su nastavili primjenjivati širok raspon različitih pristupa u kljucanju ponuđenih gumbova.

Znanstveni tim koji je proveo eksperiment pretpostavlja da sklonost golubova raznolikosti pruža evolucijsku prednost, olakšavajući suočavanje s novim izazovima u okolini. 

Naredna istraživanja pokušat će utvrditi ostaje li ponašanje praćeno nagradom varijabilno i kod drugih životinjskih vrsta. 

Takve bi studije mogle pomoći u razumijevanju načina učenja, ne samo golubova, već i mnogih drugih životinja.

Izvor: Spektrum.

* Kate Rebecca Callaway je znanstvena novinarka sa sjedištem u New Yorku. Specijalizirala se za teme iz područja prirodnog svijeta. Nedavno je završila diplomski studij novinarstva na Sveučilištu u New Yorku (NYU), gdje je sudjelovala u programu izvještavanja o znanosti, zdravstvu i okolišu (SHERP). Prije novinarske karijere, K. R. Callaway diplomirala je na Sveučilištu u Virginiji, gdje je studirala klasičnu filologiju.