Nova studija otkriva koja ptica najljepše pjeva

Cvrkut ptica ima ključnu ulogu u funkcioniranju prirodnih ekosustava, ali i u očuvanju ljudskog mentalnog i fizičkog zdravlja. Znanstvena istraživanja potvrđuju da pjev ptica nije samo ugodna zvučna kulisa, već složen komunikacijski sustav i snažan prirodni terapeut. Slušanje pjeva ptica dokazano snižava razinu kortizola (hormona stresa). Ljudski mozak podsvjesno prepoznaje cvrkut ptica kao signal da je okolina sigurna, što omogućuje živčanom sustavu da se opusti. 

Za same ptice, cvrkut je osnovni alat za preživljavanje i nastavak vrste. Mužjaci u proljeće koriste složene i glasne pjesme kako bi privukli ženke i dokazali svoje zdravlje te dobre gene. Istovremeno, glasnim pjevanjem ptice označavaju svoj prostor i upozoravaju suparnike da ostanu podalje, čime često izbjegavaju fizičke sukobe. Dramatičan pad populacije ptica u svijetu i tiši prirodni prostori zbog klimatskih promjena i urbanizacije imaju izravan negativan utjecaj na kvalitetu ljudskog života. Stoga je očuvanje njihovih staništa od velike važnosti ne samo za ptice, već i za dobrobit ljudi.

Autorica dr. Anna Lorenzen*, znanstvena novinarka, u svom tekstu pod nazivom Welcher Vogel singt am schönsten? objavljenom na uglednom znanstvenom portalu Spektrum der Wissenschaft predstavlja nam rezultate nove studije njemačkih znanstvenika o tome koja ptica najljepše pjeva.

Autorica* nas uvodi u temu ističući blagodati ptičjeg pjeva za ljude: 

Pjev ptica jedno je od najugodnijih iskustava koja možemo doživjeti u prirodi. No, koja njegova akustična svojstva određuju ono što nam je ugodno? Istraživački tim sa Sveučilišta u Tübingenu u Njemačkoj detaljnije je istražio to pitanje.

Kada se ljude pita o najvažnijim izvorima opuštanja u prirodi, pjev ptica pjevica nalazi se na samom vrhu popisa. To nimalo ne čudi jer je dokazano da ptičji pjev blagotvorno djeluje na dušu: odvraća nam pažnju od mentalne napetosti, pruža osjećaj sigurnosti, aktivira parasimpatički živčani sustav i ublažava stres. 

No, koja akustična svojstva određuju hoćemo li uživati slušajući pticu?

Eksperti sa Sveučilišta u Tübingenu analizirali su utjecaj različitih akustičnih značajki – poput visine tona ili složenosti pjeva ptica – na ljudsku percepciju. Svoje su nalaze objavili u časopisu Frontiers in Bird Science.

U nastavku, dr. Anna Lorenzen* opisuje način provedbe istraživanja te nas upoznaje s dobivenim rezultatima:

Tim znanstvenika predvođen Christophom Randlerom i Nadine Kalb pozvao je u svoj laboratorij 84 sudionika (od kojih su 68 posto činile žene) te im pustio 15-sekundne zvučne snimke glasanja 123 vrste ptica koje su autohtone ili široko rasprostranjene. 

Od sudionika istraživanja se tražilo da ocijene svaku pojedinu pjesmu ili zov na ljestvici od jedan do pet, pri čemu su više ocjene označavale veću ugodnost. Također su trebali procijeniti vlastito ornitološko znanje.

Sudionici istraživanja u prosjeku su snimke ocijenili ugodnima, s ocjenom tek nešto višom od tri. 

Najbolju je ocjenu dobila Crnokapa grmuša**, dok se sudionicima najmanje svidio prodoran zov Kukuvije***. Osobe koje su općenito više cijenile ptice češće su njihovo pjevanje doživljavale umirujućim. Ipak, sposobnost sudionika da prepoznaju ptice prema izgledu ili pjevanju nije utjecala na ocjene.

Znanstvenici su zatim analizirali ptičje zvukove u smislu amplitude (glasnoće), frekvencije (visine tona), složenosti (broja i raznolikosti elemenata) i frekvencijskog pojasa - kao i njihov utjecaj na ocjene sudionika. Ptičji pjevovi s relativno visokim tonom, ali umjerenom glasnoćom i malo frekvencijskih promjena doživljavani su kao posebno ugodni, kao i složeno cvrkutanje. Nadalje, snimke koje su najviše odjeknule kod sudionika izbjegavale su frekvencijske raspone na koje je ljudski sluh posebno osjetljiv (2 do 5,5 kilo-herca).

„Možda smo programirani da preferiramo raznolikije zvukove s umjerenim amplitudama i visinama tona jer signaliziraju sigurno, zdravo i okrepljujuće okruženje u kojem se možemo opustiti“, rekla je Nadine Kalb sa Sveučilišta u Tübingenu u priopćenju za javnost. 

U narednim istraživanjima znanstvenici planiraju analizirati kako promjene u bioraznolikosti - poput gubitka vrsta - utječu na ljudska iskustva prirode.

Izvor: Spektrum.

* Dr. Anna Lorenzen je njemačka znanstvena novinarka i urednica u uglednom popularno-znanstvenom časopisu i portalu Spektrum der Wissenschaft. Zaposlena je kao urednica za područje životnih znanosti (Life Sciences), gdje pokriva aktualne teme iz biologije, medicine i srodnih disciplina.

** Crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla) je mala, česta i iznimno prepoznatljiva ptica pjevica iz porodice grmuša (Sylviidae). Zbog svojeg kristalno čistog, melodičnog i bogatog pjeva koji često završava glasnim, flautastim tonovima, u narodu je poznata i kao šumski slavuj.

*** Kukuvija (Barn owl) jedna je od najrasprostranjenijih i najprepoznatljivijih vrsta sova na svijetu. Pripada zasebnoj porodici kukuvija (Tytonidae). Najpoznatija je po svom specifičnom licu u obliku srca i iznimno svijetlom, gotovo sablasno bijelom perju na trbuhu zbog kojeg u letu može izgledati poput duha.