17. veljače 2026.
Autor: dr. sc. Goran Buturac
Bespilotna letjelica ili dron je letjelica bez posade, koja se može nadzirati na daljinu ili letjeti samostalno uporabom unaprijed programiranog plana leta ili pomoću složenih autonomnih dinamičkih sustava. Ovi mali tehnološki čarobnjaci, opremljeni kamerama, senzorima za precizno snimanje i naprednim tehnološkim rješenjima za navigaciju, donose nove perspektive i mogućnosti koje su donedavno bile potpuno nezamislive. O dinamici kojom bespilotne letjelice osvajaju svjetska tržišta najbolje govore podaci o potražnji za njima: prema relativnom rastu uvoza, od ukupno 1.264 analizirana proizvoda na četiri znamenke carinske klasifikacije proizvoda, dronovi su u 2024. godini bili drugi proizvod na svijetu. Pritom je globalni uvoz dronova u razdoblju 2022.-2024. porastao čak 3 puta.
Zašto raste potražnja za bespilotnim letjelicama?
Rast potražnje potaknut je sve većom primjenom bespilotnih letjelica u komercijalne svrhe, napretkom u umjetnoj inteligenciji i intenzivnoj upotrebi u vojne svrhe. On je također usko koreliran s odlikama ovih proizvoda kao što su jednostavnost i praktičnost korištenja, ugrađena napredna tehnološka rješenja za snimanje (termalne kamere, senzori visoke rezolucije, optički zoom), 3D modeliranje terena, sposobnost okomitog polijetanja, visoka manevarska sposobnost, dostupnost na tržištu i relativna cjenovna prihvatljivost.
Bespilotne letjelice nalaze sve veću primjenu u širokom spektru djelatnosti od poljoprivrede, preko filmske industrije, energetskog sektora, vojne industrije i ratovanja, sigurnosne industrije, građevinarstva i arhitekture, logistike do znanosti i zaštite okoliša.
Dronovi se masovno koriste u poljoprivredi za prskanje usjeva, nadzor rasta biljaka i mapiranje terena, što optimizira procese i smanjuje troškove. Filmska industrija proživljava pravu malu renesansu pojavom dronova. Dronovima se danas snimaju kadrovi koji su nekada bili nezamislivi ili iznimno skupi za filmsku produkciju. U energetici se primjenjuju u nadzoru energetskih postrojenja, poput vjetroelektrana, dalekovoda i solarnih panela. Dronovi su se potvrdili iznimno efikasnim u prirodnim katastrofama. Snimanje nepristupačnih terena primjenom dronova osigurava dragocjene informacije hitnim službama za spašavanje i evakuaciju ljudi. U znanosti i ekologiji se koriste za istraživanje okoliša, nadzor divljih životinja i zaštićenih područja.
Obzirom na njihovu potvrđenu efikasnost i svrhovitost u širokoj lepezi ljudskih aktivnosti, nimalo ne iznenađuje sve masovnija upotreba dronova što rezultira kontinuiranim rastom potražnje na svjetskim tržištima. Tko najviše kupuje dronove u svijetu i u koju svrhu?
Potrošnja, proizvodnja i re-eksport
Europa je najveći potrošač planetarne proizvodnje bespilotnih letjelica. Pritom na europski kontinent otpada više od polovice svjetskog uvoza dronova, točnije 52,3 posto. Također, Europa najviše pridonosi rastu potražnje za dronovima na globalnom tržištu. Europski uvoz dronova je u razdoblju 2022.-2024. povećan čak 3,5 puta. U usporedbi s drugim kontinentima Europa ima najveći deficit u trgovini dronovima koji je u 2024. godini dosegnuo vrijednost od 1,7 milijardi eura.
Statistički podaci po zemljama govore kako je najveći uvoznik dronova u svijetu Hong Kong s realiziranom vrijednošću uvoza u iznosu od 1,3 milijarde eura. No, u slučaju Hong Konga nije riječ o klasičnom uvozu za domaće tržište već o re-eksportu. Oko 70 posto svjetskih komercijalnih dronova proizvodi se u Shenzenu. Ovaj tehnološki megapolis, smješten u pokrajini Gunagdong u južnoj Kini, jedno je od najvećih središta za proizvodnju elektronike na svijetu.
Zbog blizine Shenzhena, Hong Kong koristi razvijene lučke kapacitete i aerodrom za efikasan uvoz i daljnju distribuciju dronova prema svjetskim logističkim centrima. Podaci pokazuju kako Hong Kong uvozi 83,5 posto dronova iz Kine, 10,4 posto iz Malezije, te preostalih 6,1 posto iz ostalih zemalja.
Istovremeno, dronovi iz Hong Konga najviše završavaju na europskom tržištu, i to 10 posto u Njemačkoj, 6 posto u Poljskoj, 5,9 posto u Nizozemskoj, 5 posto u Danskoj i 4,1 posto u Francuskoj.
Uzimajući u obzir činjenicu da se u slučaju Hong Konga radi o re-eksportu, može se ustvrditi kako je danas uvjerljivo najveći uvoznik dronova u svijetu Ukrajina. Ta je zemlja u 2024. godini uvezla dronova u vrijednosti 1,2 milijarde eura što čini 18,5 posto globalnog uvoza ovih proizvoda (slika 1).
Slika 1. Najveći uvoznici dronova u svijetu u 2024. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Navedeni podatak ide u prilog činjenici kako se svjetska proizvodnja dronova danas dominantno koristi u vojne svrhe. Dronovi su donijeli revoluciju u moderno ratovanje. Njihovom primjenom osnažuje se vojno djelovanje u svim rodovima vojnih snaga: kopnenim, morskim i zračnim. Primjenom dronova moguće je efikasno izbjeći tradicionalne obrambene sustave i neutralizirati vojne mete s velikom preciznošću, Ukrajinci kupuju najviše dronova u Kini. Pritom kineski dronovi čine 84,2 posto ukupnog uvoza dronova Ukrajine.
Zanimljivo je kako je među top 10 uvoznika dronova u svijetu čak 7 europskih zemalja. Nakon Ukrajine, to su Nizozemska s udjelom u globalnom uvozu od 5,6 posto, Poljska s udjelom od 4,2 posto, Njemačka s udjelom od 4 posto, Rumunjska s udjelom od 3,7 posto i Danska s udjelom od 3,2 posto. Očito da poljuljana sigurnost Europljana, prije svega uslijed rusko-ukrajinskog rata, iziskuje povećanu potražnju za dronovima na svjetskom tržištu.
Lideri inovativnog svijeta bespilotnih letjelica
Globalni izvoz dronova je u 2024. godini dosegnuo vrijednost od 5,7 milijardi eura. Najveći proizvođač i izvoznik dronova na svijetu je Kina. Ta zemlja zajedno s Hong Kongom (re-eksport) opskrbljuje više od polovice svjetskog tržišta dronovima - 53,6 posto (slika 2). Slijede Poljska s udjelom od 9 posto, Nizozemska s udjelom od 5,6 posto i SAD s udjelom od 5 posto.
Kina nezaustavljivo osvaja globalno tržište bespilotnih letjelica. Prema prvim izvoznim rezultatima objavljenim za 2025. godinu Kina je povećala izvoz bespilotnih letjelica u toj godini čak za 44,4 posto. Ta zemlja je u posljednjih nekoliko desetljeća ulaganjem u znanost, obrazovanje i inovacije napravila velike tehnološke iskorake u mnogim sektorima, a naročito u području elektronike. Izdašna ulaganja u obrazovanje rezultirala su činjenicom da Kina danas obiluje jeftinom i visoko produktivnom radnom snagom. Ekonomijom znanja Kina, uz Japan i azijske tigrove (Hong Kong, Singapur, Tajvan, Južna Koreja), osvaja svjetska tržišta elektronike. Uz navedeno, suverena dominacija Kine globalnim tržištem dronova proizlazi iz dostupnosti sirovina i repromaterijala potrebnih za proizvodnju dronova. Tehnološki centri poput Shenzhena u Kini postali su globalna središta gdje se na jednom mjestu proizvode svi ključni dijelovi — od motora i senzora do baterija i kamera. To omogućuje nevjerojatnu brzinu inovacija i relativno male troškove proizvodnje. Kineska kompanija DJI (SZ DJI Technology Co., Ltd.) sa sjedištem u Shenzhenu sama drži preko 70 posto globalnog tržišta dronova. Njihovi proizvodi prepoznatljivi su i standardizirani na svjetskim tržištima prije svega zbog naprednih tehnoloških rješenja i konkurentnih cijena koje zapadni konkurenti teško prate. Kina najviše izvozi dronove u Ukrajinu – 50,1 posto, Nizozemsku – 10,8 posto i SAD – 9 posto.
Slika 2. Najveći izvoznici dronova u svijetu u 2024. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Kineski znanstvenici kontinuirano provode testiranja o laserskom napajanju dronova. Intencija je iskoristiti fotoelektrični učinak kako bi se laserskim zrakama s tla "pogodio" dron. Ali, ne da ga se sruši, već kako bi se visokoenergetskom laserskom zrakom dronu prenijela potrebna energija za rad. Baterije dronova bi se punile bežično, u letu, a dronovi bi se mogli zadržati u zraku koliko god je to potrebno. Uz, Kinu i druge azijske zemlje kontinuirano ulažu u nova tehnološka rješenja. Naročito se ističe Japan. Ta je zemlja sredinom prošle godine predstavila inovativni sustav dronova opremljenih laserima, dizajniranih za zaštitu peradarskih farmi. Sustav se temelji na specijaliziranom dronu modela Bird&Beast BB102, koji automatski navigira iznad zaštićenog peradarnika i ispaljuje lasersku zraku. Zraka se raspršuje u crvenim i zelenim mlazovima, u bojama za koje je dokazano da efikasno odbijaju ptice poput vrana i svraka.
Dronovi koji se najviše prodaju na svjetskim tržištima
Danas na globalnom tržištu prevladava prodaja malih dronova na daljinsko upravljanje. Njihova težina pri polijetanju je između 250g i 7kg. Ta vrsta dronova čini 53,4 posto ukupnog plasmana dronova na globalnom tržištu.
Slijede ju mini dronovi na daljinsko upravljanje. Prilikom polijetanja imaju maksimalnu težinu do 250 grama. Mini dronovi zauzimaju 21,5 posto svjetskog izvoza dronova. Mini dronovi i mali dronovi kumulativno čine oko tri četvrtine globalnog tržišta dronova.
Slika 3. Globalni izvoz dronova u 2024. godini, prema vrstama dronova
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Neki od glavnih čimbenika koji povećavaju tržišni udio malih bespilotnih letjelica su brzi tehnološki napredak, jednostavnost i praktičnost upotrebe, troškovna učinkovitost, dostupnost na tržištu, sve veći broj različitih aplikacija, uspostava regulatornih okvira za rad bespilotnih letjelica, širenje primjene u poljoprivredi, povećanje njihove učinkovitosti u hitnim slučajevima poput prirodnih katastrofa: poplava, požara i potresa.
Europa podiže „Zid dronova“
Europska unija sve više pozornosti usmjerava ka bespilotnim letjelicama, naročito onima koje se koriste u vojne svrhe. Europska komisija je u listopadu 2025. predstavila Plan za obrambenu pripravnost do 2030. Tim planom se želi ojačati industrijske kapacitete, počevši od protuzračne i proturaketne obrane, preko bespilotnih letjelica, do svemirskih sustava. Središnji dio ovog plana je tzv. "Zid dronova" - umreženi sustav bespilotnih letjelica namijenjen zaštiti granica i infrastrukture EU zemalja.
Danas je Europska unija najveći uvoznik dronova na svijetu. Zemlje Europske unije su u 2024. godini kumulativno uvezle dronova u vrijednosti od 2 milijarde eura. Istovremeno izvoz je iznosio 1,6 milijardi eura. Od ukupno 27 zemalja članica samo njih 5 je zabilježilo suficit u trgovini dronovima, i to Poljska u iznosu od 239,4 milijuna eura, Portugal iznosu od 26 milijuna eura, Češka u iznosu od 18,6 milijuna eura, Estonija u iznosu od 7,5 milijuna eura i Cipar u iznosu od 1,1 milijuna eura. Istovremeno najveći deficit je zabilježila Rumunjska, i to u iznosu od 198,9 milijuna eura.
Predvodnica europskog izvoza dronova je Poljska. Izvoz poljskih dronova u 2024. godini dosegnuo je vrijednost od 508,6 milijuna eura. Poljska čini gotovo jednu trećinu ukupnog izvoza dronova Europske unije. Slijede ju Nizozemska s udjelom od 20,4 posto i Njemačka s udjelom od 12,9 posto. Poljska izvozi 95 posto dronova u Ukrajinu.
Slika 4. Vodeći europski izvoznici dronova u 2024. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Hrvatska je, mjereno veličinom ostvarenog izvoza dronova, pozicionirana na 21. mjestu na ljestvici zemalja EU-a. Domaća kompanija koja je uspjela razviti prepoznatljivost na domaćem i međunarodnom tržištu dronova je Orqa iz Osijeka. Ta tvrtka razvija i proizvodi najvažnije komponente u proizvodnji dronova – FPV kamere, elektromotore, naprednu elektroniku te video/radio prijamnike. Proizvodni kapacitet tvrtke doseže 280 tisuća FPV dronova godišnje. Radi se o dronovima koji su specijalizirani za vojne operacije. Neka od njihovih osnovnih obilježja su brzina, okretnost, niska latencija videa. Idealni su za izviđanja i precizne udare u borbenim djelovanjima. Velika potražnja dronova u vojne svrhe te europski projekt „Zid dronova“ otvaraju nove perspektive ovoj hrvatskoj kompaniji za ulaganja u proizvodne kapacitete i širenje proizvodnje. U tom pravcu idu i najave kompanije o povećanju proizvodnje s 280 tisuća na milijun FPV dronova godišnje. Također ova hrvatska tvrtka je potkraj 2025. godine najavila Globalni program distribuirane proizvodnje. Zbog brzog rasta i diversifikacije opskrbe, montaža gotovih komponenti u završni dron bi se radila kod EU partnera. Istovremeno, tehnološka jezgra proizvodnje elektromotora, napredne elektronike, softvera za upravljanje/video prijenos/autonomiju te FPV kamere zadržala bi se u Osijeku.
Kakva je budućnost proizvodnje dronova?
Budućnost masovne proizvodnje dronova u svijetu je neupitna. Najnoviji proizvodni trendovi uključuju širenje aplikacija za preciznu poljoprivredu, porast usluga dostave i logistike potaknut zahtjevima e-trgovine te opći napredak u izdržljivosti dronova, nosivosti i operativnoj autonomiji.
Glavni preduvjet za povećanje proizvodnje dronova u Europi je već ispunjen, a to je rast potražnje na europskom kontinentu i izvoznim tržištima.
Međutim, pitanje je može li Europa osigurati konkurentnu proizvodnju dronova, pored azijskih tehnoloških divova, poglavito Kine? Ne samo što je Kina u prednosti s jeftinijom radnom snagom u odnosu na Europu već ta zemlja raspolaže prijeko potrebnim sirovinama, repromaterijalom i dijelovima za proizvodnju dronova. Kina ima apsolutnu premoć u globalnim opskrbnim lancima dronova, kontrolirajući između 70 i 90 posto tržišta komercijalnih i potrošačkih dronova u 2024. i 2025. godini. Ta dominacija obuhvaća ne samo isporuke dronova već i kritične komponente koje je gotovo nemoguće nabaviti drugdje po povoljnijim cijenama. Istovremeno, otegotna okolnost po Europu jest činjenica da je uvozno ovisna upravo o kineskim sirovinama, repromaterijalu i dijelovima za proizvodnju.
Ovisnost o kritičnim materijalima i tehnologijama iz zemalja koje nisu članice EU-a, posebice iz Kine, ostaje strukturni rizik za Europu. Uspjeh europske industrije bespilotnih letjelica stoga će ovisiti ne samo o ulaganjima u proizvodne kapacitete, već i o strateškoj suradnji u osiguravanju sirovina, unapređenju tehnologije i poticanju istraživanja i razvoja.
Valja pridodati i izazove s kojima se suočava sama implementacija europskog projekta „Zid dronova“ poput relativno visokih troškova, različitih nacionalnih zakona o neutralizaciji dronova te tehničke integracije između zemalja članica.
Ulaganja u proizvodnju dronova je svakako poželjan scenarij ne samo radi sigurnosti Europe već i zbog multiplikativnih učinaka na gospodarstva europskih zemalja. Pritom će ulaganja morati imati jaku institucionalnu podršku. Najveći multiplikativni učinci će se pojaviti u zemljama EU-a s jakom zrakoplovnom, elektroničkom i obrambenom industrijom kao što su Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska.