25. listopada 2026.
Autor: dr. sc. Goran Buturac
Europska brodogradnja prolazi kroz duboku transformaciju pod utjecajem četvrte industrijske revolucije, uspješno se boreći protiv mita o potpunom nestanku tog sektora u Europi. Dok su azijska brodogradilišta, iz Kine, Južne Koreje i Japana, preuzela masovnu serijsku proizvodnju velikih teretnih brodova i tankera, Europska unija se pozicionirala kao globalni tehnološki lider u izgradnji kruzera i luksuznih jahti. U Europskoj uniji danas aktivno djeluje oko 150 velikih i preko 300 manjih brodogradilišta koja zapošljavaju više od 300 tisuća radnika te ostvaruju godišnji promet veći od 80 milijardi eura. Usprkos usitnjenosti i relativno malim proizvodnim kapacitetima koji zasada ne rezultiraju značajnijim multiplikativnim učincima na ostale sektore i ukupno gospodarstvo, rast aktivnosti vodećih hrvatskih brodograđevnih kompanija je ohrabrujući za budući razvoj ove djelatnosti u Hrvatskoj.
Zašto je važna brodogradnja?
Radi se o djelatnosti koja proizvodi iznimno kompleksan proizvod, u proizvodnju kojeg se ugrađuje širok spektar dobara od prirodnih resursa, intermedijarnih proizvoda, poluproizvoda pa do gotovih proizvoda. Izgradnja plovila poput brodova ima snažne multiplikativne učinke na gospodarstvo. Osim izravnih učinaka koji se ogledaju u doprinosu bruto dodanoj vrijednosti (BDV), rastu zaposlenosti i realnom bruto domaćem proizvodu (BDP), brodogradnja pridonosi rastu prihoda i novim zapošljavanjima u drugim sektorima poput metalurgije (dobivanje željeza, čelika i ostalih metala), strojogradnje, industrije boje i lakova, kovinoprerađivačke industrije, industrije električnih strojeva i kablova, elektroničke industrije, drvoprerađivačke industrije, tekstilne industrije i proizvodnje namještaja. Na taj način brodogradnja generirajući potražnju u drugim sektorima uvelike neizravno pridonosi rastu proizvodnje i zaposlenosti u svim tim sektorima. Ima tu i induciranih učinaka, jer svaki novozaposleni djelatnik primajući svoj dohodak poslije kreira potražnju u drugim sektorima poput trgovine, proizvodnje hrane, ugostiteljstva.
Za proizvodnju kompleksnog proizvoda poput broda potreban je širok spektar znanja i vještina, od zavarivača, majstora različitih profila, inženjera, projektanata, konstruktora, dizajnera. Poradi kompleksnosti proizvodnje i zahtjeva tržišta, često se za brodogradnju kaže da je kombinacija proizvodnje, znanosti i umjetnosti. Tehnologija izgradnje brodova naročito se razvijala i napredovala nakon 2. svjetskog rata. Danas pred izgradnjom plovila stoje brojni izazovi od ubrzanja tehnoloških ciklusa preko potrebe smanjenja emisije stakleničkih plinova do privlačenja visokokvalificirane radne snage.
Tradicionalno spora i konzervativna industrija transformira se zahvaljujući strojnom učenju i naprednim algoritmima koji omogućuju drastično brže projektiranje, prediktivno održavanje i korak prema potpunoj autonomiji plovila. Primjena umjetne inteligencije (AI) u brodogradnji važna je zato što donosi revoluciju u učinkovitost dizajna, sigurnost plovidbe, optimizaciju proizvodnje i održivost pomorske industrije.
Najnoviji trendovi iz 2025. ukazuju na oporavak izvoza europskih plovila
Shodno zahtjevima tržišta brodogradnja u svijetu u posljednjih nekoliko godina doživljava značajan rast proizvodnje i izvoza. On je prije svega iniciran rastom plasmana proizvoda azijskih ekonomija na svjetska tržišta i potrebom transporta tih proizvoda morskim rutama do konačnih izvoznih odredišta. Istovremeno, europska brodogradnja i izvoz su koncentrirani u Europskoj uniji koja zauzima 93,3 posto ukupnog izvoza plovila europskog kontinenta. Izvoz plovila Europske unije u razdoblju od 2001. do 2025. godine obilježen je značajnim oscilacijama u ukupnim kretanjima (slika 1)
Slika 1. Izvoz plovila Europske unije i vanjskotrgovinska bilanca u razdoblju 2001.-2025.
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
To je donekle i očekivano obzirom da je obilježje djelatnosti brodogradnje izražena ciklus komponenta u proizvodnji i plasmanu na tržišta. Usprkos svim oscilacijama moglo bi se reći da je u razdoblju od 2001. do 2025. godine prevladavao rast izvoza plovila Europske unije. Negativni trendovi iz 2023. i 2024. godine kada je došlo do pada izvoza europskih plovila i osjetnijeg pogoršanja vanjskotrgovinske bilance zaustavljeni su u 2025. godini. U prošloj godini Europska unija je povećala izvoz plovila za 21,3 posto na međugodišnjoj razini. Najveći doprinos oporavku europske brodogradnje u protekloj godini dali su izgradnja jahti i kruzera. Pritom je izvoz jahti povećan za 5 posto, a izvoz kruzera za 35,2 posto.
Izražena izvozna koncentracija
Valja istaknuti kako europsku brodogradnju obilježava izražena izvozna koncentracija po zemljama što je i očekivano obzirom na različite komparativne prednosti u proizvodnji i izvozu plovila među članicama EU-a.
U 2025. godini šest europskih zemalja uključujući Italiju, Nizozemsku, Njemačku, Francusku, Poljsku i Finsku zauzimalo je 86,5 posto vrijednosti izvoza plovila Europske unije. Pritom je najveći europski izvoznik plovila Italija na koju otpada 28,3 posto izvoza polovila EU-a. Slijede je Nizozemska s udjelom od 17,8 posto, Njemačka s udjelom od 15,3 posto, Francuska s udjelom od 10,9 posto, Poljska s udjelom od 7,2 posto i Finska s udjelom od 6,9 posto.
Izvozna koncentracija izražena je i u proizvodnoj strukturi. Izvoz jahti i kruzera, kumulativno, zauzima 73,9 posto ukupnog izvoza plovila Europske unije.
Osim Poljske, sve vodeće europske zemlje u djelatnosti brodogradnje su u 2025. godini ostvarile nominalni rast izvoza plovila. Pritom je Finska povećala izvoz plovila za 60 posto, Nizozemska za 47 posto, Italija za 40 posto, Francuska za 8 posto, a Njemačka za 7,7 posto. Istovremeno, Poljska je zabilježila smanjenje izvoza plovila za 8,9 posto.
Povećavši izvoz plovila u protekloj godini za 72 posto Hrvatska se svrstala među europske zemlje s najvećim godišnjim izvoznim rastom plovila.
Hrvatska se s ostvarenim izvozom plovila u 2025. godini u vrijednosti od 402,0 milijuna eura pozicionirala na 11. mjestu na ljestvici zemalja EU-a. Udio Hrvatske u ukupnom izvozu plovila Europske unije u protekloj godini iznosio je 1,0 posto.
Supremacija azijskih brodogradilišta
Glavna borba za prevlast na svjetskom tržištu plovila vodi se već decenijama između europskih i azijskih brodogradilišnih kompanija. Europa i Azija zajedno u 2025. godini čine 96,2 posto svjetskog tržišta plovila. Dugoročna analiza pokazuje kako se u posljednjih 25 godina, točnije u razdoblju 2001.-2025. udio Europe u ukupnom svjetskom izvozu plovila smanjio s 41,1 posto na 25,6 posto (slika 2). Istovremeno udio Azije se povećao sa 50,3 posto na 70,6 posto. Rezultat je to sve veće prevlasti azijskih brodogradilišnih kompanija na svjetskom tržištu u odnosu na europske.
Slika 2. Zastupljenost Europe i Azije u ukupnom svjetskom izvozu plovila u 2001. i 2025. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Najveći izvoznik plovila u svijetu je Kina. Slijede je Južna Koreja, Italija i Japan.
Brodogradnjom danas u svijetu dominiraju Kina, Južna Koreja i Japan (slika 3). Na te tri zemlje otpada gotovo 60 posto globalnog izvoza plovila.
Izvoz plovila Kine je u 2025. godini dosegnuo nevjerojatnih 56,4 milijardi eura što čini 35,6 posto ukupnog svjetskog izvoza plovila (slika 3). Kina je danas vodeći izvozni gigant u kontejnerskim brodovima, brodovima za rasuti teret i LNG brodovima. Ta je zemlja u 2025. godini najviše brodova izvezla u Liberiju -23,4 posto. Slijede izvoz u Singapur - 16,7 posto i u Hong Kong – 15 posto. Kineska kompanija China State Shipbuilding Corporation (CSSC) sa sjedištima u Pekingu koja posjeduje velike brodogradilišne kapacitete te istraživačke centre i institute spada među najveće brodograđevne kompanije na svijetu. Uz velike brodogradilišne kapacitete, među glavne čimbenike uspjeha kineske proizvodnje i izvoza plovila valja ubrojiti dostupnost kvalitetnih sirovinskih resursa, kontinuirana ulaganja u nova tehnološka rješenja, konkurentske cijene, relativno brzu i efikasnu proizvodnju, državne potpore, širenje fokusa na ekološki prihvatljivu brodogradnju.
Nakon Kine, na ljestvici najvećih izvoznika plovila u svijetu, nalazi se Južna Koreja s realiziranim izvozom u 2025. godini od 26,4 milijarde eura. Južna Koreja slovi za svjetskog lidera u izgradnji LNG brodova i visokotehnoloških brodova. Južnokorejska brodogradilišta Hyundai Heavy Industries Shipyard u Ulsanu, Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering (DSME) u Geoje-siju i Samsung Heavy Industries u Seongnamu ubrajaju se među najveća svjetska brodogradilišta. Obilježja južnokorejskih brodogradilišta su ugradnja naprednih robotskih rješenja u proizvodnim procesima kao i primjena umjetne inteligencije. Osim podmornica, u brodogradilištima Južne Koreje dominantno se proizvode tankeri za prijevoz kemikalija, tankeri za prijevoz sirove nafte i naftnih prerađevina, kontejnerski brodovi, brodovi za prijevoz automobila, brodovi za prijevoz rasutog tereta, brodovi za prijevoz tekućine i brodovi za prijevoz sokova.
Slika 3. Najveći izvoznici plovila u svijetu u 2025. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Talijanska brodograđevna industrija jedna je od najmoćnijih na svijetu, a njezini se predvodnici dijele na globalne divove u segmentu komercijalnih i vojnih brodova te na svjetske lidere u proizvodnji luksuznih superjahti. Italija zajedno s Nizozemskom drži čak 51,3 posto svjetskog tržišta superjahti, što je čini apsolutnom nautičkom velesilom.
Japan je, nakon Kine, Južne Koreje i Italije četvrti najveći izvoznik plovila u svijetu. Izvoz japanskih plovila u 2025. godini dosegnuo je vrijednost od 9,4 milijardi eura. Japan je već desetljećima svjetska velesila u brodograđevnoj industriji. Ova zemlja ima uvriježenu reputaciju izvrsnosti u proizvodnji. Ulaganjem u inovacije i primjenom visoko sofisticiranih tehnoloških rješenja Japan na svjetska tržišta plasira visoko kvalitetne, energetski učinkovite i ekološki prihvatljive brodove.
Dominacija Azije po svim vrstama polovila, izuzev jahti i kruzera
Dominaciju azijskih brodogradilišta nad europskim dodatno potvrđuje analiza izvoza prema vrstama plovila u 2025. godini (slika 4). U toj je godini Azija izvezla putničkih brodova, trajekata i teretnih brodova u vrijednosti od 78,7 milijardi eura, a Europa 19,1 milijardu eura.
Slika 4. Izvoz plovila Europe i Azije prema vrstama plovila u 2025. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Istovremeno, izvoz brodova svjetionika i plutajućih dokova Azije je iznosio 21,7 milijardi eura, a Europe 1,2 milijarde eura. Kod izvoza ratnih brodova i brodica dominacija je također na strani azijskih zemalja. Azija je plasirala ratnih brodova i brodica na međunarodna tržišta u vrijednosti od 4,7 milijardi eura, a Europa 1,8 milijardu eura. Izvoz tegljača Azije je u 2025. godini iznosio 2,4 milijarde eura, a Europe 200,0 milijuna eura.
Segment brodogradnje u kojem je Europa uspjela zadržati nadmoć je proizvodnja jahti i kruzera. Europa je u 2025. godini izvezla jahti u vrijednosti od 15,7 milijardi eura, a Azija 1,6 milijardi eura. Istovremeno, izvoz kruzera Europe iznosio je 12,4 milijarde eura, a Azije 827,9 milijuna eura.
Promjena izvozne strukture europske brodogradnje
Izložena nemilosrdnoj konkurenciji azijskih zemalja, Europa se tražeći svoje mjesto pod suncem sve više specijalizira u proizvodnji jahti, jedrilica i općenito plovila koja služe za rekreaciju, sport i nautički turizam. Slika europske izvozne strukture plovila u 2025. godini je vidno izmijenjena u odnosu na 2001. godinu. Pri tome se smanjio udio izvoza putničkih brodova, trajekata, i teretnih brodova, a povećao udio izvoza jahti, jedrilica i općenito plovila koja služe za rekreaciju. Udio izvoza putničkih brodova, trajekata, i teretnih brodova u ukupnom izvozu plovila Europske unije se od 2001. do 2025. godine smanjio sa 60 posto na 51 posto. Istovremeno, udio jahti, jedrilica i općenito plovila koja služe za rekreaciju, sport i nautički turizam se povećao u izvoznoj strukturi sa 22,0 posto na 40,0 posto.
Globalni lideri u izvozu mega-jahti su Italija, Nizozemska i Njemačka
Nizozemska i Italija kumulativno su u 2025. godini realizirali 51,3 posto globalnog izvoza jahti. Udio Nizozemske u svjetskom izvozu jahti bio je 29,3 posto, a Italije 22 posto.
Iako je riječ o masivnoj grupaciji koja gradi i kruzere te vojne brodove, talijanski Fincantieri drži prvo mjesto u svijetu po ukupnim prihodima u sektoru brodogradnje koji uključuje megajahte. Specijalizirani su za ultra-luksuzna plovila dulja od 70 metara. Poznata remek-djela u izgradnji jahti iz brodogradilišta Fincantieri su 140-metarska jahta Ocean Victory i 133-metarska jahta Serene.
Nizozemski konzorcij Feadship smatra se zlatnim standardom za potpuno unikatne (full-custom) superjahte. Poznati su po nevjerojatnoj preciznosti, vrhunskom nizozemskom inženjerstvu i pionirskim ekološkim tehnologijama (poput jahti na hibridni i vodikov pogon). Ne treba izostaviti niti druga poznata europska brodogradilišta u izgradnji jahti poput Lürssen (Njemačka), Azimut-Benetti Group (Italija), Sanlorenzo (Italija) i Oceanco (Nizozemska).
Italija i Njemačka su globalni lideri u izvozu kruzera. Pritom je Italija u 2025. godini ostvarila 32,5 posto svjetskog izvoza kruzera, a Njemačka 23,4 posto. Slijede ih još dvije europske zemlje, i to Francuska s udjelom u globalnom izvozu kruzera od 19,9 posto i Finska s udjelom od 14,2 posto.
Povijest europske brodogradnje pripada i Hrvatskoj
Hrvatska ima tisućljetnu pomorsku i brodograđevnu tradiciju koja je duboko utkana u mediteranski i europski kontekst. Osim toga, brodogradnja je tradicionalno jedna od najvažnijih strateških industrijskih grana u Hrvatskoj. Ona generira izvoz, pokreće prateće djelatnosti te ublažava gospodarsku sezonalnost u primorskim krajevima. Usprkos bogatoj pomorskoj tradiciji, više desetljetne sanacije, restrukturiranja i privatizacije velike brodogradnje nisu dale ni izbliza očekivane rezultate u vidu očuvanja konkurentnosti na svjetskim tržištima.
Pad konkurentnosti Hrvatske na globalnom tržištu plovila naročito je bio izražen od 2010. do 2016. godine. U tom je razdoblju izvoz plovila smanjen za više od pet puta.
Suprotno globalnim trendovima, Hrvatska je u nedavnoj prošlosti doživjela snažan pad konkurentnosti domaćih plovila na svjetskom tržištu. Pad konkurentnosti je naročito bio izražen u razdoblju od 2010. do 2016. godine (slika 5). On je prije svega posljedica gubitka konkurentnosti i tržišnih pozicija velike brodogradnje. Hrvatska je izgubila svoju međunarodnu prepoznatljivost i ugled koji je desetljećima baštinila u proizvodnji teretnih brodova, putničkih brodova, trajekata i tegljača.
Nakon gubitka tržišnih pozicija u velikoj brodogradnji, Hrvatska je, uz blaže oscilacije, u razdoblju 2016.-2025. uspjela stabilizirati aktivnosti u brodograđevnoj industriji. No, sada sa bitno izmijenjenom strukturom djelatnosti.
Slika 5. Izvoz plovila Hrvatske i Svijeta u razdoblju 2001.-2025.
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Domaća brodogradnja danas je usitnjena i strukturno transformirana u usporedbi s nekadašnjim sustavom velikih državnih mega-škverova. Dok je nekadašnja industrija počivala na nekoliko golemih divova koji su zapošljavali tisuće radnika i masovno proizvodili standardne teretne brodove, današnji se sektor sastoji od velikog broja manjih subjekata orijentiranih na tržišne niše, remont, manja plovila i specijalizirane projekte. U Hrvatskoj je danas registrirano više od 260 poduzeća u djelatnosti gradnje brodova i plutajućih objekata.
Valja istaknuti kako taj broj raste iz godine u godinu, što zorno ilustrira usitnjenost tržišta na kojem posluje mnoštvo malih i srednjih poduzeća, dok je udio nekadašnje velike brodogradnje dramatično smanjen. Hrvatska brodogradnja svoje mjesto na globalnom tržištu pokušava pronaći u proizvodnji i izvozu jahti, jedrilica i općenito plovila koja služe za rekreaciju, sport i nautički turizam.
Rast izvoza i poboljšanje vanjskotrgovinske bilance u 2025. godini
Hrvatska je u 2025. godini izvezla plovila u vrijednosti 402,0 milijuna eura. To je povećanje u odnosu na 2024. godinu za 168 milijuna eura (ili relativno za 72 posto). Najveći doprinos pozitivnim izvoznim kretanjima dali su rast izvoza vatrogasnih brodova i plovećih dizalica - za 122,6 milijuna eura, rast izvoza plovila za prijevoz robe - za 56 milijuna eura i rast izvoza motornih čamaca duljine veće od 7,5 m, a najviše 24 m, za razonodu ili sport – za 20,5 milijuna eura.
Povećanje izvoza plovila pridonijelo je poboljšanju vanjskotrgovinske bilance. Negativni saldo u 2024. godini iznosio je 250,6 milijuna eura, a u 2025. godini 170 milijuna eura.
Hrvatska je u 2025. godini najviše plovila izvezla u Tursku, i to 32 posto. Slijede izvoz u Kanadu s udjelom od 12 posto, izvoz u Crnu Goru s udjelom od 11,2 posto, izvoz u Ujedinjeno Kraljevstvo s udjelom od 8,9 posto, izvoz u Norvešku s udjelom od 7,1 posto i izvoz u Sloveniju s udjelom od 4,4 posto.
Slika 6. Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinska bilanca plovila Republike Hrvatske u razdoblju 2001.-2025.
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Ono što je svakako zanimljivo primijetiti da uvoz plovila u pojedinim podrazdobljima u većoj ili manjoj mjeri slijedi izvozna kretanja. To je očekivao obzirom na kompleksnost proizvodnje i naglašenu uvoznu komponentu hrvatske proizvodnje plovila. Ona se događa kroz unutar-sektorsku razmjenu s drugim zemljama u intermedijarnim proizvodima, poluproizvodima i dijelovima koji se koriste u procesu finalne proizvodnje plovila.
Vodeća izvozna plovila Hrvatske su vatrogasni brodovi, ploveće dizalice, motorni čamci za razonodu ili sport
Mikro, mala i srednja poduzeća tražeći svoje proizvodne niše za opstanak i razvoj na tržištu zasigurno ih neće naći u onim proizvodnim procesima koja po karakteru i kompleksnosti proizvodnje pripadaju velikoj brodogradnji, a to su od proizvodnje putničkih brodova, kruzera, trajekata, teretnih brodova, tegljača preko ratnih brodova do proizvodnje mega luksuznih jahti. Proces usitnjavanja hrvatske brodogradnje usko je koreliran s rastom udjela izvoza ribarskih brodova i brodica, jedrilica, motornih čamaca, plovila za nautički turizam, sport i rekreaciju, vatrogasnih brodova, plutajućih dokova, te ostalih plutajućih objekata poput splavi i plutača.
Vodeći izvozni proizvod Republike Hrvatske u djelatnosti gradnje brodova i plutajućih objekata u 2025. godini su vatrogasni brodovi i ploveće dizalice s udjelom u ukupnom izvozu plovila u iznosu od 31,7 posto (slika 7). Slijede ih motorni čamci duljine veće od 7,5 m, a najviše 24 m, za razonodu ili sport s udjelom od 20,4 posto; motorni čamci duljine veće od 24 m za razonodu ili sport s udjelom od 15,2 posto i plovila za prijevoz robe (osim brodova-hladnjača, tankera i trajekata) s udjelom od 14,4 posto.
Slika 7. Vodeći izvozni proizvodi Republike Hrvatske u djelatnosti gradnje brodova i plutajućih objekata u 2025. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Rast aktivnosti vodećih hrvatskih brodograđevnih poduzeća
Rezultati financijske analize vodećih poduzeća Republike Hrvatske u proizvodnji plovila, prema rezultatima poslovanja, potvrđuju rast aktivnosti u posljednjih 5 godina, točnije u razdoblju 2021. - 2025. Povećana aktivnost ogleda se prije svega u rastu ukupnih prihoda, povećanju prihoda od prodaje u inozemstvu, rastu dobiti i rastu broja zaposlenih.
Kumulativno za svih deset vodećih poduzeća, ukupni prihodi su se od 2021. do 2025. godine povećali 2,2 puta, prihodi od prodaje u inozemstvu 2,3 puta, dobit 3,4 puta, a broj zaposlenih 1,6 puta. Budući da je rast ukupnih prihoda bio intenzivniji u odnosu na povećanje broja zaposlenih, došlo je do rasta radne produktivnosti. Ona se u navedenom petogodišnjem razdoblju povećala 2,1 puta.
Najnoviji trendovi iz 2025. također ukazuju na rast aktivnosti. U toj su se godini ukupni prihodi povećali za 28,4 posto na međugodišnjoj razini, prihodi od prodaje u inozemstvu za 54,9 posto, a dobit za 12,6 posto. Istovremeno, radna produktivnost se povećala za 39,5 posto.
Slika 8. Deset vodećih poduzeća Republike Hrvatske u djelatnosti gradnje brodova i plutajućih objekata prema rezultatima poslovanja (profitu) ostvarenim u 2025. godini
Izvor: Obrada autora prema podacima FINA-e.
Važno je primijetiti kako su prihodi od prodaje u inozemstvu u razdoblju od 2021. do 2025. godine rasli nešto brže u odnosu na ukupne prihode. Stoga je u tom razdoblju došlo do rasta udjela prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima, i to sa 73,8 posto na 75,3 posto. Koeficijent obrtaja ukupne imovine se u 2025. godini povećao za 16,8 posto na međugodišnjoj razini. Likvidnost se poboljšala, a zaduženost se kreće u ekonomski prihvatljivim okvirima.
Rast produktivnosti u razdoblju 2021. - 2025. godine bio je intenzivniji od rasta prosječnih mjesečnih neto plaća po zaposlenom. U tom su se razdoblju ukupni prihodi po zaposlenom povećali za 110 posto, a plaće za 60 posto. To ukazuje na činjenicu da prostora za rast plaća ima. On je važan kako bi se i po toj osnovi uspjelo privući kvalificiranu radnu snagu prijeko potrebnu za daljnji rast aktivnosti u ovoj djelatnosti.
Među deset vodećih poduzeća Republike Hrvatske u djelatnosti gradnje brodova i plutajućih objekata prema rezultatima poslovanja ostvarenim u 2025. godini najveću dobit je ostvarilo Brodogradilište Viktor Lenac, i to 3,8 milijuna eura. Slijede ga Iskra brodogradilište s 3,2 milijuna eura dobiti, Navalis s 2,7 milijuna eura dobiti i Brodotrogir Cruise s 1,9 milijuna eura dobiti (slika 8).
Budućnost hrvatske brodogradnje u eri umjetne inteligencije (AI) više ne leži u masovnoj proizvodnji velikih teretnih brodova, već u specijalizaciji za visokotehnološka, pametna i autonomna plovila, zelenoj tranziciji te digitalnoj transformaciji proizvodnih procesa.
Umjetna inteligencija se nameće kao ključni čimbenik opstanka i konkurentnosti domaćih brodogradilišta na globalnom tržištu.
Hrvatska brodogradnja ima priliku kroz uključivanje u europske lance dodanih vrijednosti u brodogradnji i suradnju s domaćim IT sektorom osigurati tranziciju iz tradicionalne industrije u visokotehnološki sektor.
Usprkos sunovratu velike brodogradnje, najnoviji trendovi u domaćoj brodogradnji potvrđuju tezu da tradicija i podneblje (geografski položaj, klima i prirodni resursi) imaju presudan utjecaj na gospodarsku aktivnost pojedinog kraja. Oni zajedno oblikuju ono što ekonomisti nazivaju komparativnim prednostima – razlogom zašto je neka zemlja uspješnija u određenoj gospodarskoj grani od druge.
Hrvatska brodogradnja ne može preživjeti kopirajući stare modele masovne proizvodnje, no ulaganjem u obrazovanje, korištenjem AI tehnologija i pozicioniranjem unutar novih inicijativa, poput Europskog pomorskog saveza (EMA), ima priliku postati visoko konkurentan proizvođač pametnih tehnoloških rješenja za svjetsko pomorsko tržište.