22. ožujka 2026.
Autor: dr. sc. Goran Buturac
Ekonomija i životni standard trpe svijet nasilja. Najsvježiji primjer dolazi s Bliskog istoka gdje rat započet 28. veljače 2026. odnosi ono najvrijednije – ljudske živote. Negativne posljedice po globalno gospodarstvo su neupitne. Ugrožena opskrba energentima potiče rast cijena nafte i plina. Uz rusko-ukrajinski rat, sukob na Bliskom istoku unosi novi nespokoj za brojne stanovnike diljem svijeta. Investicije usporavaju, a novo opravdanje za val poskupljenja je pred nama. Prognoze za globalno gospodarstvo se mijenjaju iz dana u dan. Kakve su posljedice na našu sutrašnjicu? Čeka li nas novi val poskupljenja i pad životnog standarda?
Hormuški tjesnac najvažniji je morski put za naftu na svijetu. Kroz ovaj uski prolaz dnevno prođe oko 20 posto svjetske potrošnje nafte. To znači da bilo kakva blokada ili sukob u tom području izravno ugrožava globalnu opskrbu naftom. Zaustavljanje plovidbe tankera tim tjesnacem odražava se na rast cijena nafte na globalnom tržištu. Zemlje koje primarno izvoze naftu kroz ovaj tjesnac su: Saudijska Arabija (najveći izvoznik koji koristi ovaj pravac); Irak; Ujedinjeni Arapski Emirati; Kuvajt; Iran; Katar (gotovo sav ukapljeni prirodni plin – LNG) i Bahrein. Više od 80 posto nafte izvezene kroz tjesnac odlazi na azijska tržišta, posebice u Kinu, Indiju, Japan i Južnu Koreju. Međunarodni naftni kartel OPEC odlučio je povećati proizvodnju nafte za 206.000 barela dnevno od travnja. To odgovara manje od 0,2 posto globalne potražnje. Prema procjenama uglednog međunarodnog stručnjaka za energetiku dr. Jorgea Leóna: „čak i nakon preusmjeravanja dijela nafte kroz naftovode, zatvaranje tjesnaca donosi gubitke od 8 do 10 milijuna barela sirove nafte dnevno“. Neizostavno pitanje je koliko će se novonastale poteškoće u opskrbi energentima (naftom i plinom) odraziti na globalni rast cijena?
Globalna inflacija u veljači 2026.
Prema posljednjim dostupnim podacima za mjesec veljaču 2026. godine inflacija se na globalnom tržištu prevladavajuće kretala u ekonomski očekivanim i prihvatljivim okvirima. Pritom su najmanju stopu inflacije zabilježile vodeće azijske ekonomije Kina i Japan (slika 1). Rast opće razine cijena u Kini u veljači iznosio je 1,3 posto na godišnjoj razini, a u Japanu 1,5 posto. Istovremeno, od velikih igrača s europskog kontinenta najveća stopa inflacije zabilježena je u Ujedinjenom Kraljevstvu i to 3 posto. Predvodnica europskog gospodarstva – Njemačka - imala je stopu inflacije 1,9 posto.
Slika 1. Godišnja stopa inflacije na vodećim svjetskim tržištima u veljači 2026.
Izvor: obrada autora prema podacima Trading Economics.
Među vodećim svjetskim tržištima najveća stopa inflacije zabilježena je u Indiji u iznosu od 3,1 posto. To je i očekivano obzirom na snažan gospodarski rast Indije prisutan u posljednjih nekoliko godina koji generira rast potražnje i inflatorne pritiske.
Analizirajući Europu može se ustvrditi kako su u posljednjih 5-6 godina pritisci na rast cijena uzrokovani korona-krizom, prekomjernim rastom novčane mase i rastom cijena energenata uslijed rusko-ukrajinskog rata postepeno svedeni u ekonomski opravdane i poželjne okvire. Inflacija u Europskoj uniji je u veljači 2026. godine iznosila 2,1 posto.
U usporedbi s Azijom i Europom, SAD su u prosjeku zabilježile nešto veću stopu inflacije koja je u veljači iznosila 2,4 posto, a što je usko korelirano s uvođenjem američkih carina prema većini najvažnijih trgovinskih partnera.
Kao iznimke, među prevladavajućim stabilnim inflatornim kretanjima na globalnom tržištu, valja spomenuti Tursku i Argentinu. Godišnja stopa inflacije u veljači 2026. u Turskoj iznosila je 31,5 posto, a u Argentini 33,1 posto. Visoka inflacija u Turskoj primarno je uzrokovana nekonvencionalnom monetarnom politikom snižavanja kamatnih stopa unatoč rastućim cijenama, što je dovelo do pada vrijednosti turske lire. Dodatni inflatorni uzročnici uključuju rat u Ukrajini, visoka inflacijska očekivanja, rast troškova energije i hrane te snažnu domaću potrošnju. Značajan dio rasta cijena početkom 2026. u Argentini može se pripisati rastu cijena javnih usluga. Ipak, valja pridodati kako je ta zemlja stabilizacijskim programom uspjela početkom ove godine usporiti rastući inflacijski trend.
Rast cijena usluga dosada je najviše pridonosio europskoj inflaciji, evo zašto
Detaljnija analiza uzroka rasta cijena u Europi otkriva kako su dosada najveći doprinos inflaciji davale usluge. Mjereno ponderima u strukturi harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena usluge čine 46,7 posto vrijednosti toga indeksa. Slijede ih industrijski neprehrambeni proizvodi s udjelom od 25,3 posto, prerađeni prehrambeni proizvodi s udjelom od 13,8 posto, energija s udjelom od 9,1 posto i neprerađeni prehrambeni proizvodi s udjelom od 5,2 posto (slika 2).
Slika 2. Ponderi u strukturi izračuna harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HITC) za Europsku uniju u veljači 2026.
Izvor: izračun i obrada autora prema podacima Eurostata.
Rast cijena usluga u veljači 2026. u Europskoj uniji iznosio je 3,4 posto na godišnjoj razini (slika 3). Zašto rastu cijene usluga i shodno tomu zašto usluge spadaju među glavne generatore inflatornih pritisaka u Europi?
Nedostatak kvalificirane radne snage u uslužnom sektoru rezultira rastom nominalnih plaća koje se kao troškovi u konačnici prelijevaju na cijene. Nesklad između ponude i potražnje za radnom snagom rezultira nedostatkom novih profila djelatnika koji su traženi na tržištu. Naime, usporedo sa razvojem digitalizacije, robotike, automatizacije poslovnih procesa i umjetne inteligencije mijenja se struktura i priroda uslužnog sektora koji iziskuju različite nove profile kvalificirane i obrazovane radne snage. Stoga se javlja nesklad između ponude i potražnje za radnom snagom. Most kojim se ublažava dio potreba su razvoj programa prekvalifikacija kao i cjeloživotno obrazovanje.
Konkretno. Procjenjuje se da oko 90 posto malih i srednjih poduzeća u turističkom sektoru Europske unije ima poteškoća pri zapošljavanju kvalificiranog osoblja. Prema procjeni Svjetske turističke organizacije za 2025. godinu, između 10 i 20 posto radnih mjesta u turističkom sektoru u Europskoj uniji ostalo je tijekom 2025. godine upražnjeno što je jednako broju od gotovo milijun slobodnih radnih mjesta.
Poslovni sektor: ubrzani razvoj digitalizacije i novih aplikacija olakšava kompanijama pristup sve većim količinama informacija i podataka. Pritom je enorman rast potražnje za poslovnim analitičarima. Procjene govore kako će potražnja za ovim stručnjacima do 2032. godine porasti za oko 23 posto.
Umjetna inteligencija: odgovarajući alati umjetne inteligencije preuzimaju jednostavne rutinske, administrativne poslove. To uvelike olakšava i pospješuje dinamiku poslovnih aktivnosti. Međutim, od zaposlenika se istovremeno očekuju nova znanja i vještine u zahtjevnijim i kreativnijim poslovima. To također iziskuje rast potražnje na tržištu za novim znanjima i vještinama.
Slika 3. Godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji u veljači 2026., prema kategorijama
Izvor: izračun i obrada autora prema podacima Eurostata.
Navedeni procesi iziskuju prilagodbu sustava obrazovanja sa suvremenim potrebama tržišta rada. Međutim, sustav obrazovanja nerijetko teško može pratiti veoma dinamične trendove na tržištu. To je djelomice opravdano, jer izobrazba novih vještina i kvalificiranog osoblja nije izvediva preko noći već je za nju potrebno vrijeme i odgovarajući materijalni i ljudski resursi. Sve zajedno iziskuje bliskiju suradnju između poslovne zajednice i obrazovnog sustava.
Hrvatska na europskoj ljestvici rasta cijena
Hrvatska se nalazi pri vrhu ljestvice zemalja Europske unije prema veličini ostvarene inflacije u veljače 2026. godine (slika 4). Pritom je najveća stopa inflacije u Europi zabilježena u Rumunjskoj i to u iznosu od 8,3 posto. Slijede je Slovačka sa stopom inflacije od 4 posto i Hrvatska sa stopom inflacije od 3,9 posto. Istovremeno, najnižu stopu inflacije imale su Danska (0,5 posto), Cipar (0,9 posto) i Češka (1 posto).
Rastu cijena u Hrvatskoj najviše pridonose usluge.
Što se tiče rasta plaća u javnom sektoru kao možebitnom uzročniku rasta cijena valja voditi računa da rast nominalnih plaća slijedi rast produktivnosti. U suprotnom, mogući su inflatorni pritisci.
No, najveće poteškoće za Hrvatsku proizlaze iz nedostatka kvalificirane radne snage na tržištu. To se naročito osjeća u turističkom sektoru. Ali, i u nekim drugim sektorima poput zdravstva, pružanja usluga skrbi za starije i nemoćne i informatičkim uslugama. Rast plaća u navedenim uslužnim sektorima je nužan kako bi se osigurao nesmetan i učinkovit rad tih djelatnosti.
Valja napomenuti kako je rast cijena usluga u Hrvatskoj znatno veći u odnosu na prosjek Europske unije. Dok su u veljači 2026. cijene usluga u Europskoj uniji porasle za 3,4 posto na godišnjoj razni, u Hrvatskoj su se cijene usluga u prosjeku povećale za 7,7 posto.
Uz usluge i energente, inflaciji u Hrvatskoj uvelike pridonosi rast cijena hrane. On je dijelom uzrokovan nedostatnom domaćom proizvodnjom i velikim uvozom.
Slika 4. Godišnja stopa inflacije u zemljama EU-a u veljači 2026.
Izvor: Obrada autora prema podacima Eurostata.
Hrvatska znatno više troši hrane negoli je proizvede. Taj jaz u korist potrošnje iznosi velikih 2,1 milijardu eura. Uz to, realna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda se u Hrvatskoj u posljednjih deset godina smanjila za 10 posto. Nedostatna domaća proizvodnja, pad poljoprivrednih prinosa uslijed klimatskih promjena i veliki uvoz pridonose rastu cijena hrane na domaćem tržištu. Cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj su u veljači 2026. u prosjeku porasle za 6,3 posto. Istovremeno cijene prerađenih prehrambenih proizvoda su u prosjeku povećane za 2,5 posto.
Kao da postojeće nevolje u pogledu inflatornih pritisaka nisu bile dovoljne pa su nam pristigle i nove. Rat na Bliskom istoku dovodi do nove energetske krize te prijeti novim inflatornim pritiscima i valom poskupljenja.
Rast cijena nafte
Međunarodna agencija za energiju (IEA) ističe kako je rat na Bliskom istoku stvorio jedan od najvećih poremećaja u opskrbi u povijesti svjetskog tržišta. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, uskog kanala uz iransku obalu, zaustavio je prolaz 20 posto svjetske nafte i LNG-a.
Slika 5. Kretanje cijena sirove nafte Brent u razdoblju 17.2.2026.-20.3.2026.
Izvor: Obrada autora prema podacima Trading Economics.
Rat na Bliskom istoku je do sada uklonio s tržišta oko 400 milijuna barela nafte. To je otprilike četiri dana svjetske opskrbe. Brent nafta je jedna od najvažnijih svjetskih referentnih vrijednosti (benchmark) za cijenu sirove nafte. Služi kao cjenovni standard za oko dvije trećine ukupne svjetske trgovine naftom, posebno na tržištima Europe, Afrike i dijelova Azije. Cijena Brent nafte je u razdoblju od 28.2.-20.3.2026. povećana za 58,5 posto (slika 5). Uz naftu, cijene prirodnog plina u Europi također snažno rastu, što izaziva strah od nove energetske krize i potrebe uvođenja hitnih državnih mjera.
Zašto tako naglo raste cijena plina?
Katar kontrolira oko dvije trećine polja, čije se ukupne rezerve procjenjuju na 51 trilijun kubičnih metara korisnog plina. To je dovoljno da zadovolji globalnu potražnju za narednih 13 godina.
Državna tvrtka QatarEnergy upravlja s 14 postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina s godišnjim kapacitetom od 77 milijuna tona. Ta kompanija je najveći proizvođač LNG plina na svijetu. Prirodni plin otprema se u Ras Laffan, najveći LNG terminal na svijetu.
Smješten oko 80 kilometara sjeverno od glavnog grada Dohe, Ras Laffan je središte katarskog gospodarstva za izvoz energije. Ovdje se plin iz Sjevernog polja hladi i transportira u cijeli svijet tankerima preko Hormuškog tjesnaca.
Ovo središte za globalnu trgovinu plinom je teško pogođeno uslijed rata na Bliskom istoku. Tvrtka QatarEnergy je izvijestila o "velikoj šteti" i "značajnim požarima" u nekoliko postrojenja za ukapljeni prirodni plin nakon raketnih udara. Ulagači na energetskim tržištima strahuju od daljnjih poremećaja u globalnoj trgovini LNG-om, što može uzrokovati vrtoglavi skok cijena plina.
Slika 6. Izvoz katarskog LNG plina u 2025. godini
Izvor: Obrada autora prema podacima Independent Commodity Intelligence Services (ICIS).
Katar je jedan od najvećih svjetskih izvoznika ukapljenog prirodnog plina (LNG) i pokriva oko 20 posto globalnog izvoza. Glavna odredišta katarskog LNG-a su: Azija (primarno tržište): Kina, Japan , Indija, Južna Koreja, Pakistan i Bangladeš.
Europa: Italija i Belgija su najviše ovisne o katarskom plinu (čini oko 30 posto talijanskog uvoza LNG-a). Francuska, Španjolska i Nizozemska također uvoze značajne količine katarskog plina. Ukupno, Katar osigurava između 12 i 14 posto europskog uvoza LNG-a.
Isporuke katarskog plina su trenutno pod velikim pritiskom zbog nedavnih raketnih udara na katarsku energetsku infrastrukturu. Oštećenja su rezultirala gubitkom oko 17 posto izvoznih kapaciteta. Zbog toga je Katar upozorio kupce na moguće višegodišnje zastoje u isporukama, što posebno pogađa Europu i Aziju.
Cijene LNG-a i prirodnog plina u Europi naglo rastu u ožujku 2026., dosežući najviše razine od početka 2023., s dnevnim skokovima i preko 35-50 posto. Referentne cijene prešle su 55-72 €/MWh, što utječe na neizbježna poskupljenja.
Poremećaji u opskrbi plinom rezultiraju naglim poskupljenjima plina. Cijena plina su se u prosjeku povećale za preko 100 posto u odnosu na veljaču. Napadi na katarska postrojenja i promjene u opskrbnim lancima utječu na ograničenu dostupnost plina, što drastično povećava cijenu LNG-a kao glavne alternative ruskom plinu.
Što će biti s cijenama hrane?
Cijene energenata, nafte i plina, kontinuirano rastu od početka rata na Bliskom istoku, točnije od 28. veljače 2026. Takav scenarij potiče nove strahove od inflacije, jer rast cijena energenata povećava troškove proizvodnje i shodno tomu generira rast proizvođačkih cijena.
Promatrajući opskrbu hranom razlog za zabrinutost ne proizlazi iz izvoza prehrambenih proizvoda iz zemalja Bliskog istoka, već iz činjenice što rat uzrokuje poremećaje u lancima opskrbe gnojivima. Zbog blokade Hormuškog tjesnaca, brodovi koji prevoze gnojivo ne mogu koristiti morski put. To je problematično zato što trećina globalne trgovine gnojivima prolazi upravo kroz Hormuški tjesnac.
Tankeri koji prevoze gnojiva za svjetsko tržište gomilaju se u regiji Zaljeva na Bliskom istoku. Ukrcali su proizvode koje tvornice, trgovci i prije svega poljoprivrednici na terenu hitno trebaju i sa zebnjom iščekuju. To se ne odnosi samo na gotova gnojiva, već i na tekući prirodni plin i intermedijarne proizvode kao što su amonijak i sumpor koji su potrebni za proizvodnju gnojiva.
Kriza gnojiva već postaje očita. Izvozne cijene uree na Bliskom istoku porasle su za oko 40 posto od početka rata. Procjene govore da bi se cijene gnojiva na bazi dušika mogle i udvostručiti ako se rat nastavi. Smanjena upotreba gnojiva zbog visokih nabavnih cijena može rezultirati manjim prinosima poljoprivrednih kultura što bi uz klimatske promjene dodatno moglo prouzročiti ograničenje ponude hrane i pridonijeti novom valu poskupljenja na svjetskim tržištima.
Očekivane posljedice novog vala poskupljenja i kako im se suprotstaviti?
Obilježje inflacije koja nam kuca na vrata jest da ona nije lokalnog ili regionalnog karaktera već će zahvatiti cijeli svijet. Osim pada globalnog standarda, inflacija dovodi do rušenja relativnih odnosa cijena dobara i usluga na tržištu. Stvaraju se nesigurnosti, neizvjesnosti i rizici. Realno novca je manje, što stvara pritisak na rast kamatnih stopa. Sve zajedno za rezultat ima slabljenje investicijske aktivnosti. Ukoliko se rat na Bliskom istoku nastavi, svijetu prijeti globalna recesija.
Uz dosadašnji rast cijena usluga, povećanje cijena hrane, rast potražnje uslijed snažnog rasta azijskih ekonomija, trgovinskog rata carinama, pojavio se novi moment, a to je nagli rast cijena energenata uzrokovan ratom na Bliskom istoku.
Uvjeti pojačanih nesigurnosti, neizvjesnosti i rizika plodno su tlo za razvoj špekulativne potražnje. Uz blokade i poremećaje opskrbnih lanaca, špekulativna potražnja na svjetskim tržištima dodatno podgrijava rast cijena energenata.
Sve da se rat na Bliskom istoku zaustavi vrlo skoro, teško je za očekivati da će se cijene u nominalnim terminima u kratkom roku vratiti na početne iznose. No, puno su važnija realna kretanja i realni ekonomski odnosi te naročito stabilizacija makroekonomskih prilika. Niti jedan prognostički model, ni kristalna kugla nisu mogli predvidjeti događaje koje smo imali u posljednjih 5-6 godina: od pandemije koronavirusa preko rata u Ukrajini, trgovinskog rata carinama do najnovije eskalacije nasilja na Bliskom istoku. Iako ti događaji dolaze iz drugih sfera života, oni imaju nesagledive posljedice na odvijanje trgovinskih tokova i ekonomskih procesa.
Promatrajući izdvojeno Hrvatsku, rast cijena dovodi do pada realnih plaća i posljedično pada kupovne moći sektora stanovništva. To se u konačnici može odraziti na pad potražnje i shodno tome vrijednosti proizvodnje (realnog BDP-a). Zbog navedenoga, valja u granicama fiskalnog kapaciteta, amortizirati rast cijena. Posebno treba voditi računa o socijalnoj dimenziji problema iz razloga što u uvjetima inflatornih pritisaka niže dohodovne skupine plaćaju relativno veću cijenu i više su pogođene posljedicama inflacije.
Ukoliko nas zahvati novi val poskupljenja valjat će razmotrit mogućnosti povećanja nominalnih plaća. Međutim, rast nominalnih plaća mora biti popraćen s rastom produktivnosti ekonomije. Povećanje nominalnih plaća iznad razine produktivnosti može dodatno pojačati inflatorne pritiske. Stoga je važno poboljšati konkurentnost i produktivnost. Produktivnost se može povećati dodatnim ulaganjima u digitalizaciju javne uprave kako bi se poboljšala njezina efikasnost, transparentnost i smanjili administrativni troškovi i barijere za poduzetnike i građane. Automatizacija i robotizacija proizvodnih i poslovnih procesa, ulaganje u inovacije i realizacija ekonomije znanja ključ su povećanja produktivnosti i uspjeha hrvatske ekonomije u narednom razdoblju.
Budući da se kod rasta cijena energenata radi o troškovnoj inflaciji, antiinflacijske mjere bi trebale biti ciljane na smanjenje troškova. Uz administrativno ograničenje rasta cijena energenata, to se prije svega odnosi na smanjenje trošarina, PDV-a, i ostalih fiskalnih i parafiskalnih nameta gospodarstvu.