31. siječnja 2026.
Umjetna inteligencija je postala neizbježna tema u svim medijima, stručnoj i široj javnosti. Dio ljudi govori o umjetnoj inteligenciji s entuzijazmom i oduševljenjem, drugi su skeptični, dok kod dijela ljudi umjetna inteligencija ulijeva dozu straha i nepovjerenja. Rekli bismo - prirodna reakcija ljudi: nepoznati fenomeni odvajkada su u čovjeku izazivali pozornost i privlačili ga, ali istovremeno su ulijevali i dozu opreza. Portal Inova istraživanja odlučio je pokucati na vrata jednog od vodećih eksperata u području umjetne inteligencije i zamoliti ga za razgovor.
Završio je dva fakulteta: fiziku i geofiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te studij ekonomije i poslovne matematike na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Jedan je od pionira u primjeni neuronskih mreža u sklopu područja fizike i geofizike na PMF-u. Radio je u tvrtki Photomath (danas Google) na osiguravanju kvalitete podataka za treniranje modela umjetne inteligencije. Član je istraživačkog tima koji je preveo knjigu Artificial Intelligence: A Modern Approach, najpopularniji udžbenik o umjetnoj inteligenciji, na hrvatski jezik. Redovito objavljuje znanstvene radove i sudjeluje na međunarodnim konferencijama, uključujući i prestižnu konferenciju Generative AI in Education na Sveučilištu u Cambridge-u.
O umjetnoj inteligenciji, obrazovanju, radu sa studentima, kulturi uspjeha, budućnosti,…, u intervjuu za portal Inova istraživanja govori Dorian Wild:
"Koristeći analogiju kuhinje, ja sam glavni kuhar, a AI je onaj koji mi sječe i priprema povrće te na taj način daje na luksuzu vremena. Pomaže mi u sastavljanju jednostavnih zadaća, kvizova, provjere gramatike, analize podataka, ponekad debugginga... u biti, smanjuje sate tehnikalija i rudarenja, što znači da mi više vremena ostaje za interakciju sa studentima."
Što Vas je bilo privuklo da uz studij na PMF-u, upišete još jedan fakultet - studij ekonomije na ZSEM-u? Mnogima je dosta i jedan fakultet, a Vi ste završili dva fakulteta? Kako vam je to uspjelo?
Oduvijek me zanimalo 100 različitih tema, te mi je prvotno studij fizike otkrio mnoge stvari i pobudio inicijalni interes. No, oduvijek me privlačila ideja interdisciplinarnosti i međusobne povezanosti mnogih područja i nisam se htio ograničiti samo na jedno, te sam ubrzo nakon 1. godine PMF-a paralelno upisao i poslovnu ekonomiju na ZSEM-u. Ekonomija me privukla kao disciplina koja spaja ideje i koncepte iz mnogih prirodoslovnih i društvenih znanosti. Treća disciplina od velikog interesa je bila umjetna inteligencija koja sama isto spaja mnoge naizgled nepovezane discipline. Kulminacija svega toga je da se danas bavim istraživanjima koja povezuju sva 3 područja.
Danas predajete studentima na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, i to nekoliko kolegija: Teoriju igara, Uvod u programiranje, Uvod u umjetnu inteligenciju, Osnove ekonomije i Linearnu algebru? Kako biste ocijenili rad sa studentima? Je li on inspirativan, zahtjevan, izazovan? Ili, sve zajedno?
Rad sa studentima je, prije svega, borba protiv mentalne inercije. Lako je upasti u rutinu što se tiče predavanja, ali njihova pitanja vas tjeraju da stalno preispitujete vlastite pretpostavke. Također, vaša djela djelomično utječu na formaciju grupa mladih ljudi u buduće lidere, stručnjake, odgovorne ljude... U tom smislu, rad je izuzetno odgovoran, a samim time i zahtjevan. No, ta težina je ujedno i izvor inspiracije. Najveći izazov je prepoznati potencijal u tim studentima i pogurati ih u pravom smjeru, čak i ako ponekad možda ne vjeruju u sebe.
Pripremajući se za ovaj intervju, između ostaloga, uspjeli smo pročitati o Vama i ovo: „Kao predavač, ističe se sposobnošću približavanja kompleksnih tema studentima na razumljiv i primjenjiv način“. Kako Vam to uspijeva?
Moja formula je zapravo jednostavna: uzmem nešto što je studentima blisko i to koristim kao „trojanskog konja“ za kompleksnu teoriju. Ako pričamo o strateškim odlukama iz teorije igara, često je lakše analizirati poteze u Igri prijestolja nego u nekom povijesnom udžbeniku. Popularna kultura mi služi kao savršena analogija jer ona demistificira teške teme. Kad student shvati da je taj strašni, apstraktni koncept zapravo ista ona logika koju koristi njegov omiljeni lik u videoigri ili seriji, strah od gradiva nestaje. Moja uloga je samo da povučem tu paralelu.
Drugi alat su analogije. Kompleksne sustave uspoređujem s prometom, sportom, kuhanjem, scenama iz filmova itd. Metafora je „most“ koji povezuje ono što student već zna s onim što tek treba naučiti. Kad jednom pređu taj most, više im nije problem usvojiti i stručnu terminologiju jer već imaju izgrađenu intuitivnu sliku u glavi.
Što smatrate odlikama dobrog predavača? Koje karakteristike osoba treba imati da bi bila vrhunski predavač?
Moje subjektivno mišljenje je da postoji nekoliko osnovnih karakteristike:
Sposobnost da se komplicirana tema objasni na jednostavan način
Uzbuđenost oko teme, strast je zarazna.
Voditi dijalog sa studentima
Spreman reći „ne znam, ali sanzat ću“.
Uvijek nastojim što više poštovati ove principe. Nekad uspijem, a nekad ne, sve je to dio učenja i napredovanja.
Kako je počela Vaša priča s umjetnom inteligencijom? Kako ste dospjeli baš u to istraživačko područje?
Jedan od mojih prvih dodira s umjetnom inteligencijom se dogodio kada sam brainstormao teme za završni rad na 4. godini studija. Tadašnji mentor mi je predložio da bacim pogled na primjene strojnog učenja u geofizici što je tada postajalo jako popularno. Koncept me odmah fascinirao te sam krenio masovno proučavati, čitati i eksperimentirati dok naposlijetku nisam napisao završni rad na temu primjene neuronskih mreža u geofizici. Godinu dana poslije sam upoznao Borisa Debića, bivšeg zaposlenika Googlea, te u timu s njim i još nekolicinom ljudi preveo udžbenik AI: A Modern Approach, a nakon toga smo nastavili s drugim projektima. U današnje vrijeme se bavim interdisciplinarnim istraživanjem u područjima ekonomije, fizike i umjetne inteligencije.
Koristite li Vi osobno umjetnu inteligenciju u nastavi? Ako, da kakvi su učinci? Drugim riječima, pospješuje li umjetna inteligencija nastavni proces?
AI koristim isključivo kao pomagalo, a nikako kao rješenje na koje se oslanjam u potpunosti. Koristeći analogiju kuhinje, ja sam glavni kuhar, a AI je onaj koji mi sjeće i priprema povrće te na taj način daje na luksuzu vremena. Pomaže mi u sastavljanju jednostavnih zadaća, kvizova, provjere gramatike, analize podataka, ponekad debugginga... u biti, smanjuje sate tehnikalija i rudarenja, što znači da mi više vremena ostaje za interakciju sa studentima. No, ne dopuštam mu da misli umjesto mene i pokušavam studente učiti istoj stvari. Brain rot ne smije zamijeniti kritičko razmišljanje.
Koje bi po Vama bile loše strane umjetne inteligencije? Postoji li mogućnost zlouporabe tako jedne moćne tehnologije? Ako da, kako se suprotstaviti tomu?
Kao i svaka tehnologija, uz mnoge pozitivne stvari, AI donosi i mnoge negativne. Jedan od velikih je algoritamska pristranost: AI uči iz podataka koje su stvorili ljudi. Ako su ti podaci pristrani, AI će te predrasude naslijediti i pojačati. Nakon toga će generirati nove podatke koji će drugi AI alati koristiti (namjerno ili nenamjerno) za učenje, što će stvoriti negativni feedback loop degradacije AI modela. Ovdje dolazite do velikih problema jer se AI sve više koristi u jako osjetljivim područjima kao što su medicina, pravo i financije te se može dogoditi da zbog pristranih modela stvorite kobne pogreške.
Postoje još mnogi problemi, a neki značajni su što AI sve više dovodi do gubitka privatnosti zbog sposobnosti analize ogromne količine podataka, ekonomske disrupcije zbog automatizacije poslova neovisno o tome što stvara nove poslove, dezinformacija preko deepfake videa i zvuka koja omogućuju manipulaciju javnim mišljenjem, stvaranje autonomnih oružja...
No, također se možemo suprotstaviti na mnoge načine, prvotni je edukacija stanovništva prema potpunoj digitalnoj pismenosti. Nadalje, postavljanje jasnih pravnih okvira koji strogo kažnjavaju zlouporabu i zahtijevaju transparentnost algoritama. Tehnička rješenja se svakodnevno razvijaju, tu se događa takozvana trka u naoružanju gdje se stalno razvijaju novi AI modeli i novi alati koji detektiraju AI sadržaj. Video i zvuk je lakše detektirati, no generirani tekst je puno veći izazov.
Kakvi su Vaši planovi za budućnost, gdje se vidite za 10 godina?
Trenutno sam u potrazi za doktoratom te radim na jednom velikom osobnom projektu. Izuzev toga vam ne bih mogao reći, budućnost je nepredvidljiva.
Kako koristite slobodno vrijeme? Imate li hobi? Što vas najviše zabavlja?
Uvijek nastojim balansirati između posla i slobodnog vremena te mi je slobodno vrijeme jako bitan životni faktor. Dio tog vremena provodim s djevojkom, psom i prijateljima, a dio na svoje hobije: game development, bodybuilding i proučavanje random tema. Uvijek nastojim biti i ostati vječni student.
Za kraj ovoga intervju kavu biste poruku poslali našim studentima i generacijama koje dolaze? U čemu se krije tajna uspjeha?
Spoj dobre pripreme i prepoznavanja trenutka kad vam se ukaže prilika. Studentima bih poručio: gradite mrežu ljudi, a ne samo prosjek ocjena. Diplome otvaraju vrata, ali karakter i snalažljivost vas drže u sobi. I najvažnije: nemojte shvaćati sebe preozbiljno, ali svoj rad shvaćajte jako ozbiljno.