Arheolozi pronašli najstarije drveno oruđe na svijetu, staro 430.000 godina

Arheolozi su u Grčkoj otkrili najstariji drveni alat na svijetu. Drveno oruđe, staro oko 430.000 godina, pokazuje da su prvi ljudi osim kamenja i kostiju za oruđe koristili i drvo. Jedno od dva otkrivena drvena oruđa dugačko je oko 85 centimetara i moglo je poslužiti kao štap za kopanje ili poluga. Drugo oruđe je mnogo manje i ima nejasnu funkciju, kako izvješćuje istraživački tim. Oba drvena alata nose tragove obrade i uporabe.

Bilo za oružje, alate ili kućište: drvo je oduvijek bilo važan materijal za nas ljude. Međutim, još uvijek nije jasno kada su naši preci počeli prerađivati štapove i debla za svoje potrebe. Jer samo je nekoliko otkrivenih prapovijesnih drvenih predmeta. 

Najstariji nalazi uključuju 300.000 godina stara drvena koplja i štapove za bacanje iz Schöningena u Donjoj Saskoj, kao i oko 390.000 godina staro drveno oruđe i još stariju konstrukciju od drvenih debala iz Zambije.

Štap za kopanje i mini alat stari 430.000 godina

Tim arheologa pod vodstvom dr. Annemieke Milks sa Sveučilišta u Readingu u Velikoj Britaniji sada je pronašao još starije drveno oruđe. 

Novootkrivena oruđa pronađena su tijekom iskapanja u bazenu Megalopolis na jugu Peloponeza. Na tamošnjem nalazištu Marathousa 1 locirani su brojni tragovi ljudske aktivnosti koji datiraju od prije oko 430.000 godina. To uključuje tisuće kamenih krhotina i alata, kao i ostatke zaklanog šumskog slona i drugih životinja.

Prilikom analize 144 komada drva s ovog nalazišta, dr. Milks i njezine kolege otkrili su dva primjerka koja pokazuju tragove ljudske obrade. 

Prvo drveno oruđe je dugačko otprilike 85 centimetara. Radi se o štapu od johe. Bez kore je, te je prelomljen na četiri dijela. Na drvu se mogu vidjeti urezi od posjekotina i tragovi odvaljivanja. Jedan kraj toga štapa je zaobljen i očito je služio kao drška; na tanjem kraju se vide tragovi istrošenosti. Stoga se mogao koristiti kao štap za kopanje ili možda kao višenamjenski alat.

Drugo otkriveno drveno oruđe izrađeno je od drveta vrbe i dugačko je samo šest centimetara. Oguljeni komad drveta je spljošten s obje strane na jednom kraju, a drugi kraj je zaobljen. "Funkcija ovog drvenog alata nije jasna, ali se moglo koristiti za retuširanje kamenih oštrica", objašnjavaju dr. Milks i njezin istraživački tim.

Različiti načini upotrebe dostupnih sirovina

Ovi nalazi dokazuju da su rani europski ljudi izrađivali i koristili alate od drveta prije 430.000 godina. “Artefakti iz nalazišta Marathouse 1 najstariji su dosad poznati drveni alati u svijetu i jedini nalazi ove vrste iz jugoistočne Europe”, navode arheolozi. "Oni proširuju naše znanje o kulturnim prilagodbama i repertoaru ponašanja hominina u srednjem paleolitiku."

Drveni alati s Peloponeza potvrđuju da su rani stanovnici ovog područja ne samo koristili kameno oruđe, već su za svoje potrebe znali koristiti i drvo. "Drveni alat pronađen je zajedno s ostacima slona, kamenim artefaktima i obrađenim kostima. Ovo naglašava različite načine na koje su ti ljudi koristili dostupne sirovine za njihove potrebe", pišu dr. Milks i njezin istraživački tim.

Ostaje nejasno koji su rani ljudi napravili ove drvene alate. Mogli bi biti Homo heidelbergensis (heidelberški čovjek) ili njima blisko srodna rana vrsta. Također, nije isključeno da su novootkrivena drvena oruđa mogli izraditi rani predstavnici neandertalaca.

Podaci o radu:

Autori: 

Annemieke Milks, Maria Ntinou, Stylianos Koutalis i Katerina Harvati

Izvorni naslov: 

Evidence for the earliest hominin use of wooden handheld tools found at Marathousa 1 (Greece)

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Proceedings of the National Academy of Sciences

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=9.1 

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:         

https://doi.org/10.1073/pnas.2515479123

 Izvori: Proceedings of the National Academy of Sciences; Scinexx.