Ekstremni klimatski utjecaji su podcijenjeni?

Čak i pri samo dva stupnja zagrijavanja, neki klimatski utjecaji mogli bi biti znatno gori od prethodno predviđenih, otkrila su najnovija istraživanja. Suše, obilne kiše i požari u nekim bi regijama mogli biti znatno izraženiji od prognoziranih. Problem je što se prognoze obično zasnivaju na prosječnim vrijednostima. Međutim, takav pristup mjerenjima u mnogim područjima može zamagliti realnu sliku na terenu. Potvrđuju to rezultati najnovijeg istraživanja o klimatskim promjenama objavljeni u prestižnom znanstvenom časopisu Nature.

Zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, vremenski ekstremi su sve češći. No, još uvijek nije jasno u kojoj će se mjeri klimatski utjecaji poput obilnih kiša, suša i požara u budućnosti intenzivirati. "Velike su nesigurnosti oko toga koji klimatski uzročnici i u kojoj mjeri pridonose zagrijavanju?", objašnjavaju dr. Emanuele Bevacqua iz Helmholtzovog centra za istraživanje okoliša (UFZ) u Leipzigu i njegov istraživački tim.

Problem prosjeka

Kako bi se kompenzirale te neizvjesnosti, prognoze budućih klimatskih utjecaja i ekstremnih vremenskih uvjeta do sada su se uglavnom zasnivale na prosječnim vrijednostima iz nekoliko različitih klimatskih modela. Međutim, to znači da se outlieri ne pojavljuju u konačnom rezultatu. Problem je u tome što još nije jasno jesu li neki od modela deklariranih kao „izvanredni“ – koji nisu izostavili outliere - točniji od onih koji se temelje na prosječnim vrijednostima.

"Stoga bismo,  u duhu odgovorne procjene rizika, trebali gledati dalje od najvjerojatnijeg razvoja događaja i također razmotriti ekstremne scenarije koji bi mogli imati ozbiljne društvene i ekološke posljedice", navodi dr. Bevacqua. On i njegov istraživački tim su za izradu nove studije odabrali prognoze za tri područja koja imaju poseban društveni i ekološki značaj. To uključuje obilne padaline u gusto naseljenim regijama, suše u važnim poljoprivrednim područjima i požarne vremenske uvjete u šumama.

Istraživači su za simulacije koristili klimatske modele CMIP6 – ansambl modela, na kojem se također temelje izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Za svaki od tri vremenska ekstrema, istraživači su identificirali specifične klimatske uzročnike, a zatim su krenuli u izračun klimatskih projekcija.

Očekivano loše za tri do četiri stupnja

Rezultat: Kao što se i očekivalo, klimatski modeli pružili su širok raspon prognoza. Pojedinačne prognoze za tri razmatrana vremenska ekstrema i regije bile su značajno iznad prosječnih vrijednosti. To znači: ako su projekcije točne, klimatske posljedice za metropolitanska područja, uzgojna područja i šume mogle bi biti ekstremnije pri samo dva stupnja zagrijavanja nego što je to prethodno bilo predviđeno za tri do četiri stupnja.

Konkretno, to znači, da bi na samo dva stupnja zagrijavanja važne regije uzgoja kukuruza, pšenice, soje i riže mogle doživjeti do 50 posto više suša. "10 od 42 ispitana modela daju rezultate na dva stupnja koji su znatno iznad prosjeka modela na četiri stupnja zagrijavanja", izvještava dr. Bevacqua. Ako su ti modeli točni, posljedice za sigurnost hrane, globalne opskrbne lance i globalno tržište hrane bile bi znatno lošije od prethodno prognoziranih.

Pravi klimatski rizici možda su podcijenjeni

Prema istraživačima, to pokazuje da jednostavno promatranje prosječnih vrijednosti može podcijeniti realni klimatski rizik. "Budući da su projekcije podložne velikim neizvjesnostima, ekstremni klimatski razvoji mogući su čak i uz globalno zagrijavanje od dva stupnja Celzijusa i često su podcijenjeni kada je fokus na prosjecima modela", ističe dr. Bevacqua. “Fokusiranje na prosječne vrijednosti može pridonijeti lažnom osjećaju sigurnosti.”

Međutim, istraživački tim također upozorava na pretjerani pesimizam: "Naši rezultati nužno ne znače da bi zagrijavanje od dva stupnja u cjelini bilo tako ozbiljno ", naglašava koautor istraživanja dr. Jakob Zscheischler. "Naprotiv, rezultati istraživanja pokazuju kako se ekstremni utjecaji mogu dogoditi u posebno ranjivim ili društveno važnim sektorima čak i uz umjereno zagrijavanje od dva stupnja." Umjereno globalno zatopljenje nije jamstvo umjerenih utjecaja.

Velike neizvjesnosti

Istraživači klime koji nisu bili uključeni u ovo istraživanje svojim izjavama podržavaju najnovije nalaze: "Najnovija studija nam još jednom pokazuje koliko smo nesigurni oko toga što određeno globalno zatopljenje u konačnici znači? U mnogim područjima još smo daleko od toga što zapravo znači globalno zatopljenje od dva stupnja Celzijusa?", komentira dr. Helge Gößling s Instituta Alfred Wegener, Helmholtz Centra za polarna i morska istraživanja (AWI) u Bremerhavenu.

No, rezultate najnovijeg istraživanja ne treba tumačiti u smislu „sve će biti puno gore“. „Naprotiv, to pokazuje da još uvijek imamo očigledne nedostatke u našem znanju o očekivanim klimatskim utjecajima koje je potrebno hitno prebroditi", zaključuje dr. Gößling. 

Podaci o radu:

Autori: 

Emanuele Bevacqua, Erich Fischer, Jana Sillmann, Jakob Zscheischler

Izvorni naslov: 

Moderate global warming does not rule out extreme global climate outcomes

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Nature

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF= 64.8

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1038/s41586-026-10237-9 

Izvori: Helmholtz-Zentrum für Umweltforschung – UFZ; Nature; Scinexx.