Inovacija njemačkih znanstvenika mogla bi temeljito promijeniti proces spašavanja ljudskih života

Senzorski flasteri predstavljaju revolucionarnu inovaciju u modernoj medicini jer omogućuju kontinuirano, bezbolno i neinvazivno praćenje vitalnih životnih funkcija. Ovi nosivi elektronički uređaji, koji se lijepe izravno na kožu, integriraju napredne mikrosenzore, bežičnu tehnologiju i mikroigle kako bi omogućili praćenje zdravstvenog stanja u stvarnom vremenu.

Senzorski flasteri omogućuju medicinskim djelatnicima i pacijentima višestruke koristi. 

Njihovom primjenom smanjuje se potreba za vađenjem krvi, kirurškim zahvatima i neugodnim pregledima. Istovremeno, liječnici mogu dobiti podatke o zdravstvenom stanju pacijenta dok on obavlja svakodnevne aktivnosti kod kuće.

Senzorski flasteri su važni za rano otkrivanje komplikacija i kao takvi imaju golemi značaj u preventivnom liječenju. Zapravo, djeluju kao svojevrsni alarm koji upozorava zdravstvene djelatnike na kritične promjene kod pacijenta i prije nego što se pojave ozbiljni simptomi.

Njemački znanstvenici sa Instituta Fraunhofer za integrirane sklopove (IIS) razvijaju novo tehnološko rješenje – senzorski flaster koji će pospješiti spašavanje ljudskih života kod nesreća s velikim brojem stradalih. 

U slučaju katastrofe s većim brojem unesrećenih  postavlja se pitanje: kojim ozlijeđenim osobama prvo pružiti pomoć? Medicinski djelatnici, pripadnici hitnih službi tu odluku moraju donijeti doslovce u djeliću sekunde. 

Novi senzorski flaster olakšat će taj teret. On bežičnim putem prenosi vitalne funkcije stradalih i tako može spasiti mnoge ljudske živote.

Autor  Stefan Zanev*, znanstveni novinar, u svom tekstu pod nazivom Sensorpflaster als Lebensretter im Katastrophenfall objavljenom na uglednom njemačkom portalu Tagesschau donosi nam najnovije vijesti o aktivnostima njemačkih istraživača u dizajniranju novog senzorskog flastera:

Nakon teške željezničke nesreće, potresa ili terorističkog napada, hitne službe često se suočavaju s iznimnim izazovima: u vrlo kratkom vremenu moraju odlučiti kome od brojnih ozlijeđenih osoba prvo pružiti pomoć. U medicinskoj terminologiji takva se situacija naziva incident s velikim brojem stradalih (MCI)**.

U uvodnom dijelu teksta, Stefan Zanev nas upoznaje s aktivnostima njemačkih znanstvenika u razvoju novog senzornog flastera:

Tehnološko rješenje razvijeno na Institutu Fraunhofer za integrirane sklopove (IIS) moglo bi temeljito promijeniti proces spašavanja života kada dođe do incidenta s velikim brojem stradalih.

Stručnjak za medicinsku tehnologiju dr. Norman Pfeiffer i njegov istraživački tim s Instituta Fraunhofer IIS razvijaju cjenovno pristupačne bežične senzorske flastere, o čemu je Pfeiffer govorio u podcastu „Science-TeaTime” na platformi ARD Sounds. Ti se flasteri postavljaju na prsni koš i čelo te u stvarnom vremenu prenose podatke o vitalnim funkcijama. Očekuje se da će prvi prototip senzorskog flastera ViseKat biti predstavljen 2029. godine.

Partneri Normana Pfeiffera u ovom istraživanju su Institut Fraunhofer za istraživanje silikata (ISC) te Institut za upravljanje spašavanjem, hitnim intervencijama i katastrofama (IREM) pri Tehničkom sveučilištu Würzburg-Schweinfurt (THWS).

MCI se događa kada broj pacijenata premaši kapacitet redovnih lokalnih hitnih medicinskih službi. 

Trenutačno se kategorizacija pacijenata - poznata kao trijaža - obično provodi samo jednom, na temelju početne vizualne procjene i ručnih mjerenja od strane osoblja hitne pomoći.

Budući da broj osoblja tijekom katastrofa često nije dovoljan za kontinuirano praćenje svih ozlijeđenih, kritična pogoršanja stanja pacijenta mogu proći nezapaženo. U takvim ekstremnim situacijama, digitalno praćenje može značajno povećati šanse za preživljavanje.

U nastavku, autor* nam ukratko predočava mehanizam funkcioniranja novog senzorskog flastera od načina upotrebe preko metode mjerenja do bežičnog povezivanja:

Senzorski flasteri su vrlo osjetljivi bežični uređaji koji se postavljaju izravno na kožu ozlijeđenih osoba, slično kao običan flaster. Objedinjuju više metoda mjerenja unutar jednog kompaktnog kućišta. Prate zasićenost krvi kisikom i puls, mjere brzinu disanja, a integrirane elektrode omogućuju praćenje rada srca.

Ključna inovacija je bežično povezivanje: senzorski flasteri šalju te vitalne parametre – zajedno s točnom lokacijom ozlijeđene osobe – u središnji zapovjedni centar. Svi se pacijenti prate istovremeno na jednom zaslonu. Ako, primjerice, zasićenost kisikom kod pojedinca padne na kritičnu razinu, sustav odmah aktivira alarm. Time se uklanja potreba da spasilačke ekipe pretražuju cijelo područje. 

Umjesto toga, mogu se uputiti izravno na točne lokacije gdje je potrebna hitna pomoć za spašavanje života. To donosi revoluciju u reagiranju na katastrofe, omogućujući preciznije raspoređivanje resursa za spašavanje života – koji su često ograničeni.

Istraživači predviđaju da će katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama, sukobima i drugim krizama u budućnosti postati učestalije. Stoga bi ViseKat mogao imati ulogu ne samo u reagiranju na katastrofe, već i u daljinskom praćenju pacijenata u uobičajenim medicinskim situacijama, zaključuje Stefan Zanev.

Izvor: Tagesschau.

* Stefan Zanev njemački je novinar i redatelj koji kreira sadržaje za Tagesschau.de i Bayerischer Rundfunk (BR), s naglaskom na znanost, tehnologiju i zdravstvo. Izvještava o temama kao što su kibernetička sigurnost, istraživanje svemira i zdravstvena istraživanja. Za kanal ARD-alpha režirao je i serijal Demokratie verstehen.

** Incident s velikim brojem stradalih (MCI) je izvanredni događaj u kojem broj ozlijeđenih ili stradalih osoba premašuje trenutačne lokalne zdravstvene, medicinske i spasilačke kapacitete.