Klimatske promjene dovode krokodile do krajnjih granica izdržljivosti, evo zašto

Krokodili su red tropskih grabežljivaca. Uz ptice, to su jedini do danas preživjeli potomci velike grupe gmazova, Archosaura. Zbog koštanog oklopa, krokodile nazivaju i oklopljenim gušterima. Najnovije istraživanje o krokodilima objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Current Biology otkriva kako klimatske promjene možda dovode ove životinje do krajnjih granica izdržljivosti.

Svi danas živući krokodili žive u rijekama i jezerima tropa i suptropskoh područja. Jedino Crocodylus porosus može živjeti i u moru, a često se pojavljuje uz obale različitih otoka. Kao prilagodbu životnom okolišu, krokodili jako dobro plivaju i prikrivaju se u vodi tako, da miruju uronjeni u vodu pri čemu iz vode izviruju jedino oči i nosnice. Poznatije vrste su nilski krokodil, gangeski gavijal, misisipski aligator, obični kajman.

Poput većine gmazova, krokodili su ektotermne životinje (hladnokrvni). To znači da njihovu tjelesnu temperaturu određuje okoliš, a ne unutarnji procesi.

Kada se trebaju zagrijati, krokodili leže na suncu. A kada se trebaju rashladiti, leže u hladovini, ili se povlače u hladne potoke.

Globalno zatopljenje gura krokodile do njihovih fizioloških granica, mijenjajući pritom njihovo ponašanje, sposobnost lova i reproduktivnu stabilnost.

Kada tjelesna temperatura krokodila prijeđe kritičnu granicu od 32 °C do 33 °C, njihov se metabolizam ubrzava, zbog čega brže troše zalihe kisika. Zbog toga znatno kraće rone i češće moraju izlaziti na površinu po zrak.

Umjesto da vrebaju plijen, krokodili troše previše vremena i energije na aktivno hlađenje. Povlače se u duboku hladovinu, dublje slojeve vode ili prakticiraju noćno sunčanje (izlazak na obalu noću kada je zrak hladniji od vode).

Autor Richard Pallardy*, znanstveni novinar, u svom tekstu pod nazivom Crocodiles are overheating due to climate change — and it's changing their behavior objavljenom na uglednom znanstvenom portalu Live science predstavlja nam rezultate najnovijeg istraživanja o učincima globalnog zatopljenja na živote australskih krokodila Crocodylus porosus:

Globalno zatopljenje dovelo je do porasta tjelesne temperature ovih krokodila, što, čini se, mijenja i njihovo ponašanje. 

U radu objavljenom u časopisu Current Biology znanstvenici izvješćuju kako je tijekom razdoblja od 15 godina prosječna tjelesna temperatura krokodila porasla za malu, ali značajnu vrijednost. 

Također, rezultati istraživanja potvrđuju kako krokodili provode sve više dana na njihovoj kritičnoj termalnoj granici – 32 Celzijeva stupnja (89,6 stupnjeva Fahrenheita).

Prethodna istraživanja na krokodilima u zatočeništvu** pokazala su da tjelesne temperature od 32 °C ili više dovode do smanjene sposobnosti plivanja i ronjenja. 

Kada im se tijelo previše zagrije, krokodili provode više vremena pokušavajući se rashladiti i smanjuju svoje uobičajene aktivnosti.

„Krokodil više tjelesne temperature ima brži metabolizam”, kaže za Live Science glavna autorica istraživanja Kaitlin Barham, doktorandica koja na Sveučilištu Queensland u Australiji proučava kretanje i ponašanje krokodila. 

„Brži metabolizam znači brže trošenje kisika. Laboratorijska su istraživanja pokazala kako krokodili u takvim uvjetima ne mogu dugo zadržavati dah te im treba nešto više vremena za oporavak na površini.”

U nastavku autor* posvećuje svoj tekst metodologiji proučavanja krokodila te dobivenim rezultatima istraživanja:

Između 2008. i 2023. godine istraživači su proučavali 203 jedinki estuarijskog krokodila (poznatog i kao morski krokodil) u rezervatu divljih životinja Steve Irwin u Queenslandu. 

Pomoću akustičnih uređaja ugrađenih pod kožu krokodila istraživači su pratili tjelesnu temperaturu ovih gmazova. 

Također, korišteni su i dodatni uređaji za praćenje kako bi se zabilježilo kada i koliko dugo krokodili borave pod vodom.

Ako krokodil nije bio detektiran u razdoblju od 30 minuta do 24 sata, a zatim bi ponovno bio zabilježen s višom ili nižom tjelesnom temperaturom, znanstvenici su pretpostavljali da je životinja promijenila ponašanje radi regulacije temperature – bilo sunčanjem radi njezina podizanja ili traženjem hladnijeg mjesta radi njezina snižavanja.

„Krokodil bi nestao na nekoliko sati, a zatim se vratio s tjelesnom temperaturom nižom za jedan ili dva stupnja Celzijusa”, kaže Barham.

Tijekom razdoblja istraživanja, istraživači su zabilježili gotovo 6,5 milijuna očitanja tjelesne temperature krokodila. 

Ponašanja povezana s hlađenjem češće su zabilježena pri višim vanjskim temperaturama.

Prema podacima praćenja, krokodili su se također kraće zadržavali pod vodom kada su temperature bile visoke.

Na koncu Richard Pallardy zaključuje svoj tekst o učincima globalnog zatopljenja na promjenu ponašanja krokodila, ali i na njihovo zdravlje:

Nije jasno kako te promjene u ponašanju krokodila utječu na njihovo preživljavanje. 

Oni su svakako već prilagođeni visokim temperaturama, no moguće je da bi dulja razdoblja vrućina mogla smanjiti njihovu sposobnost lova. Krokodili su grabežljivci koji vrebaju iz zasjede te obično zaranjaju kako bi napali plijen na riječnim obalama.

„Svaka minuta koju provedu na obali pokušavajući sniziti tjelesnu temperaturu jest minuta koju ne provode krećući se, razmnožavajući se ili tražeći hranu”, rekao je Barham. „To bi u budućnosti moglo imati neizravne posljedice na njihovo zdravlje.”

Podaci o radu:

Autori: 

Kaitlin E. Barham, Céline H. Frère, Ross G. Dwyer, Cameron J. Baker,  Hamish A. Campbell, Terri R. Irwin, Craig E. Franklin

Izvorni naslov: 

Climate-induced shifts in crocodile body temperature impact behavior and performance

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Current Biology

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=7.7

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

DOI: 10.1016/j.cub.2025.01.033 

Izvori: Current Biology; Live science.

* Richard Pallardy je slobodni pisac tekstova o znanosti sa sjedištem u Chicagu. Piše za prestižne znanstvene publikacije kao što su National Geographic, Science Magazine, New Scientist i Discover Magazine.

** Krokodil u zatočeništvu ne živi u svojoj prirodnoj divljini, već je pod ljudskim nadzorom u zoološkom vrtu, utočištu, farmi ili privatnom vlasništvu.