Šokantno otkriće: „Ropstvo koje je bilo prije više od 150 godina utječe na to tko danas živi, a tko umire“

Ropstvo je nastalo u prapovijesti prelaskom s nomadskog života na poljoprivredu prije oko 11.000 godina. Dok su u lovačko-sakupljačkim društvima ratni zarobljenici najčešće bili ubijani jer nije bilo dovoljno hrane, razvoj poljoprivrede stvorio je potrebu za masovnom radnom snagom, pri čemu je bilo dovoljno hrane za sve. To je omogućilo i potaknulo moćnike da zarobljenike ostave na životu i prisile ih na težak rad.

U novijoj povijesti ropstvu su masovno bili izloženi crnci i to prije svega zbog ekonomskih interesa kolonijalnih sila, potaknutih rasizmom i potrebom za jeftinom radnom snagom. Kako bi opravdali neljudsko postupanje, robovlasnici i trgovci ljudima stvorili su rasističke teorije kojima su tvrdili da su crnci niža vrsta stvorena za težak rad.

Ropstvo u SAD-u bilo je legalna institucija koja je postojala od ranog kolonijalnog razdoblja u 17. stoljeću pa sve do 1865. godine, a činilo je temelj poljoprivrednog gospodarstva. Tijekom više od dva stoljeća, milijuni crnaca prisilno su dovađani preko Atlantskog oceana kako bi radili kao besplatna radna snaga, prvenstveno na plantažama pamuka, duhana i riže.

Proteklo je više od 150 godina nakon ukidanja ropstva u SAD-u. No, najnovije istraživanje pokazuje kako ropstvo i dalje baca tamnu sjenu na dobrobit te zemlje pogoršavajući zdravstvene ishode za crnce, i to u određenim područjima SAD-a. 

Autorica  Laura Martín Agudelo*, znanstvena novinarka, u svom tekstu pod nazivom Slavery linked to mortality gap between Black and white Americans today objavljenom na prestižnom znanstvenom portalu Science | AAAS predstavlja nam rezultate najnovijeg znanstvenog istraživanja  o tome u kojoj mjeri povijesno ropstvo utječe na trenutačne razlike u stopama smrtnosti između crnaca i bijelaca u SAD-u:

U uvodnom dijelu teksta autorica* iznosi pokazatelje i trendove kojima se potkrepljuje kraći očekivani životni vijek crnaca  u SAD-u odnosu na bijelce: 

Nova analiza otkriva da su u razdoblju 2010. - 2020. godine zabilježene znatno veće stope smrtnosti u onim američkim okruzima koji su se neposredno prije Građanskog rata** najviše oslanjali na ropstvo. Štoviše, razlika u stopama smrtnosti između crnaca i bijelaca tijekom tog desetljeća bila je 20 puta veća u tim okruzima u usporedbi s onima u kojima ropstvo nije bilo zabilježeno u popisu stanovništva SAD-a iz 1860. godine.

„To je doista šokantno otkriće”, kaže dr. Manuel Galvan, socijalni psiholog sa Sveučilišta u Kaliforniji (Berkeley) i glavni autor studije objavljene prošloga tjedna u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. 

„Većina ljudi će se zapitati... kako je moguće da nešto što se dogodilo prije više od 150 godina ima tako velik utjecaj na to tko danas živi, a tko umire?”

Zdravstvene nejednakosti u SAD-u između crnaca i bijelaca dobro su poznate. Prema analizi zaklade Kaiser Family Foundation iz 2025., koja se temelji na podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), crnac rođen u SAD-u 2023. godine mogao je očekivati da će u prosjeku doživjeti 74 godine, što je oko četiri godine manje od njegovog bijelog vršnjaka. 

Istovremeno, kod crnkinja je tri puta veća vjerojatnost smrtnog ishoda unutar godinu dana od poroda nego kod bjelkinja. Djeca crnaca češće su rođena prijevremeno i s relativno malom porođajnom težinom. Crnci također imaju više stope smrtnosti povezane s bolestima kao što su rak, dijabetes ili bolesti srca. Taj sumorni popis se nastavlja.

U nastavku Laura Martín Agudelo* posvećuje svoj tekst rezultatima nove studije, pri čemu nam donosi nalaze jednog od prvih znanstvenih istraživanja u kojem se kvantificira i objašnjava utjecaj ropstva na suvremene zdravstvene nejednakosti u SAD-u:

Mnoga su dosadašnja istraživanja nastojala utvrditi uzroke tih nejednakosti, uključujući razlike u imovinskom stanju kućanstava, stambenim uvjetima, obrazovanju i dostupnosti zdravstvene skrbi. Ipak, razmjerno je malo studija pokušalo brojčano odrediti u kojoj mjeri povijesno ropstvo utječe na trenutačne razlike u stopama smrtnosti između crnaca i bijelaca u SAD-u.

Kvantificiranje te veze pomaže u otkrivanju „razmjera, snage i utjecaja tih povijesnih događaja”, kaže dr. Zinzi Bailey, socijalna epidemiologinja sa Sveučilišta Minnesota (kampus Twin Cities) koja proučava rasne nejednakosti u zdravstvu i koja nije sudjelovala u ovom istraživanju. „Nije riječ samo o tome: 'Pa dobro... to se dogodilo i sada to moramo preboljeti'.”

Za potrebe ovog novog istraživanja, dr. Galvan i njegov istraživački tim najprije su analizirali podatke popisa stanovništva SAD-a iz 1860. godine kako bi utvrdili udio porobljenih osoba na razini okruga.

Taj se udio u svim američkim saveznim državama u kojima je ropstvo u to vrijeme bilo zakonito kretao u rasponu od 0  do 92 posto. Istraživači su zatim prikupili podatke o stopama smrtnosti od svih uzroka za crnce i bijelce na razini okruga u razdoblju od 2010. do 2020. godine. Pritom su uzeli u obzir razlike u dobnoj strukturi unutar svake skupine.

Istraživački tim je utvrdio da je veći udio porobljenih osoba u nekom okrugu 1860. godine bio povezan s većom razlikom u smrtnosti između crnaca i bijelaca u razdoblju 2010. - 2019., čak i nakon uzimanja u obzir uobičajenih čimbenika povezanih sa zdravstvenim nejednakostima, poput ruralnog karaktera područja ili gustoće naseljenosti. 

U okruzima u kojima je 92 posto  stanovništva bilo porobljeno, zabilježeno je više od 200 dodatnih smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika među crncima u odnosu na bijelce tijekom tog desetljeća. To je otprilike 20 puta veća razlika u usporedbi s okruzima u kojima nije bilo ropstva.

Tražeći objašnjenje za povećanu smrtnost, dr. Galvan i njegovi suradnici odabrali su tri pokazatelja suvremenih rasnih nejednakosti: stambenu segregaciju, ekonomsku nejednakost (mjerenu razlikama u stopama siromaštva) i razlike u razini stečenog visokog obrazovanja.

Oslanjajući se uglavnom na državne podatke iz razdoblja od 1990. do 2000. godine, istraživači su analizirali navedene podatke na razini okruga. 

Istraživački tim je zatim analizirao u kojoj mjeri svaki od tih čimbenika posreduje u odnosu između ropstva i današnje razlike u smrtnosti među rasama.

Kada su te varijable uzete u obzir, preostala povezanost između ropstva i današnje razlike u smrtnosti znatno je oslabila, što sugerira da ti čimbenici izravno odražavaju trajne posljedice ropstva te da „utjecaj ropstva na sadašnjost djeluje putem načina na koji je ropstvo oblikovalo siromaštvo ili obrazovne nejednakosti”, navodi dr. Galvan.

Na koncu Laura Martín Agudelo* povezuje rezultate najnovije studije s nalazima dobivenim u prethodnim istraživanjima te upozorava na rizike od pogoršanja rasnih zdravstvenih nejednakosti:

Ranija su istraživanja koristila slične metode kako bi povezala povijesno ropstvo s modernim zdravstvenim razlikama u smrtnosti od srčanih bolesti i moždanog udara ili s očekivanim trajanjem života pri rođenju, no dr. Galvan ističe da je ovo prvo istraživanje koje sagledava širu sliku – „ishod do kojeg u konačnici dovode sve te zdravstvene nejednakosti... tko živi, a tko umire.”

Istraživači su također uočili znakove onoga što Galvan naziva „nazadovanjem”. Prema novim rezultatima, rasne zdravstvene nejednakosti bile su nešto izraženije u razdoblju od 2010. do 2019. nego sedamdesetih godina prošlog stoljeća. 

Valja pridodati da je takav trend zabilježen i u drugim istraživanjima. 

Dr. Bailey se slaže da je došlo do nazadovanja, uz nedavno pogoršanje pokazatelja kao što je smrtnost trudnica i rodilja među crnkinjama. Upozorava da aktualne savezne politike nose rizik od pogoršanja rasnih zdravstvenih nejednakosti. Na te rizike ukazuje i činjenica da se podaci potrebni za istraživanje tih razlika „suzbijaju” ili se njihova objava „odgađa”. 

Upravo zato Bailey smatra „važnim da se istraživački napori nastave”. Ističe da nasljeđe ropstva, vidljivo u zdravstvenim nejednakostima, „nije nešto što nestaje kada o tome prestanemo razmišljati – ili ako prestanemo mjeriti određene varijable”.

Izvor: Science | AAAS.

* Laura Martín Agudelo znanstvena je novinarka u časopisu Science u sklopu programa Diverse Voices in Science Journalism. Istovremeno završava diplomski studij pisanja o znanosti na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Prethodno je pet godina radila kao novinarka u francuskom medicinskom časopisu La Revue du Praticien, gdje je obrađivala širok raspon zdravstvenih tema – od nezaraznih bolesti preko cjepiva do mentalnog zdravlja.

** Građanski rat u SAD-u trajao je od 1861. do 1865. godine. Bio je to oružani sukob između sjevernih država (Unija) i 11 južnih država (Konfederacija). Rat se vodio zbog pitanja ropstva i ekonomskih razlika. Završio je pobjedom Unije, očuvanjem cjelovitosti SAD-a i potpunim ukidanjem ropstva u cijeloj državi.