Zašto su mladi sve manje seksualno aktivni?

Seksualni odnosi u mladosti važni su jer utječu na emocionalni razvoj, jačaju samopouzdanje, smanjuju stres i pomažu u izgradnji partnerske bliskosti. Uz to, rano učenje o vlastitoj seksualnosti postavlja temelje za zdrave odnose u odrasloj dobi.

Seksualna aktivnost mladih predmet je sve većeg zanimanja znanstvenika, osobito sociologa, psihologa i stručnjaka za javno zdravstvo. Istraživanja pokazuju kako su mladi danas sve manje seksualno aktivni zbog kombinacije tehnološkog razvoja, promjena u načinu druženja, ekonomskog pritiska i mentalnog zdravlja. Ovaj globalni fenomen sociolozi i psiholozi nazivaju recesijom seksualne aktivnosti. 

Autorica Alexandra Thompson*, znanstvena novinarka i publicistkinja, u svom tekstu pod nazivom  Why aren’t young people having sex any more? objavljenom na uglednom znanstvenom portalu NewScientist donosi nam zanimljivu analizu pada seksualne aktivnosti među mlađim generacijama. 

Na samom početku, Alexandra Thompson, prezentira zanimljive podatke koji potkrepljuju tezu o padu intimnih odnosa među mladima te iznosi usporedbu najnovijih trendova u pojedinim razvijenim zemljama:

Prema podacima istraživanja General Social Survey u SAD-u je 2010. godine 12 posto osoba u dobi od 18 do 29 godina izjavilo da tijekom prethodne godine nisu imale spolne odnose. U istraživanju provedenom 2024. godine ta se brojka udvostručila.

Sličan pad seksualne aktivnosti među mladima bilježi se i u drugim zemljama s visokim dohotkom, poput Australije i Njemačke.

Čini se da je trend pada seksualne aktivnosti među mladima najizraženiji u Japanu. Nedavno istraživanje pokazalo je da polovica Japanaca ostaje seksualno neiskusno sve do sredine svojih dvadesetih godina. To bi moglo objasniti zašto je broj smrtnih slučajeva u Japanu 2024. godine nadmašio broj rođenih za gotovo milijun – što je tadašnji premijer Shigeru Ishiba nazvao „tihom krizom”. Što se, dakle, događa i je li doista riječ o krizi?

Naravno, učestalost seksualnih odnosa oduvijek je varirala, kaže Kaye Wellings s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. 

Pedesetih godina prošlog stoljeća norma je bila čekati do braka, objašnjava ova znanstvenica, a zatim, kada su šezdesetih godina postale dostupne kontracepcijske pilule, „govorilo se o svojevrsnom besplatnom užitku – mogućnosti upuštanja u spolne odnose bez ikakvih posljedica”. 

Početak epidemije AIDS-a osamdesetih godina učinio je ljude znatno suzdržanijima, dodaje Wellings. „No, mislim da se devedesetih promijenio taj imperativ te je naglasak prešao na poticanje seksualnih odnosa.”

U traganju za mogućim razlozima najnovijih trendova, autorica* nam otkriva široku lepezu mogućih objašnjenja pada seksualne aktivnosti među mladima:

Trenutačni pad seksualne aktivnosti među mladima nema unisono objašnjenje. 

Neki smatraju da teška financijska situacija sprečava mlade u ostvarenju veće samostalnosti. Primjerice, 2023. godine 18 posto osoba u dobi od 25 do 34 godine u SAD-u živjelo je u roditeljskom domu. Za usporedbu, taj je udio 2000. godine iznosio 9 posto. „Ako živite kod kuće s roditeljima, to nije okruženje koje najviše pogoduje čestim seksualnim odnosima”, kaže dr. Luke Brunning sa Sveučilišta u Leedsu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Nezaposlenost mladih također je relativno  visoka u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, što može djelomično objasniti zašto se čini da je seksualna neaktivnost u prosjeku nešto izraženija među mladim muškarcima nego među mladim ženama. Pritom vjerojatnost za seksualnu neaktivnost raste s porastom nezaposlenosti i niskim primanjima. „Muškarčeva sposobnost zarađivanja ili financijski status ne bi se trebali smatrati privlačnima, no kad se pogleda istraživanje, čini se da je riječ o univerzalnom obrascu”, kaže Peter Ueda s Instituta Karolinska u Švedskoj.

Sve češća apstinencija od alkohola mogla bi biti još jedan čimbenik, ako zbog nje mladi postaju suzdržaniji. Izvješće analitičke tvrtke Gallup pokazalo je kako je u posljednja dva desetljeća udio osoba u dobi od 18 do 34 godine u SAD-u koje konzumiraju alkohol pao sa 72 na 62 posto. Istovremeno, taj je udio među osobama starijima od 55 godina porastao s 49 na 59 posto. 

„Navedeni rezultati se mogu pripisati fenomenu 'razumne generacije'”, kaže Wellings. „Taj je naziv dodijeljen mladima koji manje piju, rjeđe uzimaju droge i rjeđe stupaju u seksualne odnose.”

Tu su i tehnološka dostignuća. Čini se da je mlađa generacija druženje uživo zamijenila digitalnim uređajima. No, seksualni susreti općenito zahtijevaju fizički kontakt. 

„Generaciju Z nazivaju najpovezanijom, ali i najusamljenijom generacijom jer su doista povezani jedni s drugima, no ta je povezanost uglavnom ostvarena putem ekrana”, kaže Natasha McKeever sa Sveučilišta u Leedsu. „To može značiti da osjećaju veću nelagodu pri interakciji uživo.”

Teoretski, aplikacije za upoznavanje olakšale su povezivanje više nego ikad prije, no njihova pojava početkom 2010-ih nije dovela do porasta broja seksualnih susreta među mladima. „Te aplikacije nisu osmišljene kako bi ljudi doista stupali u seksualne odnose, već kako bi postali ovisni o samim aplikacijama”, kaže Andras Kolto sa Sveučilišta u Galwayu u Irskoj. 

Problemi s mentalnim zdravljem također mogu pridonositi smanjenju seksualne aktivnosti,. Istovremeno, izvješće časopisa The Lancet Psychiatry upozorava da smo u pogledu tih problema među mladima „ušli u opasnu fazu”. 

„Ako se ljudi ne osjećaju dobro, možda nisu uvijek raspoloženi za seks”, kaže Brunning. Tjeskoba čak može prerasti u začarani krug. „Seks može biti vrlo zastrašujuće iskustvo. Također, što se njime rjeđe bavite, to se manje ugodno osjećate”, kaže McKeever. „Dakle, ako ljudi dugo apstiniraju od seksa, može se dogoditi da dođu do točke kada ga zaista žele, no da pritom osjećaju veliku tjeskobu.”

Za neke je seksualna neaktivnost razlog za zabrinutost, s obzirom na to da se seks povezuje s boljom kvalitetom života i općim zdravljem. Istovremeno oko polovice žena i dvije trećine muškaraca izjavljuje da bi ga željeli više. „Kada uočimo pad seksualne aktivnosti, temeljni je problem u tome što sve više ljudi ne uspijeva živjeti onakvim životom kakav sami smatraju smislenim, vrijednim i važnim”, kaže dr. Lyman Stone s Instituta za obiteljske studije u Virginiji.

Ipak, ne slažu se svi da to negativno utječe na mlade, pod uvjetom da su zadovoljni svojom situacijom. Primjerice, istraživanje provedeno među heteroseksualnim osobama u dobi od 18 do 39 godina u Japanu pokazalo je da oko polovice onih koji su bili slobodni nije pokazivalo interes za romantične veze. „Mladi danas vjerojatno imaju više mogućnosti za različite aktivnosti nego što su ih imali u prošlosti”, kaže McKeever. „Puno je više prilika za putovanja. Ljudima su dostupne raznolikije karijere. Seks nije jedina dobra stvar u životu.”

Ta se promjena može objasniti i smanjenjem stigme vezane uz mlade koji ne žele imati seksualne odnose, navodi McKeever.

Na koncu, Alexandra Thompson ukazuje na ograničenja koja valja uzeti u obzir prilikom istraživanja seksualne aktivnosti mladih te iznosi očekivanja o budućim trendovima: 

Naravno, precizno utvrđivanje promjena u seksualnim navikama mladih otežavaju problemi s podacima. Ljudi mogu preuveličavati ili umanjivati svoja iskustva ovisno o tome ispituje li ih se licem u lice ili putem internetske ankete, odnosno ovisno o društvenim tabuima. „Kada društvena klima nalaže snažne tabue, ljudi će prijavljivati manje aktivnosti nego što ih stvarno imaju. U razdobljima kada se to smatra statusnim simbolom, prijavljivat će ih više”, kaže Wellings. Istraživanja se također razlikuju u definicijama seksa ili pojma „mlada osoba”.

Tu je i problem pristranosti uzorka zbog dobrovoljnog sudjelovanja. Naime, određeni tipovi ljudi češće se prijavljuju za takva istraživanja, zbog čega su rezultati manje primjenjivi na opću populaciju.

No, bez obzira na točnost brojki, istraživači su suglasni da mladi imaju manje seksualnih odnosa nego što su ih imale starije generacije u toj dobi. Slično kao i u Japanu, ta se pojava poklopila s padom stopa nataliteta na rekordno niske razine u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u.

Predstavlja li nedostatak seksualnih odnosa društvenu krizu s obzirom na to da se broj djece smanjuje? Ne, smatra Kolto, koji očekuje da će se brojke s promjenom okolnosti s vremenom ponovno povećati, baš kao što je to bio slučaj proteklih desetljeća. „Pad seksualne aktivnosti među adolescentima zasigurno neće značiti kraj ljudske vrste”.

„Ne mislim da postoje dokazi kako situacija na Zapadu već predstavlja problem”, kaže McKeever. No, ako su političari zabrinuti zbog nedostatka seksualnih odnosa, rješenja postoje. „To što mladi imaju manje seksualnih odnosa nego prije nekoliko desetljeća simptom je pandemije otuđenosti te troškova života i stanovanja”, kaže Kolto. „Političari bi se trebali pozabaviti rješavanjem tih pitanja, a za seksualni život će se stvari posložiti same po sebi.”

Izvor: NewScientist.

* Alexandra Thompson je znanstvena novinarka koja se specijalizirala za područje zdravstva i medicine. Trenutačno radi za ugledni znanstveni portal New Scientist kao zamjenica urednika vijesti. Prethodno je radila kao zdravstvena novinarka u Yahoo Newsu i MailOnlineu te kao istraživačka novinarka u BioPharm Insightu, koji je prije bio u vlasništvu Financial Timesa. Godine 2015. osvojila je nagradu za najboljeg zdravstvenog novinara na dodjeli nagrada Johnson & Johnson. Autorica je knjige Zdrave navike pri radu od kuće.