Jedna navika može nas zaštititi od stresa na poslu više nego tjelovježba

Stres na poslu nastaje kada zahtjevi radnog mjesta nadilaze naše fizičke ili mentalne mogućnosti. Dugotrajni i nakupljeni stres može ozbiljno narušiti zdravlje i dovesti do sindroma izgaranja (burnouta).

Za mnoge radnike, stres na poslu je kroničan. Nastaje zbog velikog opterećenja poslom, teških ili nepredvidivih rasporeda, elektronske pošte (e-mail) i tekstualnih poruka nakon radnog vremena te osjećaja da se posao prelijeva u večeri, vikende, obiteljsko vrijeme i dokolicu.

S vremenom, takva vrsta stresa može ljude fizički i psihički iscrpiti. 

Istraživanja su povezala stres na poslu s izgaranjem, depresijom, anksioznošću, umorom, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2 i smrtnošću.

Kada posao postane stresan, standardni savjet je poznat: „više vježbajte, poboljšajte kvalitetu prehrane, više spavajte i smanjite nezdrave navike“.

No, najnovija istraživačka studija sugerira da ne nude sve zdrave navike istu zaštitu od kroničnog stresa na poslu.

Koristeći podatke dugogodišnjeg nacionalnog istraživanja koje je trajalo 10 godina i koje provedeno na uzorku od 2871 radnika, kanadski znanstvenici istražili su u kojoj mjeri zdravstvene aktivnosti izvan radnog vremena amortiziraju stres proživljen na poslu. 

Pritom je analizirano pet navika (aktivnosti) izvan radnog vremena, i to: prehrana, tjelovježba, kvaliteta sna, konzumacija alkohola i učestalost pušenja.

Autori Nick Turner*, A. Wren Montgom**, Erica Carleton*** i Serra Al-Katib****, istraživači iz Kanade, u svom tekstu pod nazivom Sleep and diet may matter more than exercise for buffering the health toll of chronic stress, objavljenom na uglednom znanstvenom portalu the Conversation predstavljaju nam rezultate svog istraživanja o učincima različitih aktivnosti van radnog vremena na ublažavanje negativnih posljedica stresa na poslu:

Zanimljivo je kako su rezultati istraživanja pokazali svojevrsno iznenađenje u odnosu na uvriježene pretpostavke i očekivanja.

Kvaliteta sna pokazala se najvažnijim čimbenikom ublažavanja negativnih učinaka stresa na poslu na zdravlje radnika.

Prehrana se također pokazala važnim čimbenikom.

Tjelovježba je zadržala status poželjne aktivnosti za zdravlje. Međutim, ona ne ublažava negativne učinke stresa na poslu u istoj mjeri kao kvalitetan san ili zdrava prehrana.

U nastavku autori konkretiziraju rezultate svog istraživanja opisujući doprinose sna, prehrane i tjelovježbe ublažavanju stresa na poslu: 

San bi mogao biti važniji nego što ljudi misle.

Prema rezultatima istraživanja kvaliteta sna pokazala se kao najjači amortizer protiv zdravstvenih tegoba uzrokovanih stresom na poslu. Dobar san ključan je za pažnju, emocionalnu regulaciju, oporavak i samokontrolu potrebnu za održavanje zdravog ponašanja.

Prehrana je također pokazala značajan učinak ublažavanja posljedica stresa. Rezultati istraživanja sugeriraju da prehrana može pomoći u održavanju fizičkih i psiholoških rezervi potrebnih za suočavanje s trajnim naporom na poslu.

Nalaz o vježbanju protivio se popularnim pretpostavkama u javnosti. Iako je češće vježbanje bilo povezano s boljim općim zdravljem, nije značajno oslabilo vezu između stresa na radu i zdravlja.

Biti zdrav i biti zaštićen od stresa nisu uvijek ista stvar.

Nalaz o alkoholu bio je najneočekivaniji. Pritom dobiveni nalazi zahtijevaju oprez. Manja konzumacija alkohola bila je povezana s boljim općim zdravljem, kao što se i očekivalo.

Međutim, rezultati su pokazali da je veći stres na poslu bio jače povezan s lošijim općim zdravljem među ljudima koji su prijavili manju konzumaciju alkohola nego među onima koji su prijavili da češće piju.

To se ipak ne bi smjelo tumačiti kao dokaz da konzumacija alkohola štiti ljude od zdravstvenih posljedica uzrokovanih stresom na poslu.

Osobe koje su češće konzumirale alkohol i dalje su izvještavale o lošijem općem zdravstvenom stanju.

Na koncu autori Nick Turner*, A. Wren Montgom**, Erica Carleton*** i Serra Al-Katib**** zaključuju svoj tekst naglašavajući potrebu hvatanja u koštac s uzročnikom stresa na poslu:

Zdrave navike ne opravdavaju nezdravu organizaciju rada.

Kada je posao kronično stresan, neki oblici brige o sebi mogu bolje zaštititi zdravlje od drugih oblika. Međutim, aktivnosti usmjerene na dobrobit ne mogu nadoknaditi nedostatke posla koji je osmišljen tako da iscrpljuje ljude.

Organizacije i dalje snose odgovornost za stvaranje zdravih radnih okruženja.

Od zaposlenika se ne bi smjelo očekivati da se prekomjerno radno opterećenje, nerazumna očekivanja na poslu ili loše organizirane radne aktivnosti rješavaju spavanjem ili pripremom obroka.

Poanta je u tome da određene aktivnosti izvan radnog vremena mogu pružiti bolju zaštitu od velikog stresa na poslu. Pritom posebnu pozornost valja pridati spavanju. 

Izvor: The Conversation.

* Dr. Nick Turner je redoviti profesor organizacijskog ponašanja na poslovnoj školi Haskayne School of Business u sklopu Sveučilišta u Calgaryju u Kanadi. Također obnaša funkciju voditelja katedre za organizacijsko ponašanje i ljudske resurse te drži prestižnu istraživačku poziciju Croft Chair in Management (prethodno poznatu kao Future Fund Chair in Leadership).

** Dr. A. Wren Montgomery je izvanredna profesorica menadžmenta i održivosti na poslovnoj školi Ivey Business School u sklopu kanadskog sveučilišta Western University. Istaknuta je znanstvenica, stručnjakinja i javna edukatorica u području korporativne održivosti i zaštite okoliša.

*** Dr. Erica Carleton je izvanredna profesorica liderstva (Associate Professor of Leadership) i prodekanica za fakultet i istraživanja (Associate Dean of Faculty and Research) na poslovnim školama Hill and Levene Schools of Business u sklopu Sveučilišta u Regini (University of Regina) u Kanadi.

**** Serra Al-Katib je studentica poslijediplomskog studija (magisterij) i istraživačica na University of Regina (Sveučilište Regina) u Kanadi.