Novi teleskop Roman lansiran u svemir. Započela je misija otkrivanja tajni dubokog svemira
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Piše:
dr. sc. Goran Buturac
Tajne dubokog kozmosa skrivaju najveće misterije svemira, od tamne tvari i energije do tajanstvenih brzih radio izboja. Znanstvenici procjenjuju da vidljiva tvar čini tek manji dio svemira, dok oko 95 posto čine tamna tvar i tamna energija koje ne možemo izravno vidjeti. Nedavno lansirani teleskop Nancy Grace Roman dizajniran je upravo sa ciljem da istraži ove skrivene sile i pomogne u mapiranju strukture svemira.
Svemirski teleskop Hubble je zajednički projekt američke svemirske agencije NASA i Europske svemirske agencije (ESA). Lansiran je u Zemljinu orbitu 24. travnja 1990. godine. Smješten izvan mutnog utjecaja Zemljine atmosfere, Hubble promatra svemir u ultraljubičastom, vidljivom i bliskom infracrvenom spektru. Tijekom više od tri desetljeća rada potpuno je transformirao suvremenu astronomiju i kozmologiju.
No, svemirski teleskop Hubble je u pogonu već više od 35 godina, i na njemu se vide znakovi starenja. Stoga je u svemir lansiran njegov nasljednik, znatno snažniji teleskop u odnosu na Hubble.
Svemirski teleskop Nancy Grace Roman ima primarno zrcalo promjera 2,4 metra te posjeduje iznimno veliko vidno polje – čak 100 puta veće od Hubbleovih kamera – što mu omogućuje da nebo pregledava tisuću puta brže od svemirskog teleskopa Hubble.
Autori, Uwe Gradwohl* i Leila Boucheligua**, njemački znanstveni novinari u svom tekstu pod nazivom Neues Weltraumteleskop ins All gestartet objavljenom na uglednom portalu Tagesschau.de donose nam najnovije vijesti o lansiranju novog teleskopa Nancy Grace Roman u svemir:
Američka svemirska agencija NASA lansirala je novi svemirski teleskop. Teleskop Nancy Grace Roman poletio je na raketi Falcon Heavy iz svemirskog centra Cape Canaveral na Floridi, uputivši se daleko u svemir prema svom položaju za promatranje.
S tog će mjesta proučavati raspodjelu tamne tvari u svemiru, prikupljati podatke o brzini širenja svemira te otkrivati planete koji kruže oko udaljenih zvijezda. Za potragu za egzoplanetima***, teleskop Roman opremljen je inovativnim instrumentom koji sadrži precizne komponente proizvedene u Njemačkoj.
Teleskop nosi ime istraživačice Nancy Grace Roman, koja je preminula 2018. godine. Bila je prva voditeljica NASA-inog odjela za astronomiju i ključna pokretačka snaga programa Veliki opservatoriji.
Poseban detalj iz povijesti izgradnje teleskopa Roman jest činjenica da je njegovo zrcalo izvorno proizvedeno za američki špijunski satelit. Međutim, taj svemirski špijunski satelit nikada nije dovršen, a godinama nakon otkazivanja projekta zrcalo je predano timu koji radi na teleskopu Roman. Promjer mu iznosi 2,4 metra, što znači da je jednake veličine kao zrcalo legendarnog svemirskog teleskopa Hubble.
U nastavku, autori *,** nas upoznaju s tehničko-tehnološkim karakteristikama i izvedbenim mogućnostima teleskopa Roman od snimanja neočekivanih događaja preko istraživanja tamne tvari do praćenja egzoplaneta:
Rješenje s ogledalom prava je sreća za astronomiju jer je izvorni dizajn teleskopa Roman predviđao znatno manje ogledalo. Trenutačno je ogledalo oblikovano tako da teleskopu omogućuje promatranje svemira uz iznimno široko vidno polje. Pritom jedna snimka obuhvaća područje neba gotovo jednako veliko kao puni Mjesec.
Samo još jedan svemirski teleskop nudi širi pogled na svemir. To je europski teleskop Euclid. Ipak, Roman može razlučiti finije detalje i zaviriti nešto dublje u svemir nego Euclid.
U slučaju neočekivanih nebeskih pojava – poput eksplozije supernove – Roman se može usmjeriti prema odgovarajućim koordinatama u svega nekoliko minuta, čime se osigurava da se ne propuste početne faze takvih događaja. Teleskopu Hubble-u za sličan bi manevar trebalo nekoliko sati.
Svemirski teleskop Roman opremljen je dvama instrumentima, od kojih je jedan Instrument širokog vidnog polja (Wide-Field Instrument). On je osmišljen za snimanje galaktika u ranom svemiru i određivanje raspodjele tamne tvari u prostoru.
Za izravno snimanje egzoplaneta Roman koristi svoj drugi instrument: koronagraf. Zahvaljujući složenom rasporedu i pomicanju maski i zrcala, taj instrument može blokirati svjetlost zvijezde i tako učiniti vidljivima planete koji su inače potpuno zaklonjeni njezinim sjajem. To omogućuje snimanje planeta čija je svjetlost milijardu puta slabija od svjetlosti zvijezde oko koje kruže.
Na koncu, Uwe Gradwohl i Leila Boucheligua zaključuju svoj tekst vijestima o položaju u svemiru s kojeg će djelovati teleskop Roman:
Svemirski teleskop Roman zauzet će položaj u svemiru u takozvanoj Lagrangeovoj točki 2. Riječ je o mjestu smještenom približno 1,5 milijuna kilometara iza Zemlje – gledano sa Sunca – gdje se gravitacijske sile Sunca i Zemlje međusobno poništavaju, što teleskopu omogućuje održavanje orbite oko te točke uz minimalnu potrošnju goriva. Dizajniran je za petogodišnje razdoblje rada, uz mogućnost produljenja za još pet godina.
Europska svemirska agencija (ESA) podupire NASA-in projekt, između ostaloga, stavljanjem na raspolaganje jedne od svojih antena za duboki svemir u Australiji radi komunikacije s teleskopom Roman. Zauzvrat, ESA dobiva dodijeljeno vrijeme za održavanje veze s europskim svemirskim sondama putem NASA-inih antena.
Izvor: Tagesschau.
* Uwe Gradwohl voditelj je znanstvene redakcije na SWR Wissen Aktuell. Redovito se pojavljuje u emisijama Tagesschau i tagesschau24 kao stručnjak za teme iz područja znanosti i svemira.
** Leila Boucheligua je njemačka znanstvena novinarka koja radi prvenstveno za Südwestrundfunk (SWR) i Tagesschau.de.
*** Egzoplanet je svaki planet koji se nalazi izvan našeg Sunčeva sustava i kruži oko druge zvijezde, premda postoje i takozvani lutajući planeti koji ne kruže niti oko jedne zvijezde.