Koraljni grebeni pod stresom. Sve je manje vremena za njihov oporavak

Koraljni grebeni diljem svijeta izloženi su sve većem pritisku. Pojave snažnog izbjeljivanja događaju se sve češće, a vrijeme potrebno za oporavak se smanjuje. Izbjeljivanje koralja se događa zato što su koralji pod stresom — prvenstveno zbog porasta temperature mora uslijed klimatskih promjena — zbog čega izbacuju simbiotske alge – zooksantele - iz svog tkiva. Ove mikroalge pružaju koraljima hranu i daju im prepoznatljive žive boje. Kada alge nestanu, koralji gube boju i postaje vidljiv njihov bijeli skelet od kalcijeva karbonata. Izbijeljeni koralj nije mrtav, ali je ekstremno oslabljen, gladuje i podložan je bolestima te ugibanju ako se uvjeti brzo ne vrate u normalu.

Koraljni grebeni iznimno su važni jer predstavljaju najraznolikije i najproduktivnije ekosustave na planetu, koji štite obale i osiguravaju opstanak milijunima ljudi. Oni pružaju dom, hranu i mrijestilišta za tisuće vrsta riba, mekušaca i drugih organizama.

Iako koraljni grebeni prekrivaju manje od 0,2 posto morskog dna, oni pružaju stanište za najmanje 25 posto svih morskih vrsta. 

Stotine milijuna ljudi diljem svijeta ovise o koraljnim grebenima zbog ribarstva i izvora proteina. Istovremeno, koralji privlače milijune turista i pokreću lokalni ekonomski razvoj.

Prema pisanju uglednog njemačkog portala Tagesschau koraljni grebeni doživljavaju sve kraća razdoblja oporavka nakon izbjeljivanja.

Prema izvješću Globalne mreže za praćenje koraljnih grebena (GCRMN)* koju čine znanstvenici diljem svijeta i konzervatori globalni pokrov tvrdih koralja se smanjuje.

U istom izvješću naslovljenom Stanje koraljnih grebena svijeta: 2025. navodi se kako je globalni pokrov tvrdih koralja već smanjen za otprilike 9,5 posto u usporedbi s prosjekom razdoblja 1980. - 2009. 

Koraljni grebeni su u prošlosti imali razdoblja oporavka koja bi znala potrajati desetljećima. No, u novije vrijeme, uslijed klimatskih promjena i prekomjernih prosječnih temperatura  mora često im preostaje samo pet do šest godina za oporavak.

U svrhu globalne procjene stanja koralja napravljeno je više od 21 milijun opažanja s više od 36.800 lokacija koraljnih grebena u 124 zemlje svijeta. 

Rezultati pokazuju kako je izbjeljivanje koralja uzrokovano morskim toplinskim valovima. Proces je naročito intenzivan nakon 1998. godine. Posljedice su smanjenje broja tvrdih koralja.

Izbjeljivanje koralja je njihova reakcija na stres. Uslijed stresa koralji gube alge s kojima žive u uzajamno korisnom odnosu. 

Bez tih algi postaju vidljivi prozirno-bijeli kosturi koraljnih polipa, građeni od kalcijeva karbonata.

Klimatske promjene glavni su uzrok masovnih izbjeljivanja koralja širom svijeta.

Izbijeljeni koralj još nije mrtav, no nalazi se u iznimno oslabljenom stanju. Koralji mogu prihvatiti nove simbionte i oporaviti se samo ako se temperature mora ponovno pravovremeno smanje.

Znanstvenici upozoravaju da grebenima ponestaje vremena za oporavak. Između 2017. i 2019. godine globalna pokrivenost tvrdim koraljima porasla je za oko šest posto, što dokazuje da se grebeni doista mogu oporaviti ako između epizoda izbjeljivanja prođe dovoljno vremena.

Međutim, razdoblja oporavka postaju sve kraća: „To stvara silaznu spiralu koju je sve teže preokrenuti sa svakom novom epizodom izbjeljivanja”, zaključuju autori izvješća Globalne mreže za praćenje koraljnih grebena.

Izvor: Tagesschau.

* Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena (GCRMN) operativna je mreža Inicijative za međunarodne koraljne grebene (ICRI) koja pruža znanstvene podatke o stanju i trendovima ekosustava koraljnih grebena radi njihove zaštite i upravljanja.