Krčenje amazonske prašume uništava poljoprivredu

Kišne šume proizvode vlastite oborine - i to u ogromnim količinama. Prema najnovijim istraživanjima, jedan četvorni metar prašume kroz oslobođenu vodenu paru generira oko 240 litara kiše godišnje. Još veća je količina padalina koju stvara amazonska prašuma. Pritom ona iznosi čak 300 litara po kvadratnom metru svake godine. Netaknuta prašuma je od vitalnog značaja za gospodarstvo, a naročito za poljoprivredu. Prema najnovijim istraživanjima, zbog krčenja šuma u Brazilu, ta zemlja bilježi godišnje gubitke u poljoprivredi u iznosu od gotovo pet milijardi američkih dolara. 

Tropske kišne šume nisu samo "zelena pluća" Zemlje, one su također važni igrači u klimatskom sustavu - kako globalno tako i regionalno. Drveće tropskih šuma veže velike količine stakleničkog plina CO2, a pritom vodena para koju ispuštaju tropske šume hladi i ovlažuje atmosferu. Kišne šume same generiraju veliki dio oborina koje su im potrebne – u području Amazone to iznosi i do 80 posto.

240 do 300 litara kiše po kvadratnom metru godišnje

Ali koliko kiše zapravo proizvodi područje prašume? I kako krčenje kišnih šuma utječe na količinu oborina? Dr. Jessica Baker sa Sveučilišta u Leedsu i njezine kolege sad su to po prvi put u znanstvenim istraživanjima preciznije kvantificirali. Koristili su klimatske modele visoke rezolucije kako bi rekonstruirali učinak vodene pare oslobođene isparavanjem i disanjem drveća na regionalnu klimu i oborine. Koristeći satelitske podatke, u model su uključili učinak očišćenih područja na količine padalina.

Rezultati istraživanja otkrivaju: Svaki kvadratni metar prašume proizvede oko 240 litara kiše. “Amazonska prašuma donosi još više dodatnih oborina: svaki kvadratni metar tamo proizvede oko 300 litara kiše godišnje”, izvješćuju dr. Baker i njezine kolege. "Dobiveni izračuni naglašavaju ključnu ulogu tropskih šuma u proizvodnji kiše."

Krčenje šuma već šteti poljoprivredi

To znači da će se nastavkom krčenja prašume izgubiti značajna količina padalina. Lokalna klima se pretvara u sušu. “Konkretno: pamuk i soja zahtijevaju 607 odnosno 500 litara kiše po četvornom metru godišnje – to odgovara količini kiše koju daju dva odnosno 1,7 četvornih metara netaknute prašume”, pišu istraživači. 

Posljedice krčenja šuma već su vidljive: samo u posljednjih nekoliko godina u Brazilu je uništeno oko 80 milijuna hektara prašume. Kao rezultat toga, količina oborina u najugroženijim područjima već se mjerljivo smanjila, a kišna sezona se skratila. Zbog toga su u tim područjima smanjeni prinosi kukuruza i soje. Također, pojavljuju se i prvi učinci na opskrbu pitkom vodom i proizvodnju električne energije na branama.

20 milijardi dolara za brazilsku poljoprivredu

Tropska šuma koja donosi kišu od iznimnog je značaja za gospodarstvo. Njezin se učinak može konkretno kvantificirati što su znanstvenici u najnovijem istraživanju i učinili: "Kiša koju stvara amazonska prašuma vrijedi oko 0,00594 USD po kvadratnom metru", izvještavaju dr. Baker i njezin tim. "To je jednako vrijednosti od 59,4 dolara po hektaru prašume." Kumulativno, brazilska amazonska prašuma stvara oko 20 milijardi USD dodane vrijednosti regionalnoj poljoprivredi.

Krčenje šuma u Brazilu nanosi ogromne štete gospodarstvu te zemlje: Dr. Baker i njezini kolege izračunali su da Brazil godišnje gubi gotovo pet milijardi američkih dolara zbog šumskih područja koja su već iskrčena. Usprkos tome, krčenje šuma u mnogim područjima tropskog pojasa se nastavlja gotovo bez prestanka.

Neizostavni proizvođači kiše

"Naš rad naglašava vitalnu ulogu tropskih šuma za proizvodnju kiše", ističe dr. Baker. Zaštita kišnih šuma ne koristi samo prirodi i globalnoj klimi, već donosi i opipljive klimatske i gospodarske koristi za tropsku regiju. U mnogim tropskim područjima, ekonomska šteta uzrokovana krčenjem šuma veća je od dobiti od dodatnih kultiviranih površina.

"Identificiranje te važne veze moglo bi pomoći u smanjenju napetosti između interesa poljoprivrede i očuvanja tropskih šuma", zaključuje dr. Baker.

Podaci o radu:

Autori: Jessica C. A. Baker, Callum Smith, José A. P. Veiga, Harry Farnsworth i Dominick V. Spracklen

Izvorni naslov: Quantifying tropical forest rainfall generation

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Communications Earth & Environment

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2024): IF=8.9

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1038/s43247-025-03159-3

Izvori: University of Leeds; Communications Earth & Environment; Scinexx.