Na koji način istraživači amateri pomažu znanosti?

U provedbi znanstvenih istraživanja nerijetko se pozivaju građani da dokumentiraju životinje ili samonikle biljke na mjestima gdje obitavaju. Takvi podaci pomažu znanstvenicima da bolje razumiju i istraže lokalne i globalne promjene u bioraznolikosti. Umjesto da se oslanjaju na samo nekoliko mjernih postaja ili profesionalna mapiranja, istraživači se danas sve više oslanjaju na mnoštvo podataka koje prikupljaju od stanovništva.

U Botaničkom vrtu Sveučilišta Friedrich Alexander (FAU) u Erlangenu u Njemačkoj, Katrin Simon je uključena u lokalne znanstvene projekte. „Dodana vrijednost uključivanja stanovništva u provedbi znanstvenih istraživanja je stvaranje široke baze podataka o bioraznolikosti." To omogućuje bilježenje koje biljke rastu u većini gradova diljem svijeta, koje se šire, a koje nestaju. 

Istraživanja lokalnog stanovništva postaju sve važnija

Istraživanje građana postaje sve popularnije i sve važnije za svijet znanosti. Taj trend je naročito prisutan u promatranjima prirode i aktivnostima kao što su “Sat vrtnih ptica” ili “Ljeto kukaca”. Stotine tisuća ljudi svake godine broje ptice i kukce.

Istraživači amateri mogu postavljati fotografije i opažanja ptica, insekata i biljaka putem Internet platformi i aplikacija kao što su iNaturalist ili eBird. Time se stvara velika mreža podataka koji pokazuju gdje se koje vrste pojavljuju i gdje su sve rjeđe. Ekolozi mogu koristiti prikupljene podatke kako bi odredili koje su zaštitne mjere potrebne za poboljšanje bioraznolikosti.

Istraživači amateri mogu biti od velike koristi znanstvenicima

Budući da opažanja tijekom participativnih aktivnosti često dolaze iz vrlo različitih krajolika i područja - od gradskih balkona do poljoprivrednih krajolika – pojedini stanovnici mogu lakoćom identificirati lokalne promjene koje profesionalne istraživačke mreže teško mogu obuhvatiti. Zato organizacije za zaštitu prirode redovito pozivaju istraživače amatere da im se pridruže.

Dr. Matthias Nuß, njemački entomolog i biolog poznat po svom radu na istraživanju leptira (Lepidoptera), također se oslanja na pomoć lokalnog stanovništva. „Određene podatke možemo koristiti za procjenu koja ne bi bila moguća bez istraživača amatera. Na primjer, u kontekstu klimatskih promjena, pokazalo se kako se vrste iz južne Europe, poput pčele stolarice i bogomoljke, šire tim područjem", ističe dr. Nuß. Prikupljanja podataka u svrhu izvedbe istraživačkih projekata poput „Butterflies of Germany“ traju godinama. Pri tome su kontinuirana opažanja koja pojedini građani bilježe u prirodi od golemog značaja za uspjeh znanstvenog istraživanja.

Vrhunska znanstvena istraživanja 

Platforma iNaturalist uključuje fotografije i informacije koje su upotrebljive za znanstvene studije. Nedavno je otkrivena nova vrsta pauka! Na fotografiji na iNaturalist platformi korisnici su prepoznali kako je navodni primjerak gljive iz Amazone zapravo pauk.

Nakon toga, međunarodni tim znanstvenika u koji je uključuen i Leibniz institut za analizu promjena bioraznolikosti (LIB) uspio je identificirati rijetku vrstu pauka Taczanowskia waska i po prvi puta opisati izvanredan oblik mimikrije: predstavlja prvi dokumentirani slučaj u kojem pauk oponaša izgled parazitske gljive kako bi mogao bolje loviti.

Istraživanja amatera pomažu zatvoriti praznine u podacima

Kakve posljedice na bioraznolikost imaju aktivnosti poput krčenja šuma ili izgradnje cesta? Koje biljne i životinjske vrste imaju koristi od otvaranja područja i ponovnog ozelenjavanja? Dugoročna istraživanja  o tim pitanjima općenito su veoma oskudna. No, nema niti dokumentacije o tome kako postepene promjene okoliša utječu na pojedine vrste u prirodi, poput primjerice šišmiša.

Prema Katrin Simon, potreba za predanim istraživačima amaterima raste iz godine u godinu. Profil posla nije baš atraktivan, ali: „Ako postanete aktivni na aplikaciji, možete to raditi kao hobi. Kod većine istraživača amatera hobi je zapravo svojevrsni početak ili prva stepenica ulaska u svijet znanosti. Ako želite, možete postati veoma tražen stručnjak za biljne i životinjske vrste zahvaljujući informacijama na platformi.“ Posebno su atraktivna nedovoljno istražena područja poput malih, neuglednih kukaca ili mahovina.

Istraživanja građana i svijet znanosti

U Njemačkoj 12 gradova i regija sudjeluje u ovogodišnjem "City Nature Challenge" - najuspješnijem projektu istraživanja građana na svijetu.

Za građane koji su uključeni u projekt to znači: Svatko tko sudjeluje u “City Nature Challenge” daje konkretan doprinos istraživanju i gradskom planiranju. Presudne su dobre fotografije, točne informacije o lokaciji i što šira pokrivenost različitih staništa.

Istraživanja amatera i svijet znanosti se idealno nadopunjuju. Podosta važnih uvida u biološku raznolikost jednostavno bi nedostajalo bez „mnogo očiju“ predanih i marljivih građana.

Podaci o radu:

Autori: 

Louis J. Backstrom, Corey T. Callaghan, Nicholas P. Leseberg, Chris Sanderson, Richard A. Fuller, James E. M. Watson

Izvorni naslov: 

Assessing adequacy of citizen science datasets for biodiversity monitoring

Godina publiciranja rada: 2024

Naziv časopisa: Ecology and Evolution

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=2.3

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

DOI: https://doi.org/10.1002/ece3.10857

Izvori: Ecology and Evolution; Tagesschau.