Umjetna inteligencija može pomoći kod bržeg učenja, ali postoji zamka

Računalni programi umjetne inteligencije dizajnirani za simulaciju ljudskog razgovora putem teksta ili glasa poznati kao AI chatbotovi mogu djelovati na smanjenje naše sposobnosti zadržavanja informacija. Pokazuje to najnovije istraživanje objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Social Sciences & Humanities Open.

Istraživanje je proveo ekspert za umjetnu inteligenciju dr. André Barcaui sa Federalnog sveučilišta u Rio de Janeiru. Proveo je eksperiment na uzorku od 120 studenata. Polovici studenata je bilo dozvoljeno koristiti alat umjetne inteligencije - ChatGPT - kao pomoć pri rješavanju zadatka iz područja umjetne inteligencije, a polovici studenata nije bilo dozvoljeno.

U iznenađujućem testu koji je sudionicima priređen 45 dana nakon što su dobili zadatak, studenti koji su koristili ChatGPT postigli su prosječnu ocjenu 5,75 od 10. Za one koji su krenuli tradicionalnim putem učenja, bez pomoći umjetne inteligencije, prosječna ocjena bila je 6,85 od 10.

To je osjetna razlika. Iako je ovo relativno mala studija u smislu sudionika i vremenskog okvira, ona je u skladu s rezultatima prethodnih istraživanja koja pokazuju kako ne možemo primiti toliku količinu informacija koju nam servira umjetna inteligencija.

„Rezultati istraživanja sugeriraju kako neograničena upotreba ChatGPT rezultira oslabljenim dugoročnim zadržavanjem informacija u ljudskom mozgu. To može biti posljedica smanjenja kognitivnog napora koji podržava trajno pamćenje", ističe dr. Barcaui.

Upotrebom alata umjetne inteligencije poput ChatGPT možemo dobiti informacije o bilo kojoj temi koja nas zanima – na primjer: DNK, filmovi iz 1950-ih, rimska povijest ili najbolji treninzi za starije od 50 godina. Informacije koje pruža umjetna inteligencija oslanjaju se na ogromnu količinu podataka. Ona ih pronalazi na Internetu i drugim izvorima i na koncu donosi nam informacije koje ne moraju nužno biti točne.

U provedbi istraživanja studenti su dobili nekoliko tjedana vremena da nauče o umjetnoj inteligenciji, nakon čega su morali održati 10-minutnu prezentaciju na tu temu. 

Polovica studenata je mogla koristiti alat umjetne inteligencije za traženje informacija na internetu, sintetiziranje, objašnjenje i strukturiranje informacija. 

Druga polovica studenata morala se držati tradicionalnih metoda istraživanja bez upotrebe umjetne inteligencije.

Dvije skupine također su ravnomjerno podijeljene na temelju toga koliko su prethodnog iskustva imali s AI chatbotovima kao što je ChatGPT.

Iako nije bilo početnika ili stručnjaka, više od polovice sudionika sebe je opisalo kao česte korisnike umjetne inteligencije.

Za studente koji su koristili ChatGPT za učenje, rezultati su bili rasprostranjeniji, a prosječna ocjena slabija u odnosu na studente koji nisu koristili ovaj alat umjetne inteligencije. Studenti koji su koristili umjetnu inteligenciju ostvarili su prosječnu ocjenu 5,75 od 10, a studenti koji nisu koristili umjetnu inteligenciju 6,85 od 10.

Ipak, učenje je svakako bilo brže s umjetnom inteligencijom – ChatGPT grupa je u prosjeku provela 3,2 sata na zadatku, u usporedbi s 5,8 sati za grupu bez umjetne inteligencije.

Ideja o kognitivnom rasterećenju ili korištenju vanjskih alata za pomoć našem mozgu nije nova. U stara vremena to bi uključivalo kalkulatore i udžbenike.

Godine 2011. istraživački tim predvođen psihologinjom dr. Betsy Sparrow sa Sveučilišta Columbia iz SAD-a prvi je opisao ono što će se kasnije nazvati „digitalna amnezija" – učinak tražilica poput Googlea na našu sposobnost zadržavanja informacija.

S alatima umjetne inteligencije koji sada mogu preuzeti velik dio mentalnog opterećenja, studije sugeriraju da bi mogli promijeniti način na koji razmišljamo, opažamo, fokusiramo se i pamtimo – i to ne nužno na bolje.

"Otkrića su u skladu s teorijom kognitivnog rasterećenja i načelom 'poželjnih poteškoća': dok pomoć umjetne inteligencije može olakšati početno učenje, čini se da potkopava naporne procese potrebne za robusno učenje", navodi dr. Barcaui.

Već nekoliko studija dosada sugerira kako korištenje aplikacija umjetne inteligencije poput ChatGPT-a može uskratiti našem mozgu potrebne vježbe – a to ima svoje posljedice.

Dr. Barcaui je zapravo pozitivan u pogledu potencijala umjetne inteligencije kao istraživačkog i obrazovnog alata, ali kaže da se mora koristiti pažljivo. 

U ovom studentskom eksperimentu pokazalo se da ChatGPT negativno utječe na sposobnost pravilnog uzimanja informacija i na sposobnost da ih se kasnije prisjeti.

"U doba umjetne inteligencije, temeljna načela ljudskog učenja nisu ni najmanje zastarjela. Naprotiv, važnije ih je nego ikad podržati", zaključuje dr. Barcaui.

Podaci o radu:

Autori: André Barcaui

Izvorni naslov: ChatGPT as a cognitive crutch: Evidence from a randomized controlled trial on knowledge retention

Godina publiciranja rada: 2026

Naziv časopisa: Social Sciences & Humanities Open

Bibliografska baza: WOSSCI

Kvartil: Q1

Impact factor (2025): IF=4.3

Detaljnije o ovom radu može se vidjeti na poveznici:

https://doi.org/10.1016/j.ssaho.2025.102287

Izvori: Social Sciences & Humanities Open; ScienceAlert.